Kriptovalute su najprihvaćenije u Rusiji, Ukrajini, Venezueli, Kini i Sjedinjenim Državama – no dok negdje na to utječu zabrane i nesređeno stanje, drugdje prihvaćenost kriptovaluta potiče regulacija. Viši stupanj tehničkog obrazovanja korisnika ne vodi uvijek povoljnom ishodu

Piše: Željko Ivanković

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Paul Krugman, slavni kolumnist New York Timesa, Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je za istraživanja iz ekonomske geografije, odnosno iz takozvane prostorne ekonomije. Trivijalni primjeri ilustrirat će o čemu se radi. Recimo, ekonomske veze susjednih gradova Vancouvera u Kanadi i Seattlea u Sjedinjenim Državama puno su jače nego Vancouvera i Montreala u istoj državi, odnosno Seattlea i Louisiane. Drugi primjer: nakon sravnjivanja sa zemljom u Drugom svjetskom ratu, gradovi su često spontano obnavljani na istome mjestu, uz rijeke, uz prometnice, iako je to u prvi tren moglo biti skuplje nego da su građeni planski negdje drugdje. Iako teorija napada plansko osnivanje gradova, kakvo je prakticirao Sovjetski Savez, neki planski osnovani gradovi, poput Canberre u Australiji, ipak uspješno žive (a i u Rusiji).

Neki su gradovi iz rimskog doba poslužili kao matica sve do danas (primjerice, Sisak), dok su drugi napušteni kako se mijenjala ekonomija (iako je u rimsko doba bila na važnoj trgovačkoj ruti uzduž Save, Andautonia, kod Šćitarjeva, nije matica oko koje se razvijao Zagreb). Nema, dakle, u ekonomskoj geografiji čvrstih pravila. U svojoj slavnoj knjizi “Zašto nacije propadaju”, Acemoglu i Robinson spominju primjer suprotan Vancouveru i Seattleu – s jedne strane granice zaostali je meksički grad Nogales, a sa sjeverne je Nogales u Arizoni razvijen i uspješan. Autori zaključuju kako je riječ o institucionalnom okruženju.

Prvih deset zemalja prema prihvaćenosti kriptovaluta

Mijenjanje geografije

Globalizacija i širenje ICT tehnologije prema prirodi stvari mijenjaju ekonomsku geografiju. Enrico Moretti, profesor na Berkeleyju u Kaliforniji, prije osam godina objavio je knjigu “The New Geography of Jobs”, u kojoj ispituje svojedobno raširenu tezu, prema kojoj se poslovi u ICT industriji uravnoteženo sele širom svijeta – najpoznatiji su primjeri programeri i analitičari iz Indije, call centri itd. Moretti je, međutim, uočio i analizirao zašto se visoko plaćeni poslovi koncentriraju u nekim centrima, primjerice, u Silicon Valley ili u Sjevernoj Karolini, kad se u doba interneta može raditi na daljinu. Sveučilišni i istraživački centri pokazali su se važnim faktorom novog zemljopisa tržišta rada. Komunikacija oči u oči, neformalna razmjena nerazrađenih ideja stoji i iza vala planski osnivanih razvojnih centara, zatim “spontano” izraslih coworking prostora, hubova i sličnih “poduzetničkih inicijativa”. Sve to korona sada transformira, iako je pitanje koliko su održivi trendovi kao što su digitalni nomadi i nearshoring nasuprot ranijem offshoringu. U svakom slučaju, ekonomska geografija važna je i uvijek živa disciplina.

Udio ilegalnih aktivnosti u ukupnim kriptoposlovima u Europi je najviša, osobito u Istočnoj Europi

U jesen prošle godine Chainalysis, konzultantsko-analitička medijska kuća, objavila je izvješće o geografiji kriptovaluta (“The 2020 Geography Cryptocurrency Report”), “analizu geografskih trendova prihvaćenosti, korištenja i regulacije” kriptovaluta. Otad su se mnoge stvari dogodile. Prije svega, korona, promjene u svjetskoj ekonomiji i eksplozivni rast cijene kriptovaluta. Utoliko, podatke u izvješću treba uzimati s oprezom. No argumenti i trendovi su indikativni. Oni pokazuju da u korištenju kriptovaluta geografija, odnosno udaljenosti među korisnicima, zaista igraju ulogu (kao u slučaju Seattle – Vancouver), ali također i institucije (kao u slučaju Nogales), no možda ponajviše ekonomsko okruženje i nasljeđe (to se u teoriji zove ovisnost o prijeđenom putu – path dependency). Prihvaćenost kriptovaluta ovisi o tome čime se ljudi u određenoj ekonomiji bave, i kakvi su im poslovni običaji.

Udio malih transakcija najviši je u Africi, zatim u Latinskoj Americi, a najniži na Dalekom istoku. Što je tržište razvijenije, to je manji udio “maloprodaje”’

Izvješće je u Hrvatskoj ujesen prošle godine tek zabilježeno, ni zainteresirani krugovi nisu ga posebno javno raspravili. Hrvatska je sama, prema Indexu prihvaćenosti kriptovaluta, koji je konstruirao Chainalysis, svrstana na 77. od 154 zemlje, dakle, na začelje prve polovice. No, ne treba brzati sa zaključcima, iako su zemlje s kojima se uobičajeno i logično uspoređujemo, plasirane na viša mjesta: Litva je 35., Slovačka 36., Poljska 38., Slovenija 40., Estonija 41., Češka 47., Rumunjska 48., Bugarska 65., Srbija 66., Crna Gora 74., ali je Mađarska 87., iza Hrvatske, dok su neposredno ispred Mađarske – Bosna i Hercegovina na 86. mjestu i Danska na 85. mjestu. Vjerojatno je da su neke “nelogičnosti” u rangiranju utjecale na to da se izvješće zanemari, posebno u krugovima u kojima nije oportuno isticati da su prve tri zemlje prema prihvaćenosti kriptovaluta: Rusija, Ukrajina i Venezuela. Od visokorazvijenih zemalja u prvih deset plasirane su samo Sjedinjene Države na 6. mjestu (Kina valjda nije još uvijek visokorazvijena, ona je 4.), a pri vrhu je još Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je 14.

Osnova analize

Važno je, dakle, prvo predstaviti metodologiju prema kojoj su zemlje rangirane, koja je i osnova analize, ali još je važnije predstaviti analizu prihvaćenosti kriptovaluta, ne toliko u pojedinačnim zemljama, koliko u osam svjetskih regija: Africi, Centralnoj i Jugoistočnoj Aziji, Istočnoj Aziji, koja je stvarni šampion prihvaćenosti kriptovaluta, Istočnoj Europi (koja je nominalni šampion), Latinskoj Americi, Srednjem istoku, Sjevernoj Americi te Sjevernoj i Zapadnoj Europi. Iz analize se vidi koliko divergentno na prihvaćenost utječu regulacija, nasljedstvo i običaji, koji su negdje poticaj prihvaćanja i korištenja kriptovaluta, a drugdje prepreka.

Veličina kenijskog poslovnog kriptoprometa ovisi o tečaju kenijske valute

Metodologiju je možda najlakše opisati tako da se objasni kako je Hrvatska zauzela 77. mjesto. Prema kriteriju koji računa broj kriptodepozita, Hrvatska je na vrlo visokom, 28. mjestu. Valja, međutim, uzeti u obzir da je broj kriptodepozita “korigiran”, odnosno “ponderiran” brojem korisnika Interneta, tj. ako je u dvjema zemljama jednak broj kriptodepozita, onda je više plasirana zemlja s manje internetskih korisnika. Iako se nama čini da u Hrvatskoj nema tko se ne koristi Internetom, prema DESI indeksu, Hrvatska je u tome ispodprosječna u Europi. Slično su ponderirani i drugi kriteriji: vrijednost kriptovalute koja je ušla u zemlju ili regiju, zatim vrijednost malih transakcija i – recimo to tako – vrijednost poslovnih, trgovinskih, odnosno P2P transakcija, napokon su ponderirani i za kupovnu moć po glavi stanovnika (PPP).

Pritom, s obzirom na prirodu kriptomreža, Chainalysis se ograđuje – uzimane su u obzir razmjena lokalne valute i kriptovaluta, te aktivnosti na pojedinim velikim kriptomjenjačnicama i burzama. Dakle, jako puno ograda. Koliko je visoko plasirana (28.) prema depozitima (ponderiranima za broj korisnika Interneta), toliko je Hrvatska loše plasirana (94) prema kriteriju P2P transakcija, odnosno korištenju kriptovaluta u trgovini. U ostale dvije kategorije Hrvatska je bliska svojoj ukupnoj poziciji (72. prema primljenoj vrijednosti u kriptovalutama, i 80. prema malim transakcijama). Radi korektnosti, treba još dodati da se iz tih vrijednosti računala geometrijska, a ne aritmetička sredina. No, iz pojedinačnih je kriterija jasno da se u Hrvatskoj kriptovalute slabo koriste u poslovanju, u usporedbi s drugim zemljama.

Vijetnam je također jedan kripto-fenomen, dominira u Centralnoj i Jugoistočnoj Aziji, jer Indija luta

Analiza regija

Analiza pojedinih regija otkriva puno više. Afrika, s kojom analiza započinje, ima najslabiju kriptoaktivnost – ukupna vrijednost kriptovaluta koja je u Afriku ušla u promatranom razdoblju tek je oko 8 milijardi dolara, a otprilike toliko je i izišlo. (Treba uzeti u obzir da su se brojevi sigurno drastično promijenili kad je cijena kriptovaluta eksplodirala.) Za usporedbu, u Centralnoj i Jugoistočnoj Aziji, brojevi su pet puta veći, no u toj grupi zemalja su, među ostalima, Indija i Australija. Na istoj je razini, prema prometu, Istočna Europa, koja je brojem stanovnika barem desetak puta manja nego Centralna i Istočna Azija. Šampion prometa je, naravno, Istočna Azija (Kina, Japan, Južna Koreja), više nego deset puta veća od Afrike. Sjeverna Amerika, Sjeverna i Zapadna Europa upola su manji od Dalekog istoka. Latinska Amerika i Srednji istok u tom su pogledu nerazvijeni (prema kriptoprometu).

Na Dalekom istoku proporcionalno se osjetno manje koriste bitcoinom, a puno više stablecoinima i drugim kriptovalutama, u usporedbi s drugim regijama

Međutim, u svim tim regijama ima pojedinačnih slučajeva koji su kriptogeografski vrlo zanimljivi. Afrika ima jako puno migranata i mnogo njihovih doznaka iz inozemstva u inozemnim i domaćim valutama. Prema analizi visine i putova kriptodoznaka, upravo (radničke) doznake iz inozemstva zauzimaju visoki postotak ukupno primljenih kriptovaluta u Africi. Naime, tu sad počinje analiza, cijene usluga financijskog sektora u Africi su vrlo visoke. U nekim slučajevima na naknade ode i oko 10 posto doznake, što je veliki gubitak (ako se šalje mjesečna plaća, onda je to tri dana rada, uzimajući u obzir da afrički migranti rade duže radno vrijeme). Kriptotransferi pokazali su se konkurentnima. S druge strane, dobar dio od onih osam milijardi dolara u kriptovalutama koje su poslane iz Afrike, odnosi se na biznis transakcije, često transakcije kineskih biznismena koji šalju novac sebi u Kinu.

Daleki istok, ne samo da je najveće kriptotržište, nego je i najvažniji partner drugim tržištima

Zatvoreni u zapadnu hemisferu, koju dopunjavaju vijestima iz Kine, ponekad Japana i Australije, ljudi često zaboravljaju koliko je svijet velik, i koliko su financijski režimi u kojima žive raznoliki i netipični. U Africi bankovni sustav nije samo skup, nego i nepouzdan, i to na najuobičajenijoj razini. Hrvatska već desetljećima živi u režimu stabilne valute, no to je u svijetu prije iznimka nego pravilo. Tako je i u Africi, zatim u Latinskoj Americi, a u nekoj mjeri i u Kini. Iako se često spominje da je volatilnost glavna mana kriptovaluta, u nekim zemljama one služe kao način čuvanja vrijednosti. Slike kretanja tečaja lokalne argentinske, urugvajske, kolumbijske valute prema američkom dolaru, uspoređene s poslovnim prometom kriptovaluta, pokazuju paralelizam – kako pada vrijednost valute, tako raste vrijednost poslovnih kriptotransakcija.

Slične analize postoje i za neke afričke zemlje. No, zanimljiva je Kina – natprosječni promet tetherom (koji je vezan za dolar), objašnjava se, među ostalim, i osiguranjem od negativne promjene tečaja yuana, kao i regulatornim ograničenjima u Kini. Naime, Kina je 2017. godine zabranila izravnu trgovinu yuana za kriptovalute. To se ograničenje nekako zaobilazi pomoću tethera na neformalnom tržištu, objašnjava se u analizi (ne baš najjasnije). Iako ima natprosječni udio tethera i ispodprosječni udio bitcoina u ukupnom prometu kriptovaluta (osobito u usporedbi sa Zapadom, gdje bitcoin dominira), u Kini je smješteno čak 65 posto rudarskih kapaciteta bitcoina. U svakom slučaju, regulacija snažno oblikuje kriptopromet u Kini i na Dalekom istoku.

Što je tržište razvijenije, to je viši udio profesionalnog u odnosu na sitni promet kriptovalutama

Utjecaj regulacije

Slično je u Venezueli, zemlji koju Izvješće posebno obrađuje, i koja je na vrlo visokom trećem mjestu prema prihvaćenosti kriptovaluta. Na to je također utjecala regulacija, ali za razliku od Kine – pozitivno. Naime, Venezuela je prolazila, i prolazi, kroz zastrašujuću humanitarnu krizu, a također je izložena ekonomskoj blokadi. Sve je to izazvalo pojavu hiperinflacije. U Kini se zaista, u uvjetima rastuće ekonomije, radi na pokretanju centralno-bankarske digitalne valute, što je vjerojatno barem jedan od razloga formalnog ograničenja trgovanja drugim kriptovalutama. Za razliku od Kine, vlasti u Venezueli već su deklaracijom o pokretanju službene kriptovalute (PETRO) ohrabrili stanovništvo na općenito korištenje kriptovaluta. Dopušten je rad brojnim kriptomjenjačnicama, bez ograničenja kojom kriptovalutom smiju trgovati. Naravno, kako je riječ o korumpiranom režimu, analitičari pretpostavljaju da su mjenjačnice ustupak ljudima iz vrha vlasti koji pomoću njih zaobilaze sankcije kojima je zemlja izložena.

Intenzitetom trgovanja Daleki istok nadmašuje Zapad

No, tim se kanalom ipak ne koriste samo vlast i njezini klijenti. Oko pet milijuna stanovnika napustilo je zemlju, i njihove doznake čine dosta visoki udio u ukupnom prometu kriptovaluta u Venezueli, što je smješta na treće mjesto prema prihvaćenosti kriptovaluta u svijetu. Dakle, u neželjenim okolnostima, u krizi, ista regulacija – dopuštanje pokretanja mjenjačnica kriptovaluta – omogućila je ugroženoj skupini stanovnika barem malu pomoć od njihovih iseljenih rođaka, a drugoj grupi stanovnika da iznese svoj novac iz zemlje. Ista regulacija ima dva različita ekonomska i moralna efekta. Ništa nije crno-bijelo.

Istočna Azija dominira vrijednošću i brojem transfera

Slično je i s vodećim pozicijama Rusije i Ukrajine na ljestvici prihvaćenosti kriptovaluta. Ukrajinski je promet kriptovalutama na razini cijele Afrike, a ruski je dvostruko veći. Otkud tako visoki promet, pita se Chainalysis. Jedno je objašnjenje gotovo konvencionalno, afričko i latinskoameričko – izostanak povjerenja, kako u vlasti, tako i međusobno među građanima, posebno biznismenima. Kako vlast, kao i kriminalci, u svakom trenutku mogu zaplijeniti nečiju imovinu, bolje ju je čuvati dalje od njihovih očiju. I povjerenje u banke vrlo je nisko. Regulacija je, blago rečeno, kontradiktorna. S jedne su strane kriptovalute u Rusiji dopuštene, a s druge su zabranjeni anonimni računi. Drugi su razlog visokog korištenja kriptovaluta – doznake, barem kad je riječ o Ukrajini. Međutim, trgovinske, profesionalne transakcije, u cijeloj su Istočnoj Europi u odnosu na male transakcije natprosječno prisutne. Slično kao u Africi, prisutnost kineskih trgovaca blagotvorna je za kriptopromet.

Dominacija tethera

Međutim, analitičari posebnu pozornost posvećuju crnom tržištu. U tome Istočna Europa odskače od drugih regija, pri čemu je najvažnije trgovanje narkoticima pomoću kriptovaluta (Hydra Marketplace), ali važan dio priče su i iznude (ransomware). Ponovno zanimljiva proturječnost – PlusToken Ponzijeva shema u Kini, preko koje su korisnici izgubili oko dvije milijarde dolara u kriptovalutama, izazvala je smanjenje kriptoaktivnosti. U Istočnoj Europi nelegalne aktivnosti dižu promet.

Korelacija tečaja argentinskog pesosa i poslovnih kriptotransakcija
Dominacija velikih transakcija u Sjevernoj Americi
Veličina tržišta Sjeverne i Zapadne Europe prema zemljama

Analiza o sigurnosti i kriminalu

Treba spomenuti tek najavljenu cjelovitu analizu iste konzultantske kuće o sigurnosti i kriminalnim aktivnostima na tržištu kriptovaluta, prema kojoj su u 2020. godini nelegalni poslovi zabilježili strahovit pad. Vidjet ćemo kakav je trend u Istočnoj Europi. No ono što je posebno zanimljivo, Chainalysis dobar dio tih aktivnosti objašnjava visokom informacijskom pismenošću i obrazovanošću stanovništva. Drugim riječima, edukacijska se prednost koristi u loše, kad ne može u dobre svrhe. Hakere, navodno, jednako angažiraju i država i privatnici.

Kad je riječ o prihvaćenosti kriptovaluta u razvijenim zemljama, Sjeverne Amerike, te Sjeverne i Zapadne Europe, možda je najzanimljiviji natprosječni oslonac na bitcoin, osobito u usporedbi s drugim razvijenim kriptotržištima Dalekog istoka.

U analizi ima još mnogo pojedinosti, no ideja je ovog prikaza jedan zaključak: čvrsta ili slaba regulacija, razvijenost ili nerazvijenost, kriza ili stabilnost, ništa nije pouzdan prediktor razvijenosti kriptotržišta. Upravo onako kako smo vidjeli i u standardnoj ekonomskoj geografiji na početku članka. Granice su jednom prepreka ekonomskom povezivanju, drugi put nisu. Sve ovisi o tome kako se poduzetnici snađu u danim okolnostima.

Podijeli:

 

 

Vezane objave