EU: Neograničen radio spektar da, pritisak na Google i druge (zasad) ne
Prijedlog Zakona o digitalnim mrežama predviđa davanje radio spektra telekomima na neograničeno korištenje. No, tehnološki divovi neće sudjelovati u gradnji infrastrukture ako to ne žele.
Europski telekomunikacijski operateri mogli bi dobiti veliki poticaj prema prijedlogu Europske komisije, koji će im omogućiti neograničeno korištenje radio spektra. Zahtjev kojim se od velikih tehnoloških tvrtki traži sudjelovanje u financiranju troškova uvođenja širokopojasnog interneta ostao je u drugom planu.
Zakon o digitalnim mrežama dio je revizije telekomunikacijskih pravila, o kojima će se zemlje Europske unije i Europski parlament morati dogovoriti u nadolazećim mjesecima. U Komisiji očekuju kako će davanje operaterima duljih licenci za spektar i omogućavanje obnovljivosti licenci po zadanim postavkama povećati predvidljivost i dosljednost.
Trenutno se licenciranje radio spektra odobrava na najmanje 20 godina. Komisija će odrediti trajanje licenciranja spektra, uvjete za prodaju frekvencija i metodologiju određivanja cijena kako bi vodila nacionalne regulatore tijekom aukcija spektra.
Zakon također omogućuje vladama produljenje roka za zamjenu bakrenih mreža optičkom infrastrukturom do 2030. godine. Cilj je stvoriti potpunu pokrivenost optičkim vlaknima između 2030. i 2035. godine u 27 država Unije.
"Visokoučinkovita, otporna digitalna infrastruktura ključna je za jačanje europskog vodstva u inovacijama, konkurentnosti i digitalnom suverenitetu. Naš je cilj digitalno okruženje u kojem su nove tehnologije lako dostupne, pristupačne i utemeljene na poštenim, pouzdanim pravilima koja koriste ljudima", rekla je šefica Unije za tehnologiju Henna Virkkunen.
Deutsche Telekom, Orange, Telefonica i Telecom Italia dugo su tvrdili kako bi velike tehnološke tvrtke trebale plaćati mrežnu naknadu jer čine ogroman dio internetskog prometa. Međutim, Zakon o digitalnim mrežama predložio je, umjesto zahtjeva za naknadom, dobrovoljni mehanizam suradnje između telekomunikacijskih pružatelja usluga i tehnoloških divova poput Googlea, Netflixa i Meta Platformsa u vezi s troškovima uvođenja digitalne infrastrukture.