Dok najpoznatije kripto-kompanije, kao što je Coinbase, otpuštaju veliki postotak zaposlenih, druge, kao što je Binance, najavljuju velika zapošljavanja. jedne idu u bankrot, druge investiraju. Kakve su perspektive kripto-tržišta u dugoročnoj perspektivi

Piše: Željko Ivanković

Kada za bilo koji društveni fenomen, recimo, za ekonomsku ili financijsku krizu, pa još u kripto-svijetu, netko kaže da je “bilo očekivano!”, to je dosta pouzdan znak da bi bilo teškoća na testu inteligencije. Najveći je problem s takvim “zaključivanjem” što se tijekovi koji su po svojoj prirodi kontingentni, dakle podložni mnogim ishodima, proglašavaju determiniranima, ograničenim brojem uzroka, koji se dakako identificiraju – naknadno. Je li to zato što ljudima treba red, ili opravdanje da ništa nisu mogli učiniti (pritom ipak nerijetko okrivljavaju druge za to što su trebali učiniti “da do svega toga ne dođe”)?

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Ciklusi

Jedan je argument i teorija neizbježnog cikličkog kretanja. Ona je, naravno, uglavnom točna, ali i uglavnom beskorisna, otprilike jednako kao “mudrost” da “poslije kiše dolazi sunce”. Zaista, ekonomije i tržišta, ako sad o njima govorimo, rastu i padaju, padaju i rastu, kojom god ih mjerom mjerili. Ali kakva korist od takve “istine”: niti se zna dokad će rasti i koliko visoko, ni kad će početi padati, koliko dugo i koliko duboko, niti se može pouzdano identificirati zašto se to događa baš tako kako se događa.

Kad je trend rasta prije otprilike dva desetljeća trajao nešto dulje nego u prijašnjim ciklusima, već su “vodeći ekonomisti” izlazili s tvrdnjama da su vlade (ponajprije američka i njezina centralna banka) pronašli alate za učinkovito svladavanje i poravnanje upravljanje bregovima i dolinama u ciklusima. Onda je izbila Velika recesija, a engleska je kraljica zgrožena upitala “zar to nitko nije mogao predvidjeti”? Nije ni čudno što je to pitala, kad su se prije hvalili da sve mogu predvidjeti i sve probleme riješiti.

Naknadna predviđanja

Kad se naknadno učvrsti teorijsko objašnjenje zašto se nešto dogodilo, ljudi sljedeći put baš zato krenu drukčije, kao da teoriju žele iskoristiti samo za sebe. Analogija s prometom lako se može prepoznati na financijskom tržištu, i kriptotržištu. Recimo, pri odlasku na posao i s posla, na cesti se gubi beskrajno puno vremena. Logika i stručnjaci savjetuju javni prijevoz, bicikl ili pješačenje. I zaista, netko se odluči za prvo, drugi za drugo, treći za treće, kako je već kome zgodnije. Slijede ih i mnogi. No, četvrti ostane u automobilu, očekujući da će se oni svi počistiti i njemu opet ostaviti praznu cestu i ugodnu vožnju. Kako se pregnantno izrazio Sam Bankman Fried, prvi čovjek kripto-burze FTX: “Ponekad, kad drugi cik – ti cak” (Sometimes, when others zig, you zag). Ali, kad se ceste isprazne a javni prijevoz prekrca, krenu povratnici u automobil. Pa i privremeni dobitnik postane gubitnik.

Mnogi su ga već proglasili spasiteljem: Sam Bankman Fried

Analogno je i na tržištima. Nahrupe li svi u sektor koji raste, zarade se odjednom smanje, a nije uvijek bolje ni u nišama u kojima nikog nema, jer nikog nema možda zato što to nitko više ne želi, ili prestane željeti jer to nitko drugi ne želi. Svatko bira svoju strategiju. Nema pravila. Mudraci to onda nazivaju “iracionalnim” i nazovu bihevioralnom ekonomijom, jer se sudionici u prometu i na tržištu ne ponašaju onako kako oni očekuju – ne idu javnim prijevozom ili ne idu biciklima, ili ne kupuju električne aute ili… nego biraju ono što se njima i za njih u trenutku kad odlučuju, čini boljim (jer odlučuju o sebi).

Zaista, treba li kupovati ili prodavati dok cijene (tržište, ekonomija) rastu? Ako prestanu rasti, ili još neko vrijeme rastu, a zatim padnu ispod kupovne cijene toliko naglo da ih se ne stigne “utopiti” (jer nema kupaca po tim koliko-toliko povoljnijim cijenama), to je gubitak. Ili kad cijene padaju – kupovati ili prodavati? I propuštena prilika je gubitak, jer se keš u ruci topi, osobito u odnosu na ono čemu cijene rastu (a ne samo u odnosu na opću inflaciju). Iz tog kuta gledajući, gubitak i dobitak su relativni, k tome i ograničeni u vremenu, kao i utakmice. Posebno je zabavno to što oni koji su “sve predvidjeli” najčešće istodobno tvrde da se tržište po prirodi stvari ne može pobijediti (can’t beat the market). Ako se tržište ne može pobijediti, kako misle da mogu predvidjeti kretanja? Naknadno, naravno.

Koliki se trgovac kriptovalutama i raznim tokenima upitao kupovati ili prodavati kad je btc bio 30.000 dolara, a eth 2.000 dolara. Poslije je btc narastao na 70.000, a eth na 4.000. Bilo je to razdoblje rasta. No, također, s cijene od 30.000 btc je u silaznoj putanji pao na ispod 20.000, a eth s 2.000 na 1.000 dolara. Tu dolazimo do priče o “intrinzičnoj vrijednosti”.

Intrinzična vrijednost i veće budale

Uz tekući pad kriptotržišta, sveznalice razvijaju još jednu mantru: sve se to moglo očekivati, jer kriptoproizvodi nemaju intrinzičnu vrijednost, nego se kupuju da se preprodaju “većoj budali”. Kao da su novac i financijski instrumenti ikad imali intrinzičnu vrijednost. Kao da se zlato kupuje zbog njegove intrinzične vrijednosti, da se ugradi u zube, a ne da se u krizi proda “većoj budali” – koja možda uopće nije budala, nego u tom trenutku ima više keša, i u zlatu vidi mogućnost da ga sačuva.

Otpušta 18 posto zaposlenih: Brian Armstrong

I čuvena tulip-manija, prema najnovijim istraživanjima uopće nije bila manija, nego biznis oko kojeg su se otimali šačica bogatijih, od kojih su jedni propali, a drugi profitirali. U natjecanju za prve koncesije za mobilnu telefoniju prije četvrt stoljeća cijena je toliko probila “intrinzičnu vrijednost” da je Deutsche Telecom godinama knjižio gubitke, i vjerojatno bi propao da nije bilo pomoći države i ubiranja monopolne rente u bivšim socijalističkim zemljama (plijen je bila i Hrvatska). Prije nešto više od 100 godina intrinzična vrijednost poljoprivrede daleko je nadmašivala “intrinzičnu vrijednost” medija i glazbe, koja je nije ni imala, nego je bila “zabava” koju je i Adam Smith u svoje doba proglašavao bezvrijednom. OK, klasičnu glazbu njegova doba ni danas nije lako prodati nepoznatom kupcu u maloprodaji (bolje ide pop), ali Georg Frideric Handel već 250 godina posuđuje drugima intrinzičnu vrijednost i omogućuje da od njega žive koncert-majstori i izdavači nosača zvuka. Čuvena je polemika Johna Kennetha Galbraitha, koji se žalio na “lažne vrijednosti komercijalnog društva” i Friedricha Hayeka, koji je tvrdio da “intrinzična vrijednost” ne postoji, nego je to ono što odluče kupci. Treba li analogiju s tehnološkom industrijom i blockchain tehnologijom konkretizirati.

Zapošljava 2.000 novih: Changpeng Zhao

Bloomberg, početkom srpnja, kad nastaje ovaj članak, piše da je u tekućoj krizi Bezos izgubio 63 milijarde dolara, Musk 62 milijarde dolara, da se Zuckerbergovo bogatstvo više nego prepolovilo, kao da ni njihova imovina nema “intrinzičnu vrijednost”. U prvoj polovici 2022. godine, piše Bloomberg, 500 najbogatijih na svijetu zajedno su izgubili 1,4 tisuće milijardi dolara, i da je to – tako gledano – “dosad najgore polugodište”. Ono je, naravno, uslijedilo nakon serije “dosad najboljih polugodišta”.

Što se događa i što da se radi?

I što ćemo sad? Iako je fora prilično neinventivno posuđena od Konstrakte, to je zaista ključno pitanje, i kada tržišta i ekonomije rastu i kada padaju. (Preformulirano na način Vladimira Iljiča Uljanova, pitanje glasi: što da se radi?) U nastavku članka slijedi opis što se događa i što se radi, a potom i prikaz što se u nekom dužem roku može očekivati, ponavljam – može, a sve na temelju Izvješća o stanju Web3, koje je načinio Chainalysis (The Chainalysis State of Web3 Report).

Propast algoritamskog stablecoina Terra/Luna, opisanog u prošlom članku u Mreži, ipak je bio trigger, ipak je pokrenuo lavinu. Nitko nije mogao znati hoće li se, i koliko brzo, preliti na ostale, prvo u području decentraliziranih financija, a onda i uopće u kriptofinancije, jer su tu informacije mutne. No, povezivanje tih usluga i tržišta jedno je vrijeme promovirano kao inovativni biznis-model: stake ovdje, posuđivanje ondje, ulaganje tamo, preprodaja onamo. Nekolicina zvučnijih poslovnih pothvata otvoreno ili manje otvoreno – bankrotirala je: Celzijus; BlockFi, 3AC… Analitičari to opisuju kao deleveraging, ustvari radi se o prisilnom dospijevanju ugovora, poslova koji su sklopljeni tako da ovise o vrijednostima izvan njih. Koliko će trajati i koga će sve zahvatiti, teško je prognozirati čak i na tržištima na kojima ima više informacija, a kamoli na onima na kojima je anonimnost svetost, a točnost dostupnih informacija iz taktičkih se razloga skriva. Kao što je napomenuto, sve ovisi o tome kako će se ponašati sudionici tržišta, hoće li “cikati” ili “cakati”, hoće li dizati ruke od svega i bježati, ili će se pokušati spasiti smanjivanjem opsega poslova – ili će naokolo tražiti investitore da pokriju gubitke i zauzmu opustjelo tržište. Kakogod bilo, sve je to dalje srondalo cijenu glavnih kriptovaluta. No volatilnost njihove cijene nije vijest.

Otpuštanja

Vijest je bila kad su prije nekog vremena velike tehnološke i kripto-tvrtke najavile ozbiljna otpuštanja. Polovicom lipnja Brian Armstrong objavio je da Coinbase, prva kripto-mjenjačnica/burza izlistana na službenom tehnološkom tržištu Nasdaq, čija je vrijednost u jednom trenutku dosegla red veličine 100 milijardi dolara, otpušta oko 18 posto zaposlenih, to jest oko 1100 onih koji imaju ugovor o stalnom radnom odnosu. Cijena Coinbase dionice pala je na 15 posto njezine vrijednosti iz studenoga prošle godine (s oko 360 dolara na manje od 50 dolara). Još u veljači Coinbase je najavljivao da će u srednjem roku zaposliti 2000 ljudi. No podatak o otpuštanju zanimljiv je, među ostalim, i zato što se na temelju njega može steći određena predodžba o veličini tvrtke. Ako 1100 stalnozaposlenih čini 18 posto, onda je ukupan broj zaposlenih veći od 6000. Kripto-tvrtke nisu više eksperimentalni startup patuljci.

Nasdaq: nakon rasprsnuća dot.com balona, Nasdaqu je trebalo 15 godina da se vrati na prethodni maksimum, a onda je uzletio gotovo kao bitcoin (i skoro jednako brzo se strmoglavio)

Kris Marszalek, izvršni direktor Crypto.coma, objavio je otpuštanje 260 zaposlenih, oko pet posto ukupnog broja, znači i ta je tvrtka reda veličine 5000 zaposlenih. Gemini, mjenjačnica koju kontroliraju braća Winklevoss, otpušta 10 posto zaposlenih. Ne zna se koliko ih je ukupno, jedino Bloomberg piše da LinkedIn ima oko 1000 korisnika koji su upisali da rade za Gemini. Bitso, druga najveća kripto-mjenjačnica u Latinskoj Americi, najavila je otpuštanje 80 zaposlenika. Australska mjenjačnica Banxa otpušta 30 posto od nekih više od 200 zaposlenih. Kripto-mjenjačnica Huobi otpušta 30 posto.

Ignite, kompanija koja je osnovala Cosmos blockchain, otpušta, navodno, polovicu zaposlenih. Europska Bitpanda smanjila je broj s oko 1.000 na nešto više od 700. Bybit, smješten u Dubaiju, s ukupno oko 2.000 zaposlenih, najavio je rezanje 30 posto. Otkaze je najavio i Robinhood, a BlockFi objavio je da će broj od 850 zaposlenih smanjiti za petinu. Tako bi se dugo moglo nabrajati… Ne treba smetnuti s uma da su velike tehnološke kompanije otpuštanja započele prije kripto-kompanija.

Coinbase je izgubio 85 posto vrijednosti od maksimuma

Akcija i reakcija

Ako je ovo bio “cik”, vrijeme je da se baci oko na “cak”. Na akciju je uslijedila reakcija. Binance, najveća kriptoburza na svijetu, najavila je zapošljavanje oko 2.000 ljudi, i to širom svijeta, u Europi, Aziji, na Srednjem istoku, Latinskoj Americi, Africi. Izvršni direktor Changpeng Zhao objavio je da krizu smatra prilikom da poveća broj zaposlenih na oko 8.000, učvrsti i proširi poziciju na spomenutim tržištima, čije pražnjenje očekuje povlačenjem suparnika koji su u teškoćama i otpuštaju. Slično je i s Krakenom i Polygonom, koji su objavili da imaju mjesta za 500, odnosno 50 zaposlenih, u slučaju Polygona “na višim pozicijama”. Changpeng Zhao odluku o zapošljavanju objasnio je projekcijom razvitka u desetogodišnjoj perspektivi, a širenje zasniva na prethodnom uspješnom poslovanju, štedljivim i djelotvornim potezima.

Usporedba kretanja cijena virtualnog i realnog vlasništva

Valja primijetiti da Bankman Fried i njegov FTX nisu među onima koji su najavili otpuštanje. Ništa čudno, u vrijeme kada su drugi ekstenzivno zapošljavali, on se držao modela postupnosti. Ipak, po nečemu je izbio u prvi plan. Najavio je preuzimanja. Prvo se govorilo da će preuzeti aktivu Celsiusa. Condesk je objavio da je za to zainteresiran i Goldman Sachs. Čini se, međutim, da od tog preuzimanja neće biti ništa, barem dok se ne krene u stečajnu proceduru. Zatim su se kao mete pojavile BlockFi i Robinhood. To su samo posrnule kompanije, kojima je u okolnostima neizvjesnosti, cijena smanjena. To je i način kako se ublažava kriza, kako se smiruje tržište i nastoji očekivanja od negativnih promijeniti u izgledna. Akvizicije, uostalom, nisu stvar od danas do sutra, nakon najave proces realizacije je dug. Puno je akvizicija manje poznatih kompanija. Prema CNBC-u, u kripto-industriji akvizicije i spajanja u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, upedeseterostručile su se, na 55 mlrd. dolara. Drugim riječima, FTX ustvari nastavlja trend. No nije sam. Andreessen Horowitz objavio je da ne namjerava smanjiti svojih predviđenih 45 milijardi ulaganja u kripto i blockchain. Vrlo brzo nakon što je Bankman Fried u medijima proglašen herojem kripto-krize, javili su se Ripple, i posebno Binance, sa svojim planovima. Dapače, Chenpeng Zhao objavio je da svi koji se jave FTX-u prvo dođu u Binance. Neki misle da se te dvije kompanije natječu oko imovine raspoložive za dodatno investiranje, drugi misle da rade zajedno, kako bi smanjili cijenu, a plijen dijele u dogovoru. Više će se znati tek nakon raspleta.

Rasplet

Dvije su stvari jasne: koliko će kriza trajati i kako će se okončati, ne može se predvidjeti. Ne može se znati tko će proći bolje (oni koji pokazuju mišiće kao što su Binance, Kraken, FTX) ili oni koji kao Coinbase, Crypto.com, itd., skupljaju snagu, rješavajući se suvišnog tereta (otpuštaju, gase neizgledne projekte). Dvije su teorije i koliko će trajati “kripto-zima” (sklonost glupim metaforama i kvazižargonskom izražavanju na kripto-tržištima još se i pojačala u odnosu na bankovno i tržište kapitala, gdje napuhanci frazama skrivaju nedostatak razumijevanja).

Prema navodima J. P. Morgana, “kripto-zima” trajat će kratko, tržište će se uskoro konsolidirati, upravo zato što će jači preuzeti one slabije, koji još imaju budućnost, a ostali će završiti na smetlištu povijesti. Prema riječima Michaela Caseyja, čiji autoritet poznavateljima ne treba objašnjavati – moglo bi potrajati. Pitanje je, naravno, i što se podrazumijeva svladavanjem krize. Može to biti zaustavljanje daljnjih zvučnijih bankrota i daljnjeg pada cijene glavnih kriptovaluta, a pod izlaskom se može smatrati i povratak na pretkrizne razine, ili čak novi zamah. Kad je prije više od dvadeset godina prsnuo dot.com bubble Nasdaq indeks tehnoloških kompanija se s vrijednosti od oko 5.000 bodova iz ožujka 2000. godine, srondao više od 70 posto, stabilizirao, ali se na 5.000 bodova vratio tek 2015. godine, tek s jednim novim narativom cijele tehnološke industrije.

Rast prihoda VR gaminga

Ako je predviđanje glupo, onda je predviđanje u kratkom roku posebno glupo, jer tu se gubi novac. U kratkom se roku može vidjeti što se događa, ali ne i što će se dogoditi. To ne znači da se sudionici mogu pasivizirati: ili kupuju ili prodaju, ili se profitu nadaju čekajući; ili idu s ceste u javni prijevoz, ili se vraćaju, ili čekaju da drugi odu i oslobode im prostor. Ne predviđaju, prate i odlučuju o svojim potezima. U dugom se roku sintetiziraju kretanja iz prethodnih kriza i pokušava prepoznati sličnosti s tekućom.

Upravo to je učinio Michael Casey. U povodu bankrota kripto hedge fonda Three Arrows Capital (bilanca od tri milijarde dolara) podsjetio se kolapsa hedge fonda Long Term Capital Management iz 1998., svega što mu je prethodilo, i onoga što je uslijedilo (dot.com bubble jedna je od posljedica, a prema Caseyju, efekti su se protegnuli sve do Velike recesije iz 2008). Caseyjev opis ovdje će biti dopunjen nekim pojedinostima, e da bi više došle do izražaja razlike s kripto-tržištima, ali i sličnosti, koje su u nekim aspektima rijetko intrigantne.

LTCM bio je “algoritamski hedge fond”. Aluzija na Terra/Luna stablecoin nije slučajna. U nadzornom odboru LTCM-a bili su Myron Scholes i Robert C. Merton, koji su dobili Nobelovu nagradu za čuvenu Black-Scholes formulu kretanja na financijskim tržištima. Ideja je financijskih tržišta (i uopće tržišta) kupovati ono što je podcijenjeno i prodavati kad mu poraste cijena. Ali, što je podcijenjeno? Primjer su obveznice, recimo tridesetogodišnje, koje Sjedinjene Države izdaju u kontinuitetu. Jedne su tek izdane, a druge izdane prije, recimo, 29 godina, i uskoro dospijevaju. Između njih postoji razlika u cijeni koja se, uzimajući u obzir sve parametre, prema Black-Scholes formuli, nužno izravnava. Algoritam traži na tržištu slične parove koji će se izjednačiti, kupuje jeftinije i prodaje kad poskupi.

Azijska kriza

Otprilike godinu prije kolapsa LTCM-a, izbila je Azijska kriza. Jedan njezin dio bio je politički, recimo, rušenje diktatorskog režima generala Suharta u Indoneziji. Kriza se, međutim, prelila na Jeljcinovu Rusiju, a LTCM je ekstenzivno ulagao u ruske obveznice, koje su kolabirale, umjesto da se izjednače. Za ulaganje su posuđivane nevjerojatne svote, jer je LTCM jamčio povrat, uz ostalo, i nevjerojatnim rezultatima u prve tri godine nakon osnutka 1994. Investitori su prve godine zaradili 21 posto, druge 43 posto, a treće 41 posto. I onda, bankrot Rusije i kolaps LTCM-a. Casey posebno naglašava deleveraging, naime prelijevanje LTCM krize na sve one koji su mu posuđivali novac.

Sektori u kojima su našli način da se oslone na DAO rješenja

Za kormilom američkih Federalnih rezervi tada je bio Alan Greenspan, koji je kasnije, do kraja izrazito dugotrajnog mandata (1987. – 2006.), predstavljan kao jedinstveni genij centralnog bankarstva (financijska tržišta obožavaju mitove, žive od mitova i prenaglašavanja). Greenspan je, međutim, jednostavno otisnuo novac da spasi posrnule kreditore, i time ustvari započeo ciklus tiskanja novca koji se kao metoda izravnavanja recesijskih dolina u ciklusima održao do danas, do covid-krize. Novac koji je Greenspan kreditorima sačuvao, trebao je novi narativ: Internet, u koji se počeo slijevati nevjerojatan novac, iako nitko nije znao kako će biti vraćen, kako će kompanije kojima je proslijeđen zarađivati. Nakon nekoliko godina rasprsnuo se dot.com bubble. Da se izbjegne duboka recesija, ponovno je otisnut novi novac, koji je ovaj put, zamećući tragove preko CDO-ova (collateral debt obligation) završio u nekretninskom balonu, sve do 2008. Itd.

Paralele se nameću same od sebe: algoritamska trgovina, balon, hedge-fondovi, deleveraging, lančana reakcija, utjecaj političkih okolnosti, Rusija, tiskanje novca. Naravno, tiskanje novca u kripto-svijetu drukčije je nego u tradicionalnim financijama. Ali i tu se tiska. Što su drugo svi ti novi tokeni. Jedino, nakon prvog zamaha kriptovaluta i nekoliko autonomnih uspona i padova, zatim ICO balona, koji je obećavao drukčije financiranje tehnoloških pothvata, potom decentraliziranih financija – za novi novac koji bi netko plaćao kripto-financije trebaju novi narativ – u kojem će roku doći ovisi i o okolnostima. Ako se politička kriza intenzivira, ako se inflacija pokaže neukrotivom, novi će se narativ teško probiti, trebat će mu vremena. Sve je moguće, ali u ovom trenutku, situacija se još ne čini toliko beznadnom da bi inovacije u tehnološkom sektoru jednostavno stale.


Novi narativ: sve će kompanije postati kripto-kompanije

Chainalysis je tvrtka fokusirana na kripto-kriminal, i u tome je blisko surađivala s američkom vladom. U nekim je trenucima izgledala slično onim vojnim tvrtkama koje osnuju veterani, pa onda dijele konzultantske savjete po ratištima, kao ne radi to američka vlada, nego privatne tvrtke, koje, doduše, s njome usko surađuju i prenose informacije u oba smjera. Samo se ovaj put radi o cyber sigurnosti, posebno na blockchainu. Chainalysis hvalio se uspjesima u identificiranju pranja novca i financiranja terorističkih organizacija preko kriptovaluta, koje bi vlada onda plijenila. Utoliko je bilo veće iznenađenje kad je usred krize Chainalysis objavio Izvješće o Web3, to jest o novom narativu, koji nevjerojatno podsjeća na narativ iz vremena kad se oblikovao dot.com bubble. Tada je mantra bila da će sve tvrtke prije ili kasnije postati internetske tvrtke. Chainalysis svoje izvješće započinje velikim naslovom da će “sve kompanije postati kripto-kompanije”, to jest blockchain je Internet nove generacije.

Da tome bude tako, blockchain mora svladati očite slabosti (skalabilnost, cijena korištenja, digitalna identifikacija u najširem smislu riječi, regulacija), ispreplesti se s razvojem drugih tehnologija (AR i VR posebno su istaknuti, no – naravno – ni AI nije ispušten) i s njima razvijati nove proizvode/narative. Izvješće ima preko stotinu stranica, a podijeljeno je prema opisanom sadržaju. U prvom se dijelu razmatraju perspektive u svladavanju problema skalabilnosti, zatim se raspravlja o decentraliziranim financijama (DeFi), decentraliziranim autonomnim organizacijama (DAO), onda idu NFT (sve već dosad poznato), e da se završi poglavljima Metaverse and Gaming te Safety and Compliance. Kako je Izvješće očito pripremano prije aktualnog poremećaja, na kraju je dodan case study Terra/Luna.

Što se iz svega može naslutiti: kombinacija NFT-a s proširenom realnošću i virtualnom realnošću, kao novi narativ blockchain tehnologije, tržištu će ponuditi imovinu u virtualnom prostoru. Kada bi se mogao očekivati novi uspon tržišta? To ovisi o svladavanju tehnoloških prepreka, što može potrajati, kao i o vanjskim okolnostima, kao što su inflacija, ratni sukobi, podjela interesnih zona, cijene energenata i sirovina, a što sve utječe na raspoloženje potražnje. Teško da će oporavak biti baš brz, a hoće li se čekati 15 godina, koliko je trebalo Nasdaqu da se vrati na razinu iz 2000., to će se vidjeti. Valja uočiti da je Nasdaq u trenutku pisanja ovog članka na 11.000 bodova, unatoč padu s 15.000 bodova, koje je dostigao strelovito u odnosu na razdoblje stagnacije. Kao da je bitcoin.

OVL prodaje francuske parcele u prostoru proširene realnosti. Kako će to funkcionirati?

Podijeli:

 

 

Vezane objave