Jack Ma želi davati kredite bez zaloga. Država ima svoju računicu

Uz konferenciju  F2 – Future of Fintech u Zagrebu, u Bugovoj-Mrežinoj organizaciji, uputno je osvrnuti se na najnovija i najvažnija zbivanja u području fintecha, a to je svakako odgođeno izlistavanje na burzama u Šangaju i Hong Kongu najveće kineske fintech kompanije Ant Grupe, koje je trebalo biti i najveći inicijalni plasman dionica u povijesti. Što se dogodilo?

Piše: Željko Ivanković

Ovaj članak nastao je u očekivanju dva događaja. Prvi je događaj konferencija Future of Fintech, koja se potkraj studenoga održava u Zagrebu. Drugi je događaj bila najavljena inicijalna ponuda dionica kineske Ant Grupe, koju kontrolira famozni Jack Ma, a čiji su ključni biznis financije (Ant Financial). Trebala je to sa svojih 34 milijarde dolara, za 11 posto procijenjene početne vrijednosti kompanije, biti dosad najveća inicijalna ponuda dionica, no postala je, kako je The Economist ironično naglasio, dosad najveća suspendirana inicijalna ponuda dionica. Vijest o odgodi (zasad se još ne radi o potpunom odustajanju od izlaska na burzu) objavljena je ni dva dana prije planiranog događaja, 5. studenoga.

Iskusniji su možda mogli nešto i naslutiti. Dan, dva prije odgode Financial Times je objavio da je Jack Ma razgovarao s regulatorima da se razjasne neke nejasnoće, ali nakon tog razgovora još nije bilo otvorene najave suspenzije. Nisu je izjavama dali naslutiti ni Ant Grupa, ni Jack Ma. Suspenzijom je, međutim, odgođen, vjerojatno ipak ne zaustavljen, i jedan možda važniji preokret.

Mjesto listanja

Mjesto listanja Ant Grupe nije trebao biti ni New York ni bilo koja zapadna burza, domovine tržišta kapitala, nego su dionice usporedo trebale biti ponuđene na burzama u Hong Kongu i Šangaju. Time je Šangajska burza trebala značajno preteći američku tehnološku burzu Nasdaq u prikupljanju investicija za kompanije koje su na njoj izlistane, što je de facto promovira na prvo mjesto svjetskih tehnoloških burzi, koje joj, prema biznisu u okruženju, i pripada.

Jack Ma, je li rekao previše, ili se osilio

K tome, prema upisu zainteresiranih za kupnju, potražnja za dionicama Ant Grupe premašila je ponudu 870 puta. Prema preliminarnoj procjeni, Ant Grupa je itekako probijala vrijednost od 300 milijardi dolara, a da je počela preprodaja, cijenama bi se sigurno spekuliralo do nebeskih visina. Za sve će se to, nažalost, morati čekati drugu priliku. Jedno je od nagađanja, a teško da će se ikada saznati svi razlozi zaustavljanja izlaska na burzu Ant Grupe, upravo sprečavanje spekulacija. Ironično je, s obzirom na opisana očekivanja izbijanja u svjetski vrh, da je posao zaustavila sama burza u Šangaju, no ne treba sumnjati da iza svega stoji država u liku regulatornih agencija i Kineske centralne banke.

Pretencioznost spominjanja jedan uz drugi dva spomenuta događaja, zagrebačku konferenciju Future of Fintech i dosad najveću fintech burzovnu premijeru, izaziva osmijeh, no zapravo je priča o Ant Grupi dobar povod da se famozni “fintech” barem djelomično pokuša sistematizirati. CB Insight nedavno je objavio kompleksnu i donekle konfuznu priču o tome kako je Amazon, uz svoj biznis, razvijao financijske usluge, iz koje se priče jedva može shvatiti tko tu pije a tko plaća. Kako ne bi bilo zabune, svoje je financijske proizvode i usluge Amazon i ukidao zato što je na nekima od njih gubio, ulazio je i ulazi u aranžmane s drugim velikim financijskim kompanijama, kartičarskim i drugim platnim servisima, pa ponekad nije bilo jasno što je Amazonova usluga, a što partnerska. Čak kad se gleda i samo na tom jednom primjeru, fintech je kaos. Stvari će možda malo razbistriti kratka priča o Ant Grupi u nastavku članka, iza koje slijedi jedna sistematizacija digitalnog novca koju je razvio Benjamin Geva, vodeći istraživač pravne povijesti novca. Sve to može poslužiti kao najava zagrebačke konferencije.

Za početak – kontekst. Među najvećim svjetskim kompanijama, uz još uvijek dominantne Apple, Microsoft, Amazon, Alphabet, Facebook itd., uvijek je nužno istaknuti da je sve više azijskih i posebno kineskih, koje, međutim, stječu i svjetsku prepoznatljivost: Baidu, Tencent, ByteDance, Xiaomi, Huawei i – napokon – Alibaba, roditeljska kompanija Ant Grupe.

Biznisi u okruženju burze u Šangaju spadaju u najveće na svijetu: Baidu, Tencent, ByteDance, Xiaomi, Huawei, Alibaba i još mnogi

Sve je počelo kad je eBay najavio ulazak na kinesko tržište, negdje 2003. godine. Valja se sjetiti da su tada, nije to davno, velike američke tehnološke tvrtke jurišale osvajati azijsko tržište, to im je bio glavni motor rasta. Alibaba je u to doba razvijao online prodaju biznis-kupcima, pa je kao odgovor na najavu američke tvrtke osnovan Taobao, online maloprodaja, ustvari jedan križanac između Amazona i eBaya. Alipay, začetak kasnije Ant Financial, osnovan je radi platnog prometa u tim online trgovinama.

Kobasice i šišmiši

O tome do koje se mjere razvila stvar svjedoči činjenica koje mnogi postaju svjesni tek kada otputuju u Kinu, da se ondje praktički više i ne može platiti kešom, a sve manje i karticama, pa i kobasice na cesti, a valjda i oni šišmiši, od kojih je, navodno, krenula pandemija koronavirusa, imaju barkod koji prepoznaju pametni telefoni. Kineski komunikacijski servis Wechat, koji je osnovao Tencent, služi, kako za slanje poruka, tako i kao socijalna mreža, ali i za plaćanja: zanimljiva isprepletenost usluga, svakako user friendly.

No, radi boljeg razumijevanja, korisno je promotriti kako je tekla evolucija online financija. Jedna od najčešćih, rudimentarnih fintech usluga je escrow. Radi osiguranja da će kupac platiti, na određeni se račun položi novac. Na tom principu radi PayPal, koji se razvio kao nužna platna potpora eBayu – online tržnici, i Amazonu, online maloprodaji. Alipay je počeo kao escrow servis za Taobao.

Nešto vrlo drukčije u fintech svijetu je online pristup bankovnom računu. Umjesto da se, dakle, na neki račun položi određena svota da prodavač može biti siguran kako će naplatiti robu kad je isporuči, davatelj usluga platnog prometa može skinuti novac s bankovnog računa kupca. Dakako, banke i kupac moraju mu to dopustiti. Također, time je omogućeno kreditiranje kupnje.

Da je uspjelo lansiranje Ant Grupe, burza u Šangaju pretekla bi Nasdaq

Jack Ma bio je svjestan da je u početku, kao escrow servis, radio u sivoj, nereguliranoj zoni, jer je pitanje uostalom je li ta usluga u Kini uopće bila kodificirana, a Alipay za nju svakako nije imao licencu, no regulatori na to nisu obraćali pozornost, očito radi “višeg cilja”. To je još više došlo do izražaja kad je počela suradnja s bankama, koje su bile etablirane tržišne organizacije, ali online bankarstvo još do prije samo petnaestak godina u Kini praktički nije postojalo.

O snazi zaokreta svjedoči usporedba, naime, činjenica da je online bankarstvo u Hrvatskoj u tom trenutku bilo tehnološki razvijenije nego u Kini, no možda je upravo to odgodilo razvoj fintecha, autonomnih davatelja financijskih usluga (platnog prometa i drugih) – sve je bilo u bankama, a posljedično je usporen i razvitak online trgovine. U Kini je Alipay pristupio bankama, nudeći im da pokriju rastući segment tržišta, online prodaju na malo i na veliko.

Kina je jednostavno velika. U samo dvije godine, čak je 300.000 kompanija preko Alipaya naplaćivalo svoju online prodaju. Dobivanje banaka na svoju stranu bilo je tehničko pitanje. U sljedećih nekoliko godina oko 200 najvećih kineskih banaka počelo se koristiti Alipay online platnim prometom. Do danas, Alipay je skupio 1,3 milijarde korisnika. U međuvremenu, bilo je usklađivanja s regulatorima. Kina ne dopušta natpolovično inozemno vlasništvo u bankama. Alibaba je natpolovično bio u vlasništvu Japanaca (SoftBank, Masayoshi Son), i Amerikanaca (Yahoo, koji je ustvari ipak ispao japanski). Da se počnu razvijati bankovne operacije, Jack Ma i partneri morali su odvojiti Alipay od Alibabe, i preuzeti većinsko vlasništvo. U tim su operacijama nastali Ant Financial i krovna Ant Grupa (2014. godine). Iako su poznavatelji i znalci engleskog toga već svjesni, nek’ bude eksplicitno – Ant znači mrav. Ne slučajno, u naziv kompanije unesena je riječ – stvorenje, koje je Kinezima primjer zajedničkog dobrog posla.

Glavni konkurenti

Prije planiranog izlaska na burze, Ant Financial drži 55 posto tržišta kineskog online plaćanja. Glavni konkurenti, spomenuti komunikacijski servis Wechat i QQPay imaju zajedno četrdesetak posto. Osim plaćanja, Ant Grupa nudi kredite, upravljanje imovinom (wealth management, zapravo fondovi, nekretnine) zatim procjenu kreditne sposobnosti i – to ide jedno s drugim – osiguranje. Vrijedi to nabrojati da se uoči kako su se financijske usluge i u digitalnom svijetu razvijale jedna iz druge, od plaćanja do kreditiranja i investicija, te financijske logistike – osiguranja, kao i u preddigitalnom dobu. Čak 80 posto korisnika služi se s najmanje tri od ponuđenih usluga. Takvo vezivanje kupaca skoro da nema premca u razvijenim tržišnim ekonomijama. Doda li se da Ant Grupa kupuje kompanije iz realnog sektora (primjerice, dostava), i kako želi da klijenti sve što im treba obave na njihovoj platformi, jasno je da bi na Zapadu kompanija bila pod kudikamo oštrijim nadzorom regulatora nego u Kini, gdje se stvari očito dogovaraju u hodu. No, točka spora supstancijalno postoji, i evo je gdje je.

Kaotični svijet Amazonova fintecha

U online svijetu i više nego u offline financijama, do izražaja dolazi raspolaganje podacima. Oni su – kako se naslućuje – bili točka spora s regulatorom i razlog odgode izlaska na burzu. Ant Grupa sebe danas više ne naziva fintech, nego techfin kompanijom. Uz spomenute financijske usluge, drugim financijskim kompanijama nudi pohranu podataka u oblaku i – ovo je zanimljivo – blockchain. Ant Grupa raspolaže, dakle, enormnom količinom podataka o Kini, a za njih je zainteresiran i regulator, s pravom, ali zacijelo i sa zadnjim namjerama. Objasnimo to jednostavno, a da to donekle razjasni što je fintech.

Dva tjedna prije izlaska na burzu Ant Grupe, Jack Ma održao je govor u kojem je izjavio da je financijska industrija u Kini preregulirana, i objavio kako se krediti mogu dodjeljivati i bez kolaterala (bez jamstvenog zaloga), tek na temelju podataka o korisniku kredita. Tradicionalne banke nazvao je zalagaonicama. Prema šuškanjima, regulator je od Ant Grupe tražio da 30 posto kredita bude pokriveno vlastitom imovinom, kako bi se smanjio rizik, a prema još manje provjerenim glasinama, Ant Grupa pokriva samo 2 posto. Kako zaista stvari stoje, nije moguće saznati bez uvida u podatke, a službeni izvori šute. Tu se radi o razlikama tradicionalnog bankarstva, koje se od rizika štiti kolateralima (primjerice. nekretninama), i novog bankarstva, koje tvrdi da na osnovi podataka o zajmoprimcima, korištenjem big data tehnologije i umjetne inteligencije, besprijekorno može kredit alocirati onome tko će ga sigurno vraćati.

Regulator ima što reći

Čak i da je tome tako, regulator tu još uvijek ima što reći. Dodjela kredita na osnovi podataka pretpostavlja kriterije koji su ti podaci koji nekog kvalificiraju za kreditnu sposobnost – jesu li to podaci o prihodima, podaci o potrošnji, ili privatni podaci – koliko tko gubi vremena na socijalnim mrežama, ili kupuje alkohol, ili provodi vrijeme u lošem društvu. U pravilu, radi sigurnosti poslovanja i zaštite financijskog sustava, regulator s financijskom organizacijom određuje “izloženost”, kriterije rizičnosti poslovanja. To onda znači da i sam mora imati uvid u te kriterije, dakle, u način poslovanja, ali i u poštovanje tih kriterija – u podatke. To je fintech u svojoj najsloženijoj izvedbi.

Niz fintech usluga Amazon je razvijao, a onda od njih odustao

Ant Grupa za upravljanje financijskim poslovanjem koristi se umjetnom inteligencijom. Prema definiciji, riječ je o tome da stroj donosi odluke. Kolikogod je sporno to što financijska organizacija ima uvid u osobne podatke, pa odluku o kreditnoj sposobnosti prepušta stroju, koji može biti itekako diskriminatoran, barem jednako je toliko sporno da regulator, to jest kineska država, uđe u sve te podatke i koristi se njima, primjerice, u političke svrhe. No, to je digitalno doba, i još će dugo trebati da se u pogledu raspolaganja podacima i upravljanja njima uspostave neki kriteriji. Igrat će tu ulogu i “vrijednosti”.

Bez ikakve ironije, valja zabilježiti da se Zhang Yiming, vlasnik spomenute ByteDance grupe, nedavno javno ispričao zbog toga što je neki njegov humoristički app zbijao neslane šale i zanemarivao “socijalističke vrijednosti” (kineska verzija zapadne “političke korektnosti”). Ipak, u skladu s kineskim pragmatizmom, ulogu u uspostavi kriterija korištenja podataka igrat će i tržišne vrijednosti, to jest cijene (iako sigurno ne jedinu i isključivu ulogu). Nakon objave o suspenziji izlaska na burzu Ant Grupe, sad već sestrinska (nekad roditeljska) Alibaba izgubila je gotovo desetak posto burzovne vrijednosti, oko 76 milijardi dolara, što je otprilike dvaput više od onoga što je inicijalnom ponudom Jack Ma planirao prikupiti.

Skraćena povijest Ant Grupe jedna je od skraćenih burnih povijesti fintecha uopće. Posljednjih nekoliko godina znanstvenici je pokušavaju, ako ne objasniti, onda barem sistematizirati. Ovdje ću se, u ime najave Future of Fintech, osloniti na spomenutu klasifikaciju novca u digitalnom dobu, koju je objavio kanadski profesor pravne povijesti novca Benjamin Geva. Dobro je osloniti se na pravnika, s obzirom na to da je upravo regulacija bila razlog zaustavljanja listanja Ant Grupe, a i uloga prava u razvoju financijskog poslovanja, izuzetno osjetljivog na razne vrste skretanja, nije dovoljno prepoznata.

Dakle, prva kategorija koju Geva uvodi je tzv e-money, elektronski novac. Gevini primjeri su BitMint i WingCash, oba se koriste nekom vrstom digitalnog novčanika s različitim stupnjem involviranosti treće strane, koja potvrđuje transakcije u proces plaćanja. I u oba slučaja plaća se službenim novcem, primjerice, dolarima. Amazon skoro da nije otišao dalje od korištenja te vrste novca. Prva usluga koju je uveo bila je digitalni novčanik. Također je razvio suradnju sa sličnim servisima, PayPal je glavni primjer, a u čvrsto je partnerstvo ušao, i dalje ulazi, s kartičarskim kućama. Dakle, elektronski novac. Najveći postotak fintecha upravo pripada području elektronskog novca, raznih unapređenja poslovanja službenim novcem i u tradicionalnim financijskim organizacijama, bankama, fondovima, osiguranjima…

Privatni novac

Amazon je na neki način nastojao razviti i tzv. privatni novac (druga kategorija kojom Geva operira), za početak kroz jedan oblik programa lojalnosti, kojim korisnicima omogućuje bodove, de facto kreditiranje, ali nekonvertibilno u druge platne oblike, dakle, na zatvorenom tržištu. Ti se pokušaji privatnog novca nisu razvili do razine bankovnog novca.

Amazon se više odlučivao razvijati usluge za svoje korisnike, kako kupce, tako i prodavače, da im olakša posao. Tako je razvio niz vlastitih kartica. Principi koje je pritom slijedio tipični su poslovni principi – povećati volumen, broj trgovaca i kupaca, povezati ih. Tako je razvijao razne vrste B2B i B2C platformi. Iz kuta financijske inovativnosti, nijedna nije imala spektakularne rezultate, no Amazon je sigurno i tako unapređivao svoje poslovanje.

Zhang Yiming, izvršni direktor ByteDancea, ispričao se jer se neka njegova humoristična aplikacija ogriješila o socijalističke vrijednosti – politička korektnost na kineski način

Kad se pogleda Amazon Pay, i dalje glavni Amazonov platni proizvod, njegova su unapređenja sjajna – primjerice, omogućuje glasovne naredbe, ali to nisu izuzetni financijski proizvodi. Tako je i pri primjeni elektronskog novca omogućavao plaćanje kroz razne kanale, primjerice, bilo je pokušaja značajnog razvijanja i SMS-plaćanja, bo to je prebacivanje novca s računa na račun jednim kanalom, tehnološki zahtjevno i sofisticirano, s obzirom na sva ograničenja, ali ni to nije financijska inovacija, to je kao korištenje keša u digitalnom okruženju.

Najviše pozornosti privukao je Amazon Go, u neku ruku vrhunac razvitka svih beskontaktnih tehnologija, prepoznavanja lica i glasa, spajanja na račune, itd. Radi se, dakle, o mogućnosti da se uđe u Amazonov dućan, uzme stvari i iziđe, a da senzori obave sve, identifikaciju kupca, identifikaciju stvari, spajanje s računom na kojem je novac (bilo to na Amazonovom, bankovnom ili kartičnom računu) i plaćanje.

CB Insights, konzultantska kuća koja prati tehnološku industriju, u jednom se od posljednjih izvješća fokusirala na financiranje tehnologije. To se također može podvesti pod fintech, odnosno u nekim oblicima sigurno jest fintech. Naime, tehnološku industriju bolje je nazvati industrijom koja se temelji na inovacijama, a inovacije su neobična tržišna kategorija, ona kojom više vlada neizvjesnost nego rizik, mogućnost proračunavanja. Inovacijama uvijek treba novca na bacanje. Neki od najizazovnijih modela financiranja inovacija razvijeni su upravo u okruženju kriptovaluta. Iako vrijednost kriptovaluta, nasuprot stalnom predviđanju propasti, raste ili je postojana, fintech se ne svodi na njih, nego je tu još puno prostora, što velike kompanije, poput Ant Grupe i Amazona, svakodnevno pokazuju.


Libra

Nije uputno kritizirati Amazon, jer je beskrajno uspješan i njegov razvitak tehnologije spektakularan, ali u smislu financijskih inovacija, to nije razvijanje virtualnog novca (što je sljedeća Gevina kategorija). Zasad, virtualni novac u najvišem obliku razvijen je u sklopu nekih računalnih igara, primjerice, Linden Dollars u sklopu Second Life igre i WoW Gold. Premda se mogu koristiti samo u tim igrama, radi se o konvertibilnom novcu, jer se njime trguje i izvan igara. Svojedobno je i Facebook imao Facebook Credits, do 2013., ali je ugašen jer se nije razvilo u pravi novac, čemu Zuckerberg, očito, teži.

Radi se, naravno, o Libri, zasad neuspješnom projektu, no on se nastavlja na kriptovalute (sljedeća i posljednja Gevina kategorija razvoja fintecha u digitalnom dobu). Možda u objašnjavanje kriptovaluta u ovom članku i ne treba ulaziti. O njima je pisano u nizu drugih članaka. Na konferenciji Future of Fintech u Zagrebu bit će im posvećena dužna pozornost kroz temu o nedavnoj Direktivi Europske unije. Njome se predlažu kriteriji osnivanja tvrtki koje posluju kriptovalutama, zaštita podataka, odgovornost. Time kriptovalute ulaze u priznati financijski svijet.

Podijeli:

 

Vezane objave