Hrvatska među najlošijim zemljama Europe po korištenju AI-ja
Umjetna inteligencija brzo se širi Europom, no njezino prihvaćanje nije ravnomjerno
Sve je vidljivija podjela između zemalja u kojima umjetna inteligencija postaje mainstream i onih u kojima je njezina upotreba i dalje relativno niska. Od uvođenja potrošačkih alata generativne umjetne inteligencije krajem 2022. godine, Europa se počela dijeliti na jasne razine usvajanja. Sjevernoeuropske zemlje dominiraju na vrhu ljestvice, dok se nekoliko najvećih gospodarstava kontinenta nalazi znatno niže.
Podaci Eurostata pokazuju da sjeverna Europa prednjači. Norveška je na prvom mjestu, s 56 % stanovnika koji koriste umjetnu inteligenciju, a slijede Danska s 48 % i Finska s 46 %. To sugerira da je umjetna inteligencija već postala dio svakodnevnog korištenja za velik dio stanovništva u tim zemljama.
Na drugom kraju spektra, prihvaćanje je i dalje znatno niže u dijelovima jugoistočne Europe. Rumunjska je posljednja, s manje od jedne petine stanovništva koje je prijavilo nedavno korištenje umjetne inteligencije.
Diljem južne Europe rezultati se znatno razlikuju. Italija (20 %), pa čak i Turska (19 %), bilježe manje od polovice korištenja u odnosu na Cipar i Grčku (obje 44 %), a da ne spominjemo Maltu (47 %).
U međuvremenu, iberijske zemlje — Španjolska (38 %) i Portugal (39 %) — bilježe srednje vrijednosti, usporedive s onima u zapadnoeuropskim zemljama poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Čini se da velike razlike u korištenju umjetne inteligencije diljem Mediterana nadilaze isključivo ekonomske ili razvojne čimbenike.
Mlađe generacije dodatno ubrzavaju usvajanje. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, ukupna nedavna upotreba umjetne inteligencije iznosi 34 %, no među osobama u dobi od 15 do 24 godine čak 24 % navodi da te alate koristi svakodnevno.
