U Europi je sve učestalija pojava pametnih gradova (smart city) što je, uz vrijedna nastojanja dovelo i do svojevrsne devalvacije tog pojma. U suštini pametni gradovi bi, prije svega, trebali biti sposobni prikupljati i analizirati ogromne količine podataka za automatizaciju procesa, optimizirati raspodjelu resursa, poboljšati usluge i omogućiti bolje donošenje odluka.

Samoinicijativna opredjeljenja za izgradnju pametnih gradova uz niz korisnih rješenja doveli su i do toga da se prikupljanja, analize i objedinjavanje podataka razlikuju se od grada do grada. Kao rezultat toga, gradovi ne koriste sve dostupne podatke i propuštaju važne mogućnosti onoga što bi trebali raditi pametni gradovi.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Interoperabilnost rješenja

Iz Centra za inovativnost podataka (Center for Data Innovation) predlažu da bi, EU prvo trebala stvoriti zajedničku digitalnu arhitekturu kako bi uskladila način na koji gradovi prikupljaju i dijele podatke. U tu svrhu, Europska komisija trebala bi uspostaviti EU Smart City App Store, odnosno zajedničko spremište komercijalnih aplikacija otvorenog koda koje su gradovi testirali i vrednovali u praksi. Svaka inicijativa pametnog grada koji financira EU mogla bi pridonijeti tom skladištu kako bi drugi lakše pronašli rješenja i na njemu izgradili lakše svoje projekte.

Promicanjem uporabe istih aplikacija gradovi bi proizveli interoperabilne podatke koji bi im u kombinaciji s politikama otvorenih podataka omogućili bolje učenje jednih od drugih. Na primjer, gradovi bi mogli usporediti trendove učinkovitosti, poput prometnih nesreća na usporedivim mjestima različitih gradova, i identificirati političke intervencije koje bi se mogle ponoviti. Na taj bi način pametni gradovi iz EU-a mogli omogućiti kreiranje politika utemeljenih na dokazima u urbanim sredinama.

Nužna privatna inicijativa

Kako bi se ubrzala provedba interoperabilne baze podataka rješenja za pametne gradove, EU bi trebala, predlažu iz Centra za inovaciju podataka, omogućavanje značajnije uloge privatnog sektora u provedbi rješenja. Privatna poduzeća mogu nadopuniti vladu pružanjem sredstava, pristupom istraživačkim i razvojnim mogućnostima i tržišnim uvidima.

Na primjer, u okviru istraživačkog programa Horizon 2020 (koji od iduće godine s novim proračunom postaje Horizon Europe), Europska komisija odabrala je niz gradova, uključujući Beč, München i Lyon za eksperimentiranje s inovativnim tehnologijama pametnih gradova, u suradnji s građanima, istraživačima i tvrtkama. Zajedno su stvorili nove usluge, razvili standarde za razmjenu podataka i replicirali rješenja u drugim gradovima. Te inicijative, koje su sufinancirane od privatnih poduzeća, dovele su do uspješnih projekata poput prve stanice za e-mobilnost u Münchenu i organizacije podatkovne platforme za pametne usluge u Beču. Uspostavljanje dodatnih javno-privatnih partnerstava oko pametnih gradova pomoglo bi EU-u da pojača sudjelovanje privatnog sektora u razvoju rješenja pametnih gradova.

Odgovorno čuvanje i korištenje podataka

Konačno, kreatori politika EU-a trebali bi osigurati da tvrtke koje sudjeluju u pametnim gradskim projektima s gradskim vlastima i prikupljaju i pohranjuju podatke u tu svrhu, mogu zadržati i ponovno koristiti podatke. Na primjer, iako mnogi gradovi čuvaju podatke iz pametnih gradskih projekata, oni često od kompanija koje prikupljaju podatke u njihovo ime zahtijevaju da ih unište. Taj zahtjev sprječava da tvrtke iz EU koriste te podatke kako bi razvili nove uvide o tome kako najbolje opslužiti svoje kupce – u ovom slučaju druge europske gradove. EU bi trebala omogućiti i poticati odgovorno ponovno korištenje podataka u projektima pametnih gradova među svojim dionicima iz privatnog sektora.

Europa je dom mnogih gradova koji su postali poduzetnički tehnološki centri, razvijajući i uvodeći nove tehnologije i usluge. No, fragmentacija europskih pametnih gradskih sustava i ograničenja u razmjeni i obradi podataka zaustavljaju daljnji napredak. Poticanjem razvoja pametnih gradova, Europa ima priliku značajno poboljšati načine na koje lokalne samouprave utječu na nove tehnologije. Podijeli:

 

 

Vezane objave