U Kaptol Boutique Kinu u Zagrebu, u organizaciji medijske kuće Bug, održana je druga konferencija F2 – Future of Fintech, vodeći hrvatski skup za sve koji se bave primjenom tehnologije u svijetu financija i osiguranja. Na konferenciji je održano 18 predavanja, dva keynote izlaganja i dvije panel diskusije, kroz koje se izbistrilo trenutno stanje fintecha u Hrvatskoj, regiji i svijetu.

„Prošle godine konferenciju smo održali na vrhuncu hypea oko kriptovaluta, i kvalitetnim sadržajima objasnili stanje na tom polju, tako da posjetiteljima Future of Fintecha događaji koji su uslijedili nisu trebali biti nikakvo iznenađenje. Upravo to i jest ideja ovakvih konferencija – da kroz networking i ekspertna izlaganja svi zajedno vidimo što se valja iza brda, koliko je opasnost stvarna ili ne, koja disruptivna tehnologija mijenja svijet financija kakav znamo, i kako da se na to pripremimo. Ove godine taj pristup smo ponovili na još bolji način i s još više fintech tema u fokusu.“ – rekao je direktor konferencije F2 Oleg Maštruko.

„Pod utjecajem promjena koje donosi tehnološka revolucija bankarstvo je postalo zrela industrija.“ – naglasio je u svojem keynoteu „Kraj bankarstva kakvo znamo?“ ekonomski analitičar Velimir Šonje. Tradicionalno bankarstvo je danas sve više nalik pružateljima usluga klasične i mobilne telefonije, s tom razlikom što je još uvijek mnogo reguliranije. Iako niže prikazan trend broja zaposlenih u bankarstvu u Hrvatskoj nije plod samo tehnoloških promjena nego se u tome očituju snažno lokalni utjecaji – dugotrajna ekonomska kriza, pada broja stanovnika, promjene starosne strukture i loše regulacije i politike, sličan se trend vidi i u razvijenim zemljama.

Broj zaposlenih u ovom sektoru u EU je opadanju zadnjih 10 godina. Tradicionalna slika o moćnim i ekstremno profitabilnim bankama tako blijedi u usporedbi sa sudbinom tradicionalnih prerađivačkih industrija koje opstaju i napreduju samo uz krajnje napore, inovacije i borbu za efikasnost na svakom koraku. Nekada se razlika između “financijskog” i “realnog”sektora ogledala prema kriteriju profitabilnosti, plaća, rasta zaposlenih, a danas su sve industrije postale slične.“

Jutarnji dio programa, nakon keynotea i devet predavanja u tri tracka, zaključen je panel diskusijom: Fintech u EU: perspektive, regulacija i transformacija financijske industrije powered by Ekonomski Lab. Moderator je bio Milan Deskar–Škrbić, a sudionici: Filip Šaravanja, Viši savjetnik u Sektoru za tržište kapitala HANFA; Miroslav Klepač, član uprave Croatia Osiguranja; Vlaho Hrdalo, UBIK, Udruga za blockchain i kriptovalute; Damir Bićanić, Funderbeam; Ivan Biluš, izvršni direktor sektora za platni promet, HNB.

Kao najveći problemi hrvatskih fintech startupa navedeni su manjak radne snage i slaba regulativa to jest nedostatan pravni okvir. Da bi uspjeli fintech startupi iz Hrvatske moraju se okrenuti globalnom tržištu ili barem regiji.

„Blockchain može unaprijediti sustav plaćanja šteta, osiguranje robe u prijevozu, primjenjiva su i IoT rješenja za smart home što će utjecati na police osiguranja domova.“ – istaknuo je Miroslav Klepač, koji se u diskusiji dohvatio pitanja insure techa, dakle tehnologije za osiguranja. „U Hrvatskoj je regulativa za primjenu novih digitalnih tehnologija u osiguranju rigidna. Također, apsurdno je da je Croatia Osiguranje 20% svojeg IT-a odvojilo za pripremu GDPR-a umjesto da se bave korisnijim stvarima.“

I Damir Bićanić iz Funderbeama požalio se na regulativu: „Funderbeam omogućuje pristup investiranju u poduzeća koja nisu na burzi, za sada smo platformu plasirali u 113 zemalja, jedina smo takva platforma u Europi, koristimo se blockchain tehnologijom, puno nas koči regulativa.“

Vlaho Hrdalo istaknuo je da treba ukinuti porez na kapitalne dobitke.

Ivan Biluš (HNB) kaže: „PSD2 je mjera za digitalizaciju financijske industrije koja je došla top-down, ne bottom-up, dakle regulatorna iz najviših institucija i otvara značajan prostor za digitalizaciju, došla je od EU institucija koje su shvatile da EU kasni na globalnom planu, bankama je PSD2 omogučio jaku pregovaračku poziciju, velikim igračima otvorio mogućnosti poslova u paymentu.“ Biluš smatra da je suradnja banaka i fintech kompanija dobra i da u suštini nema utrke fintecha i banaka ali će digitalizacija svakako promijeniti banke i financijsku industriju.

Filip Šaravanja napominje da platni promet nije u nadležnosti HANFA-e, te razlikuje prvu fazu kriptovaluta i drugu fazu u kojoj su one vezane za neku „fiat“ valutu iz „stvarnog svijeta“.

Od čak 18 pojedinačnih predavanja izdvajaju se ona o novom novcu, te primjeni robota, umjetne inteligencije u svijetu financija. AI i robo-advisori, dakle robotski savjetnici, danas upravljaju već s 200 milijardi dolara investicijskog kapitala, s trendom rasta, istaknula je Maja Bešević-Vlajo u svom izlaganju.

Keynote predavačica iz SAD, Ana Liza Grandner, Senior Vice President and Director of Private Label Banking u kompaniji The Bancorp, objasnila je odnos front end i back end kompanija u svijetu fintecha.

Popodnevni panel održan je pod nazivom Izazivači i branitelji: kojim se tehnologijama napada financijsko tržište i kako starosjedioci čuvaju pozicije.

Moderatorica je bila Gordana Gelenčer, a sudjelovali su: Dean Muhoberac, poslovni konzultant, Combis; Ivan Glavaš, blockchain poduzetnik; Zdeslav Šantić, Splitska Banka; Bojan Ždrnja, sigurnosni guru; Bernad Karačić, Direkcija supervizije informacijskih sustava HNB; Danijel Baruškin, transformer tehnologije izravnog bankarstva, HPB.

Bernad Karačić (HNB) u osvrtu na PSD2 spomenuo je kompliciran postupak otvaranja API-ja, potrebu za rješavanjem niza pitanja, prije svega sigurnosnih, a i usložnjeno odlučivanje kroz niz EU institucija. Nove tvrtke koje će imati pristup API-jima će biti certificirane, licencirane dakle i one će biti odgovorne kao i banke. „Podaci preko API-ja neće biti baš besplatni i bit će dostupni samo certificiranim i registriranim korisnicima i to u ograničenom opsegu, nije riječ o open banking nego samo o otvaranju transakcijskih podataka, no EU za budućnost priprema nadogradnju na PSD2 prema nekom obliku open bankinga.“ – kaže Karačić.

Dean Muhoberac kaže: „Mi u Combisu radimo s nekoliko partnera na primjeni PSD2, uz planiranu primjenu od ožujka 2019. ranije smo krenuli u pripremu za taj proces kako bi klijentima dali tehničku i digitalnu podršku i rješenja na vrijeme. U primjeni PSD2 sve će zavisiti od korisničkog iskustva, PSD2 je samo jedna komponenta digitalne slagalice poslovanja financijske industrije, nije u pitanju samo promjena u bankama nego i u osiguravajućim kućama.“

Zdeslav Šantić iz OTP Splitske Banke ističe: „Financijska industrija je od ranije lider u globalizaciji, u njoj su bili izraženi strukturni problemi zadnje globalne financijske krize. PSD2 će dobro utjecati na gospodarska kretanja, ali treba uravnotežiti uvjete djelovanja banaka i fintech tvrtki, banke već ulažu značajna sredstva u digitalizaciju i iz bankarstva se digitalni modeli i znanja prenose u druge industrije. PSD2 direktiva pojačati će financijske transakcije od turista i biti korisna za Hrvatsku.“

Danijel Baruškin kritizira kratko vrijeme za prilagodbu na PSD2, te smatra da banke imaju izgrađeno povjerenje kod klijenata a fintech tvrtkama će trebati vremena da to izgrade. Banke imaju lojalne klijente, a manje banke mogu brže reagirati od većih banaka jer su fleksibilnije.

Ivan Glavaš se ne slaže: „Banke nemaju lojalnost klijenata, a PSD2 donosi transparentnost kakvu banke nemaju, fintech tvrtke donose transparentnije, sveobuvatnije user friendly ponude, manje troškove klijentima, moći će se raditi s fintech tvrtkama iz cijele EU, tvrtke ne moraju imati sjedište u Hrvatskoj, što je jako dobro.“

Sponzori i partneri konferencije F2 – Future of Fintech su: Combis, CROZ i FIS, Span, Croatia Osiguranje, Instantor, EuroArt 93, Koios, OTP Banka, Veritas i PwC Hrvatska.

      

Podijeli: