Regulatori koriste priliku da ojačaju stisak

Kako poštovati sankcije prema Rusiji a ne odustati od načela slobodnih financija, pitanje je koje se postavilo pred nekolicinu najvećih kriptoplatformi. Svaka je tražila svoj izlaz. U pozadini, međutim, već se valjao regulatorni pritisak kojem je rat samo dao legitimitet

Piše: Željko Ivanković

Prije dvadesetak godina Niall Ferguson, tada tek priznati povjesničar a još-ne-celebrity, objavio je knjigu “The Cash Nexus: Money and Power in the Modern World, 1700-2000”, koja je izazvala žučnu raspravu u akademskim krugovima, ali i u financijskim medijima. Ferguson je obrnuo dotad prevladavajuću paradigmu: nije novac taj koji vrti svijet. Politička, socijalna, napokon, vojna moć – oblikuje novac i novčane sustave. Primjerice, Bank of England prva je centralna banka u povijesti (prema nekim tumačenjima, taj primat svojata i Amsterdam). Nastala je u Slavnoj revoluciji potkraj 17. stoljeća, kad je Engleskoj vladi trebao novac da financira suočavanje s pobunama i ratovima, pa se zaduživala na originalan način, izdajući i danas najpopularniji financijski instrument – državne obveznice. Kao asistenta u tom pothvatu stvorila je Bank of England. Prva centralna banka u povijesti je, dakle, revolucionarna, ratna i vojna kreacija.

Trajanje i širenje

U Ukrajini je počeo rat koji prijeti da potraje, možda se čak i proširi. Na razvoj ratnih zbivanja prilično utječe činjenica da je svijet danas digitaliziran; logistika, komunikacije, a i novčani sustavi, sve se više razotkrivaju kao jedna informacijska konstrukcija. Radi ilustracije kako politička i vojna moć oblikuje financijske sustave u prošlom smo broju Mreže prikazali SWIFT, informacijski sustav međunarodnih plaćanja, i njegove alternative (posebno kinesku), koje mogu to više doći do izražaja što se rat bude dalje intenzivirao. Tekst smo završili Bloombergovim grafom, prema kojem je u Rusiji početkom rata izrazito porasla potražnja za kriptovalutama, a prema procjeni koju je također objavio Bloomberg, Rusi (štogod se pod time mislilo, tvrtke, pojedinci, oligarsi) imali su u kriptovalutama, uglavnom u bitcoinima, 214 milijardi dolara. Slično kao u vrijeme krize ciparskih banaka 2013. godine, pod utjecajem potražnje, tečaj btc-a je od početka rata u prvi tren čak ojačao (pa je vrijednost “ruskih” kriptovaluta sad i viša).

Kad je pod utjecajem pandemijske krize u globalnim gospodarstvima izbila visoka inflacija, u Mreži smo pisali da je predstojeći financijski poremećaj test održivosti kriptovaluta. Zasad, kada bi se ekonomija mogla izolirati od okolnosti, čini se da su ga svladale: iako je nakon mjehura uslijedio značajan pad cijene, kriptovalute su se ipak zadržale na zavidnoj razini, zacijelo jednim dijelom i zbog razvoja infrastrukture i proizvoda, a ne bi trebalo zanemariti ni igrače iz tradicionalnih financija, koji su se odlučili značajnije okušati u kripto području. Sasvim nedavno najtvrđi orah – Goldman Sachs, dodatno je popustio. Iako je prije kripto prihvatio tek kao frakciju u upravljanju imovinom svojih najbogatijih klijenata (wealth management), nedavno je otvorio desk za trgovanje kripto opcijama.

Rat je za digitalizirani svjetski sustav, i kripto posebno, nesumnjivo još veći test od pandemijsko-ekonomskih i financijskih poremećaja. Kao prva reakcija na zapadne sankcije, tečaj ruske valute u jedva je tjedan, dva, od početka rata potonuo do propasti, a zatim se oporavio na predratnu razinu, samo pod utjecajem odluka koje su donošene u sferi političke, a i vojne moći. Zapad je uveo financijske i ekonomske sankcije zamrzavanjem imovine, na što je Rusija zaprijetila zaustavljanjem dotoka energenata i deklarativnim zahtjevima za plaćanjem u rubljima. U samom početku rata objavljene su procjene da Ruska centralna banka ima oko 640 milijardi dolara vrijedne međunarodne pričuve, ali – prema prirodi stvari – nije objavljeno u kojem obliku, u kojim valutama, i gdje ih drže. Jedno se vrijeme spekuliralo da Ruska centralna banka nema pristupa polovici svojih deviznih rezervi, a onda je ona objavila da je od početka rata potrošila deviznih rezervi u visini 38 milijardi dolara, zacijelo na obranu valute, ali ne specificirajući dalje njihov ukupni sastav.

Odobrenje za kripto

Što se tiče kripta, u vrijeme kad je rat počeo, ruskim je bankama bilo zabranjeno poslovanje s kriptovalutama, no kako je rat odmicao, Bloomberg je objavio da je Sberbank, najveća ruska banka, dobila odobrenje centralne banke za poslovanje s kriptovalutama. (U muci vrag i muhe jede, kaže narodna poslovica.) Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija i Europska unija donijeli su određene – reklo bi se ratne! – odluke o regulaciji kriptotržišta i njihovih sudionika. Američki predsjednik Joe Biden zahtijevao je od kriptomjenjačnica da identificiraju rade li s klijentima koji dolaze iz područja pod financijsko-ekonomskim sankcijama. New York Magazine postavio je pitanje Brianu Armstrongu, izvršnom direktoru Coinbasea, kriptomjenjačnice izlistane na tehnološkoj burzi Nasdaq, o njihovim daljnjim koracima, a on ga je uputio na Twitter, na kojem je izjavio da “ne vidi visoki rizik da ruski oligarsi koriste kripto kako bi izbjegli sankcije”.

Nasuprot tome, autorica članka Christine Lagarde, predsjednica Europske centralne banke, ustanovila je da je “ta metoda sigurno iskorištena” i optužila kripto-kompanije da su poslužile kao “pomagači”. Coinbase je vrlo brzo ipak objavio da je pojačao identifikaciju klijenata. Prema vijesti koju je objavio Euronews, suspendirao je 25.000 računa za koje se sumnja da su “povezani sa sumnjivim ruskim aktivnostima”. Euronews zapaža da je akcija suprotna kripto-ideologiji, koja načelno poštuje i štiti anonimnost klijenata, no “kompromisi su ključni dio šireg usvajanja i prihvaćanja”. Načelno, centralizirana kriptomjenjačnica ne mora se obvezati na anonimnost klijenata, ona može štititi njihovu privatnost, a da primjenjuje pravilo “znam svog korisnika”. Autor članka Sean Stein Smith, predavač na Lehman Collegeu i konzultant za uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca, implicira da sankcijama mogu biti pogođeni i Rusi pojedinci koji nemaju veze s državnom politikom, a kripto im predstavlja spas od krize legalnog financijskog sustava.

Uravnotežen pristup

Utoliko, Coinbase i druge značajne kriptomjenjačnice (Kraken, Binance) deklarirale su se da zauzimaju “uravnotežen pristup”. Dok su se još Rusi mogli koristiti karticama svojih banaka i kupovati kriptovalute, blokirani su oni koji su dolazili iz sankcioniranih banaka i sankcioniranih konglomerata. No, Sam Bankman-Fried, čelnik platforme FTX, odlučio je biti “veći katolik od pape”. Blokirao je tijekove sa svih ruskih banaka, čak i onih koje nisu sankcionirane. Ne prihvaća ni kartice ni uplate s ruskih računa. Odluka je pragmatična – kako obuhvat sankcija varira iz dana u dan, to je prilagođavanje promjenama posao u kojem se uvijek može pogriješiti i doći na udar, a zahtijeva i skupi angažman.

Sprečavanje financiranja terorizma kripto-instrumentima dugoročna je američka politika. U najnovijem izvješću o kripto-kriminalu analitičke kuće Chainalysis, koja usko surađuje s američkim sigurnosnim službama, objavljenom u sam osvit rata u veljači, posebna su poglavlja u odjeljku o financiranju terorizma kripto-instrumentima posvećena trima zemljama – Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji. Ironično govoreći – kao da su znali! Naime, u prijašnjim analizama kripto koji je dolazio iz Rusije bio je više tretiran kao kriminalni nego kao teroristički. Chainalysis posebno je isticao grupu Lazarus, najaktivniju u svijetu u korištenju kripta za ucjene, nakon hakiranja (ransomware).

U pregledu geografije kriptovaluta prije godinu dana, Chainalysis je istaknuo da su Rusija i Ukrajina dvije zemlje, ustvari regija, s najvišim stupnjem adopcije kriptovaluta u svijetu. Iako ni Ukrajina nije bila izuzeta iz sumnji, snažno se impliciralo da grupa Lazarus djeluje iz Rusije, a uvijeno, ili čak neuvijeno, navodilo se da ima državnu podršku. Za razliku od Rusije i svega što je s njom povezano, ukrajinska je vlada, točnije ministarstvo digitalne transformacije, otvorilo stranicu za prikupljanje donacija u kriptovalutama, koje je parlament u potpunosti legalizirao. Do kraja ožujka sama je vlada prikupila 70 milijuna dolara u kriptodonacijama, no prema riječima ministra, koje prenosi Vox magazin, ukupne su kriptodonacije stotine milijuna. Postoji, naravno, i druga strana te legalizacije. U strahu od kolapsa njihove ekonomije i financijskog sustava, Ukrajinci su svoj novac pretvarali u kriptovalute i tako dodatno slabili sustav. Je li to razlog što su se, unatoč legalizaciji, mnogi građani Ukrajine žalili na tehničke teškoće u pokušaju da zamijene svoj novac u kriptovalute, posebno u tether, koji je vezan za dolar, piše Vox. O opasnosti od lažnih mjenjačnica, možda čak pod ruskom kontrolom, da se i ne govori. Wired je pisao da je već u siječnju ukrajinska vlada bila izložena cijeloj seriji ucjenjivačkih napada, koji su možda najavljivali rat.

Relevantnost i doseg vijesti

Vijesti stižu jedna drugu, i nije uvijek jednostavno procijeniti, ne samo njihovu vjerodostojnost, nego ni relevantnost i doseg. Uostalom, i oni koji odlučuju, već sutra mijenjaju svoje odluke. U nastavku članka nastojat ću izabrati još neke informacije za koje se u ovom trenutku čini da imaju dugoročnije značenje, a u završnom ću dijelu članka pokušati opisati dugoročne trendove u oblikovanju kriptotržišta, koje se nesumnjivo odvija u okruženju rata.

Europski parlament u drugoj je polovici ožujka većinskom odlukom odbio sankcionirati rudarenje kriptovaluta koje se zahtijevalo zbog velike potrošnje energije. Na samom kraju ožujka, međutim, donio je dalekosežnu odluku da kripto-novčanici moraju biti vezani za identifikabilnog korisnika. Dio je to ukupnog europskog nastojanja regulacije kriptotržišta. Stručne su skupine završile svoj dio posla i uputile prijedloge u političku proceduru, koja je u EU posebno komplicirana i dugotrajna, a završava odlukama parlamenata država članica. Dok sve to prođe, kripto-tehnologija postavit će nove izazove. Zasad, regulacija se fokusira na mjenjačnice i stable-coinse, no to zaslužuje posebnu priču.

U tom se sklopu ne smije preskočiti ni prijedlog američke Security and Exchange Commission (SEC, najstariji brat hrvatske Hanfe), koji je 28. ožujka na internetskoj stranici objavio njezin predsjednik Gary Gensler, o tome da bi odgovornost u automatiziranoj trgovini financijskim instrumentima morala biti identifikabilna. Pogađa to, ne samo botove i high-frequency trading, koji se praktički ustalio na financijskim tržištima, nego i DeFi platforme, na kojima se za financijsko poslovanje koriste pametni ugovori, što je Coindesk instantno prepoznao.

Dugo, pripremani daljnji koraci regulacije kriptofinancija hvataju zamah u ratnoj atmosferi. Nema nikakve sumnje da će i to utjecati na ishode. Borislav Škegro, najvažniji ekonomski ministar devedesetih godina u Hrvatskoj, govorio je da ekonomski zakoni, recimo, o transformaciji poreznog sustava i suzbijanju inflacije limitiranjem tečaja domaće valute, ne bi prošli parlamentarnu proceduru onoliko jednostavno koliko su prošli dok su zastupnici i građani bili zaokupljeni ratom. Utoliko treba kriptozajednicu podsjetiti da je početkom 2022. godine objavljena nekolicina regulatornih studija koje se bave decentraliziranim financijama i posebno pametnim ugovorima. Decentralizirane financije nastavak su razvoja kriptofinancija, koji nastoji očuvati osnovne principe: anonimnost, decentralizaciju, odgovornost sudionika za svoje postupke, nasuprot regulatorno definiranoj odgovornosti, itd. Detaljniju analizu treba ostaviti za sljedeću priliku, no valja obratiti pozornost na dvije studije koje nesumnjivo regulatorima služe kao priprema za buduće aktivnosti. To su, prvo, opsežna studija OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak, koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, a Hrvatska joj želi postati članicom), koja nosi naslov: “Why Decentralised Finance (DeFi) Matter and the Policy Implications”, a druga je studija, naslova “IOSCO Decentralised Finance Report”, koju je objavila međunarodna udruga regulatora financijskih tržišta (IOSCO).

Kriptični jezik

Studije su pisane tipičnim kriptičnim konzultantskim jezikom, koji ostavlja prostora nizu tumačenja i prilagodbi, pa i kompromisa, no za buduću se analizu neki naglasci mogu izdvojiti: pametni ugovori, koji su osnova decentraliziranih financija, često su netransparentni, u njima su moguće razne vrste bugova, a nisu imuni ni na različite oblike hakiranja. IOSCO ističe da nedostaje konzultanata za analizu pametnih ugovora, kako jednostavno, kao ni kod drugih ugovora, ne može sve biti ostavljeno sudionicima. Drugi je naglasak kako je netočno da su decentralizirane financije zaista decentralizirane. Na različitim se njihovim razinama može identificirati upravljačka struktura, dakle, i oni koji individualno ili kolektivno preuzimaju odgovornost ili mogu biti pozvani preuzeti odgovornost za funkcioniranje sustava.

Detaljniju analizu tih zaključaka valja ostaviti za sljedeću priliku, no hakerski napad na Ronin “kripto-most”, koji povezuje različite blockchain sustave, a u kojem je ukradeno oko 600 milijuna dolara vrijednosti kriptokovanica (ili tokena), što je Coindesk nazvao možda najvećim hackom decentraliziranih financija, svakako regulatorima olakšava posao, odnosno legitimira njihove težnje da decentralizirane financije stave pod regulatornu kontrolu. Bloomberg je slučaj već komentirao riječima – u kriptofinancijama kôd je zakon, osim kad nije. No ovdje treba unijeti i dvije napomene – prema posljednjoj analizi Chainalysisa, udio kriminala u kriptu manji je nego udio kriminala u tradicionalnim financijama (prema dosadašnjoj definiciji financijskog kriminala). Drugo, a to ističe i Changpeng Zhao, ukradene kriptokovanice vrlo često se poslije pronađu, jer ih je teško koristiti a da se ne otkrije.

Što se same Fergusonove teze s početka ovog članka tiče – oblikuje li politička i vojna moć novčane sustave (konstitutivna intervencija), ili principi na kojima počivaju ekonomski i financijski sustavi oblikuju politički sustav (liberalizam) – ta je rasprava dosadna. Utjecaj je, očigledno, najmanje dvostran. Povijest i stvarnost su koloplet. Status celebrity povjesničara Ferguson je napokon dosegnuo kao liberal (izgleda da se celebrity jedino tako i može postati). U vrijeme kad je “The Cash Nexus” objavljen, u javnosti je dominirala, rekao bih “robesiereovska” redukcija, prema kojoj politička struktura treba slijediti slobodu ekonomske strukture, služiti joj i podupirati je. Ferguson je u knjizi tvrdio – da moć, vojna snaga i rat ne oblikuju samo društvena uređenja, granice zemalja, saveze, itd., nego i novac i novčane sustave. Trenutačna napetost između regulatora, nesumnjivo vođenih političkim idejama osnaženim i ratnim okolnostima, i digitalnih financija koje zahtijevaju da im se nitko ne miješa u posao, što god radile, još je jedna epizoda u neprekidnoj povijesnoj seriji.

Binance i vrludanje

Vrludanje u koje su se upustili Binance, najveća kriptoburza, i njezin čelnik Changpeng Zhao, vrijedno je pozornosti. NBC je prvo objavio da Binance odbija primijeniti sankcije, jer se to protivi kripto-ideologiji, a potom je Changpeng Zhao objavio poduži blog (1.500 riječi). U njemu je prije svega istaknuo da je Binance donirao za pomoć izbjeglicama, djeci i ljudima koji su pogođeni ratom. Zatim je naglasio da “Binance strogo slijedi međunarodne sankcije”. Binance je, tvrdi Zhao, angažirao “svjetski priznate eksperte za primjenu sankcija” i formirao “radnu grupu”. Međutim, na pitanje zašto Binance ne zamrzne svu imovinu “ruskih korisnika”, odgovara kako oni na to “nemaju pravo”, da je odluka o sankcijama donesena na “višim razinama”, vlade čak i vojnih vlasti, ali kako ni predsjednik uprave neke banke u Londonu u kojoj neki Rusi, stanovnici Londona, drže svoj novac, nema pravo zamrznuti njihovu imovinu. Na kojem temelju, pita? Zato što se netko slaže ili ne slaže s predsjednikom ove ili one države.

Changpeng Zhao zatim pojašnjava da kriptoimovina zapravo i nije centralno pitanje, kako ona predstavlja beznačajni udio, mjereći je sa svjetskom financijskom imovinom, a i s ruskom ekonomijom. Tvrdi da su neki zapadni političari čak hrabrili ruske građane da pređu na kripto, kako bi oslabili rubalj.

Napokon, ističe da ograničavanje jedne mjenjačnice ne rješava problem, jer ih postoji mnoštvo, širom svijeta, a na kraju krajeva, za korištenje kripta, tvrdi Zhao, uopće i nije potrebna mjenjačnica.

U završnom dijelu članka objašnjava da na problemu radi 500 zaposlenika, te kako stvar uopće nije tako jednostavna. I tu bi se sa šefom Binance-mjenjačnice trebalo složiti. Bilo da je riječ o kriptu ili tradicionalnim financijama, stvar sa sankcijama uopće nije tako jednostavna.

Svojedobno sam radio na istraživanju povijesti hrvatskog financijskog sustava (projekt je obustavljen). Moja je dionica bila zamjena NDH-kuna u jugoslavenske dinare i preuzimanje bankovnog sustava. U to se doba raspravljalo pitanje suradnje bankara s vlastima NDH. Bilo je svakojakih dilema koje ovdje ne mogu naširoko opisivati (izvješće sam predao Hrvatskoj narodnoj banci, koja ga nikad nije objavila), no jedna od njih bio je tretman doznaka iz inozemstva. Nacionalizacija financijskog sustava i nepovoljna zamjena kuna u jugoslavenski dinar podrazumijevala je da bi doznake iz inozemstva građanima, nekoć NDH, a nakon 45. građanima socijalističke Hrvatske – mogle prestati. Nacionalizacija je bila ideološki poticana, ali radilo se i o pitanju favoriziranja jugoslavenskog dinara u odnosu na kunu, čime bi se imovina preuzela jeftino i privuklo/prisililo građane da surađuju s novom vlašću. S druge je strane valjalo odrediti takav tečaj zamjene i uvjete štednje koji ne bi zaustavili korisne doznake iz inozemstva.

Otprilike u analognoj dilemi su oni koji provode financijske sankcije prema Rusiji, posebno u području kripta: omogućiti građanima Rusije da izvlače novac iz ruskog financijskog sustava i tako ga slabe, ili sankcioniranje građana pod pretpostavkom da podupiru Putina. Podijeli: