Uz konferenciju  F2 – Future of Fintech u Zagrebu, u Bugovoj-Mrežinoj organizaciji, uputno je osvrnuti se na najnovija i najvažnija zbivanja u području fintecha. Usluga trenutačnog plaćanja uvedena je u pojedinim zemljama Europske unije, ali i izvan nje. Dostupnost usluge je 365 dana u godini, 7 dana u tjednu i 24 sata u danu, uz rok izvršenja od najviše 10 sekundi. U zemljama u kojima su nacionalne banke prihvatile model trenutačnog plaćanja, plaćanje u eurima moguće je, ne samo unutar nacionalnih granica, nego i u zemljama gdje je prihvaćen taj model

Piše: Gorden Knezović

Zahvaljujući naglom razvoju komunikacijske tehnologije, već godinama živimo u svijetu razmjena poruka, fotografija i drugih sadržaja praktično u realnom vremenu. Međutim, elektroničko slanje novčanih doznaka može potrajati satima ili čak i danima, posebno ako to želimo uraditi tijekom vikenda ili na praznik.

No, više nije tako jer je europski pružatelj usluga platnog prometa SEPA (Single Euro Payments Area) prije nekoliko godina dogovorio zajednički skup pravila i standarda za trenutačna (instant) plaćanja, i takva plaćanja već se provode u pojedinim zemljama. Usluga je u pojedinim zemljama Europske unije, ali i izvan nje, već prihvaćena, uz dostupnost 365 dana u godini, 7 dana u tjednu i 24 sata u danu, uz rok izvršenja od najviše 10 sekundi. U zemljama u kojima su nacionalne banke prihvatile model trenutačnog plaćanja, plaćanje u eurima moguće je, ne samo unutar nacionalnih granica, nego i u zemljama gdje je prihvaćen taj model.

365/7/24/10

Prijedlog za paneuropsko trenutačno plaćanje u eurima uslijedio je nakon što su sudionici tržišta u nekoliko zemalja EU implementirali, ili su bili u procesu razvoja nacionalnih rješenja za trenutačna plaćanja. Više rješenja za trenutačno plaćanje mogu pomoći u postizanju ciljeva konkurencije, inovacija i integracije, ali samo ako imaju paneuropski doseg, navode iz Europske središnje banke (European Central Bank ECB), napominjući kako takvo rješenje treba razvijati na paneuropskoj razini ili, ako se razvijaju na nacionalnoj razini, trebaju biti međusobno interoperabilna s drugim rješenjima.

U 22 europske zemlje uvedena su instant plaćanja, narančastom bojom označene su zemlje u kojima je najmanje jedan sudionik SCT Insta, i gdje je takvo plaćanje omogućeno za većinu računa, svijetlosmeđom bojom označene su zemlje gdje trenutačna plaćanja nisu omogućena za većinu računa, a bijelom bojom su označene zemlje u kojima još nema trenutačnih plaćanja

Kako bi se izbjegla fragmentacija i povećala konkurencija, rješenja za trenutačna plaćanja trebala bi se sastojati od sljedećih slojeva: sloj rješenja za krajnjeg korisnika: kooperativno ili konkurentno razvijen na tržištu (primjerice, za mobilna plaćanja od osobe do osobe); sloj sheme: temeljni planovi plaćanja; sloj kliringa: aranžmani za kliring transakcija između pružatelja usluga platnog prometa; sloj namire: aranžmani za namiru transakcija između pružatelja usluga platnog prometa.

Još u prosincu 2014. godine Europski odbor za plaćanja na malo (Euro Retail Payments Board, ERPB) predložio je da barem jedno paneuropsko rješenje za trenutačna plaćanja u eurima bude dostupno svim pružateljima platnih usluga u Europskoj uniji. Kako bi ubrzao razvoj trenutačnih plaćanja u eurima, ERPB je pozvao Europsko vijeće za plaćanja (European Payments Council, EPC) da razvije paneuropski sustav trenutačnih plaćanja. Shema se temelji na EPC-ovoj postojećoj shemi SEPA prijenosa kredita (SCT) i naziva se SEPA Instant Credit Transfer (SCT Inst).

Ključne značajke SCT Insta su da usluge trebaju biti dostupne 24/7/365 te kako ne treba više od deset sekundi da primatelj usluga platnog prometa (PSP) obavijesti PSP-a platitelja je li novac primljen ili nije, i, u slučaju uspješne transakcije, učiniti sredstva dostupnima primatelju. Shema SCT Inst započela je s radom u studenom 2017. godine.

Osim inicijative provedene preko ERPB-a, Eurosistem je usko surađivao s financijskom industrijom kako bi osigurao da slojevi kliringa i namire mogu podržati SCT Inst. Primjerice, definirao je niz očekivanja od infrastruktura koje nude usluge kliringa za paneuropska trenutačna plaćanja u eurima, i implementirao je poboljšanja u TARGET2 kako bi podržao namiru trenutačnih plaćanja koja su odobrena tim infrastrukturama.

Kako bi osigurao postojanje barem jednog paneuropskog rješenja trenutačnog plaćanja kako je predložio ERPB, Eurosistem odlučio je razviti rješenje trenutačnog plaćanja pod nazivom TARGET Instant Payment Settlement (TIPS).

Prednosti instant plaćanja

Usluga trenutačnog plaćanja (TIPS) pokrenuta je u studenom 2018. godine. Trebala je biti i dodatni poticaj pružateljima usluga platnog prometa da nude trenutačna plaćanja, jer će im olakšati pristup kupcima drugih pružatelja usluga platnog prometa diljem Europe, i to učiniti uz nisku cijenu. U nekim zemljama mogu se slati trenutačne uplate preko mobilnog telefona, pružajući iskustvo u pogledu brzine i praktičnosti kao kod gotovine, primjerice, kada se dijeli račun za večeru s kolegama ili posuđuje nešto novca prijatelju ili rođaku.

U e-trgovini trenutačna plaćanja eliminiraju rizik da mrežni trgovci ne dobiju plaću, jer se puštanje robe i usluga može lako sinkronizirati s plaćanjem. Za plaćanja između poduzeća, trenutačna plaćanja poboljšavaju novčani tijek, olakšavaju upravljanje sredstvima, smanjuju zakasnjela plaćanja i ubrzavaju plaćanje računa.

Shema TARGET Instant Payment Settlementa (TIPS-a), koji je razvio Eurosistem

U Hrvatskoj trenutačno plaćanje zasad opcionalno

Europska centralna banka (ECB) poticala je pružatelje usluga platnog prometa da svojim klijentima omoguće uslugu trenutačnog plaćanja u eurima. Neki su to učinili, a neki planiraju to učiniti kasnije. Iskustvo iz zemalja koje već koriste instant plaćanja, poput Danske i Švedske, pokazuje da one brzo postaju vrlo popularne. Jedno od važnijih posljedica uvođenja sheme trenutačnog plaćanja EU učinit će nepotrebnim američke sustave platnih kartica American Express, Diners, Visa… Trenutačna plaćanja ograničena su do 15.000 eura.

Hrvatska narodna banka, umjesto obveze uvođenja trenutačnih plaćanja, opredijelila se na dobrovoljno pristajanje banaka, tako da su zasad tri banke izrazile spremnost uvođenja trenutačnih plaćanja. Nakon tehničkih priprema za takvu uslugu, u Hrvatskoj su trenutačna plaćanja 29. listopada uveli Privredna banka Zagreb, Hrvatska poštanska banka i Partner banka.

Konferencija  F2 – Future of Fintech održava se u srijedu 25. studenog uz dodatni dan u četvrtak, u Zagrebu. Karte za streaming praćenje dostupne su na linku: F2 – Future of Fintech.

Podijeli:

 

Vezane objave