Velike američke tehnološke tvrtke povećale su predviđena kapitalna ulaganja na preko 590 milijardi eura ove godine (+75 posto u odnosu na 2025. godinu). Većina tog iznosa - većeg od nominalnog lanjskog BDP-a Švedske - otići će na umjetnu inteligenciju. 

Globalna prodaja čipova ove godine bi prvi put mogla dosegnuti bilijun američkih dolara (842 milijarde eura). Velike banke i konzultantske tvrtke, poput JPMorgan Chasea i McKinseyja, predviđaju kako će ukupni kapitalni izdaci za umjetnu inteligenciju premašiti 4,2 bilijuna eura do 2030. godine.

Na vrhu hijerarhije potrošnje za 2026. godinu nalazi se Amazon, koji sam planira uložiti ogromnih 170 mlrd. eura. Slijedi Alphabet sa 155 mrd. €, dok će Microsoft i Meta Platforms uložiti 122, odnosno 135 mlrd. €. Apple daleko zaostaje s 10,9 mlrd. €.

Oracle je procjenu kapitalnih ulaganja podigao za 12,6 mlrd., na 42,1 mlrd. €. Tesla planira udvostručiti potrošnju, na blizu 16,8 mlrd. €, prvenstveno za skaliranje flote robotskih taksija i unapređenje razvoja humanoidnog robota Optimus, a xAI namjerava potrošiti najmanje 25,2 mlrd. €.

Morgan Stanley procjenjuje kako će hiperskaleri posuditi oko 337 mlrd. € u 2026., dvostruko više (i onda još malo) nego u 2025., iako projicirani prihodi od umjetne inteligencije za 2026. nisu ni blizu jednaki potrošnji, a mogući problem predstavljaju i prebrza amortizacija hardvera, kao i drugi visoki operativni troškovi poput potrošnje energije.

Dvojbeno je i hoće li umjetna inteligencija doista omogućiti tehnološkim tvrtkama model širenja sličan onom korištenom za računalni oblak. Stoga je trenutno jedini izvjestan dobitnik Nvidia, koja će pokupiti lavovski dio investicija u podatkovne centre. 

Može li Europa držati korak?

Dok američke tvrtke mobiliziraju gotovo 600 mlrd. € u jednoj godini, koordinirani napori Europske unije ne mogu se mjeriti ni s financijskom moći najmanjeg potrošača među američkim tehnološkim titanima. 

Pokrenula je inicijativu AI Factories i akcijski plan AI Continent kako bi mobilizirala javno-privatna ulaganja, ali ukupna europska potrošnja na infrastrukturu državnih podataka u oblaku mogla bi tijekom ove godine dosegnuti samo 10,6 mlrd. €. To je za 83 posto više nego lani, ali i dalje sitniš prema američkim ulaganjima. 

Izvršni direktor francuskog jednoroga Mistral AI Arthur Mensch upozorio je kako Europa gradi izvrsnu regulaciju Zakonom o umjetnoj inteligenciji, ali ne može regulativom doći do računalne nadmoći. Mistral je u rujnu 2025. Mistral AI prikupio je 1,7 mlrd. € investicija u seriji C, uz procjenu vrijednosti tvrtke od gotovo 12 mlrd. €. Nizozemski poluvodički div ASML predvodio je rundu pojedinačnim ulaganjem od 1,3 mlrd. €. 

Ove godine Mistral bi trebao uložiti milijardu € u razvoj, a najavili su i investiciju vrijednu 1,2 mlrd. € u izgradnju podatkovnog centra u Borlängeu u Švedskoj. Objekt koji bi trebao biti otvoren 2027. prvi je Mistralov infrastrukturni projekt izvan Francuske, a ujedno je i ključni pothvat za europski suverenitet podataka.

Američki tehnološki divovi nude "suverena" rješenja za europske podatke. No, kritičari tvrde kako time neće biti dokinuta ovisnost o matičnim u SAD-u, što europsku industriju čini izloženom hirovima američkog gospodarstva i vanjske politike.