Europa će teško ostvariti svoj cilj digitalnih vještina do 2030.
Uz trenutačnu brzinu usvajanja, EU trebala bi gotovo devet puta ubrzati napredak kako bi do 2030. ostvarila cilj prema kojem najmanje 80 % stanovništva treba imati osnovne digitalne vještine
To jasno pokazuje koliko je regija udaljena od zacrtanog cilja do kraja desetljeća.
Na vrhu ljestvice nalaze se Nizozemska i Finska, s oko 80 % ili više odraslih koji posjeduju osnovne digitalne vještine, a odmah iza njih su Irska i Danska. Na dnu ljestvice nalaze se Rumunjska i Bugarska, s manje od polovice građana koji imaju osnovne digitalne vještine.
Posebno zabrinjava činjenica da se deset zemalja EU-a kreće unatrag. Latvija, Hrvatska, Slovačka i druge prijavile su niže udjele odraslih s osnovnim digitalnim vještinama u 2025. nego u 2022. godini.
S druge strane, Mađarska prednjači u rastu, s povećanjem od 9,8 postotnih bodova, a slijedi je Češka s rastom od 9,42 boda. Značajan napredak zabilježile su i Estonija i Belgija.
Cilj EU-a od 80 % dio je šire inicijative Digitalno desetljeće, osmišljene kako bi se osiguralo da građani mogu raditi, učiti i pristupati uslugama u sve digitalnijem gospodarstvu. Prema Europskoj komisiji, trenutačno 55,6 % stanovništva EU-a ima barem osnovne digitalne vještine. Istodobno, kreatori politika upozoravaju da gotovo polovica odraslih i dalje nema te vještine, iako oko 90 % radnih mjesta zahtijeva određenu razinu digitalne pismenosti.
U pitanju su i ozbiljni ekonomski ulozi. Budući da približno 90 % poslova zahtijeva digitalne kompetencije, zemlje koje zaostaju suočavaju se s rizikom sporijeg gospodarskog rasta, slabijih tržišta rada i ograničenog pristupa ključnim digitalnim uslugama.
