Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), koji djeluje u sastavu zagrebačog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) koordinirat će novi projekt Twinning coordination action for spreading excellence in Aerial Robotics – AeRoTwin  iz programa H2020 Twinning.

Projekt AeRoTwin je koordinacijska akcija za širenje izvrsnosti i sudjelovanja u zračnoj robotici. Partneri projekta su Imperial College of London, University of Sevilla i Technological Corporation of Andalusia.

Ukupna vrijednost projekta je gotovo 7,5 milijuna kuna i započet će 1. rujna 2018. godine.

Koordinatori projekta prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i mag. ing. Ivana Mikolić.

AeRoTwin je prvi projekt iz programa H2020 koji će koordinirati LARICS. To je vrhunac našeg desetogodišnjeg istraživanja robotike i bespilotnih letjelica“, istakao je Stjepan Bogdan.

„Projekt će omogućiti LARICS-u, a time i FER-u, uključivanje u europski istraživački prostor i izjednačiti nas s vodećim međunarodnim institucijama u EU. Projekt će kroz brojne aktivnosti stručnog usavršavanja doprinijeti povećanju znanstveno-istraživačkog kapaciteta Laboratorija“, rekla je Ivana Mikolić.

Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja osnovan je na FER-u 1996. godine. U njemu djeluje 13 istraživača, tri profesora FER-a, od kojih su dva doktori znanosti.

LARICS-ovo područje istraživanja su: procesna automatizacija, inteligentni sustavi upravljanja, upravljanje proizvodnim sustavima i upravljanje multiagentskim sustavima, a u zračnoj robotici: formacija robota (Swarms), servisna i uslužna robotika i bio‐inspirirana robotika.

Bespilotni sustavi imaju najveći potencijal primjene u inspekciji i održavanju, logistici i dostavi, pretragama i spašavanju te u nadgledanju okoliša.

Procjena je kako rast tržišta bespilotnih letjelica od 2016. do 2021. godine iznosi 27 posto godišnje, najveći rast događa se u potragama i spašavanju i iznosi 127 posto. Komercijalni sustavi bespilotnih letjelica trebala bi dostići vrijednost od 67,7 milijardi primjeraka, u 2015. godini broj bespilotnih letjelica bio je 6,4 milijuna.

Prihod od prodaje besplilotnih letjelica za nadzor vjetroelektrana do 2024. godine trebala bi dostići 6 milijardi američkih dolara, tržište dijelova u 2915. godini iznosilo je 137 milijuna dolara, očekuje se kako će 2022. godine vrijediti 2,7 milijardi dolara.

Područje interesa istraživanja u razvoju zračnih robota su njihova smislena interakcija s okolišem, prijenos tereta (pick-and-place), umetanje/postavljanje predmeta (peg-in-hole) te manipulacija (applying contact force)

Mixed-initiative Adjustable Autonomy (MIAA) sustav ima mogućnost predložiti razinu autonomnosti bespilotne letjelice, redefiniranje korisničkog sučelja (hardware and software) te višekanalnu komunikaciju.

bespilotne letjelice sposobne su same određivati svoju autonomnost u odnosu na operatera

Heterogeni robotski sustavi (aerial, ground and marine robots) mogu zajedničkim snagama obavljati misije koje samostalno jedan robot ne može obaviti, sustavi su osposobljeni za različite vrste razmjene informacija (collaborative sensing, collaborative mapping, data fusion and information sharing, target tracking) zajedničko planiranje misija, dekompoziciju zadataka (task decomposition – what do we do?), pridjeljivanje zadataka (task allocation – who does what?)…

Podijeli: