Europa je ostvarila napredak u segmentima sigurne i održive digitalne infrastrukture te digitalizacije javnih usluga.  Međutim, izazov sada predstavlja ostvarivanje rezultata u širim razmjerima, potrebnom brzinom i na dosljedan način.

Izvješće o stanju Digitalnog desetljeća za 2026. godinu pokazuje napredak, ali istodobno poziva na uklanjanje strukturnih nedostataka kako bi se ostvarili ciljevi za 2030. godinu.

Napredak

Kad je riječ o uvođenju osnovne infrastrukture za povezivost, 96,8 posto kućanstava sada ima osnovnu pokrivenost 5G mrežom. Međutim, određeni frekvencijski pojasevi visokog kapaciteta i uvođenje optičkih priključaka do krajnjih korisnika (Fibre-to-the-Premises – FTTP) i dalje zaostaju.

Kad je riječ o primjeni naprednih digitalnih tehnologija u poduzećima, 46,7 posto poduzeća u EU-u koristi računalstvo u oblaku, 39,9 posto primjenjuje analitiku podataka, a gotovo 20 posto koristi umjetnu inteligenciju. Primjena umjetne inteligencije u 2025. godini porasla je za 48 posto u odnosu na prethodnu godinu. Primjer je sektor zdravstva, u kojem prednjači medicinsko snimanje temeljeno na umjetnoj inteligenciji, što omogućuje ranije otkrivanje bolesti, brže dijagnoze i bolje ishode za pacijente.

Naposljetku, više od 60 posto Europljana sada ima barem osnovne digitalne vještine.

Preostali nedostaci

Unatoč napretku, brojni izazovi ostaju. U području poluvodiča EU drži samo 9 posto svjetskog tržišta, što je znatno ispod cilja od 20 posto do 2030. godine. Slično vrijedi i za računalne kapacitete. Iako je razvoj rubnih čvorova (edge nodes) na dobrom putu da prije roka ispuni cilj Digitalnog desetljeća, računalni kapaciteti i dalje znatno zaostaju za potražnjom.

Nadalje, unatoč značajnom napretku u području kibernetičke sigurnosti, Europa je i dalje strukturno ovisna o dobavljačima sigurnosnih rješenja izvan EU-a, dok su europske tvrtke nedovoljno zastupljene među globalnim liderima u tom području.

Prisutan je i manjak IKT stručnjaka. Oni su 2025. godine činili samo 5 posto ukupne radne snage, odnosno tek polovicu cilja od 10 posto postavljenog za 2030. godinu. Žene čine manje od 20 posto zaposlenih IKT stručnjaka, što se nije promijenilo u odnosu na 2024. godinu, unatoč rastućoj potražnji, osobito u područjima sigurnosti u oblaku, kibernetičke sigurnosti, upravljanja podacima i razvoja softvera.

Naposljetku, kad je riječ o usvajanju naprednih tehnologija, mala i srednja poduzeća suočavaju se s trajnim preprekama povezanima s podacima, vještinama, integracijom i resursima, što otežava uvođenje i širenje naprednih digitalnih rješenja.

Umjetna inteligencija

Oko četiri od deset građana koristi generativnu umjetnu inteligenciju barem jednom tjedno, a među njima je gotovo sedam od deset tijekom protekle godine povećalo njezinu upotrebu.

Čak 80 posto ispitanika smatra da razvoj umjetne inteligencije treba pažljivo regulirati, čak i ako to znači određena ograničenja za njezine razvijatelje.

Zabrinutost zbog štetne upotrebe digitalnih tehnologija također je raširena i raste. Čak 92 posto građana želi snažniju zaštitu djece na internetu, dok se 87 posto slaže da manipulacije na internetu – uključujući dezinformacije, uvjerljive krivotvorene sadržaje (deepfake), sadržaj generiran umjetnom inteligencijom i vanjsko upletanje – predstavljaju prijetnju demokraciji.

Građani navode da na njih osobno najviše utječu lažne vijesti i dezinformacije (53 posto), zlouporaba osobnih podataka (47 posto) te nedovoljna zaštita na internetskim platformama (41 posto).

Stanje u Hrvatskoj

Izvješće za 2026. godinu prati napredak u svim ključnim područjima te utvrđuje postignuća i preostale nedostatke, uz konkretne i provedive preporuke državama članicama. Ocjenjuju se kretanja u području digitalne infrastrukture, digitalizacije poslovanja, digitalnih vještina i digitalnih javnih usluga, kao i napredak višedržavnih projekata, provedba nacionalnih planova za Digitalno desetljeće te aktualne digitalne inicijative EU-a.

Osim praćenja stanja, izvješće identificira prioritetne reforme i ulaganja potrebna za jačanje konkurentnosti, tehnološke suverenosti i otpornosti Europe te za usmjeravanje buduće raspodjele digitalnih financijskih sredstava u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a (VFO).

Hrvatska raspolaže snažnim digitalnim potencijalom u području povezivosti i pojedinim strateškim tehnološkim područjima, posebno zahvaljujući brzo rastućoj fiksnoj i mobilnoj pokrivenosti te sve većem sudjelovanju u projektima kvantnih komunikacija i poluvodiča. Zemlja također jača kapacitete povezane s kibernetičkom sigurnošću i suverenom digitalnom infrastrukturom.

Međutim, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti prednosti digitalizacije u širem gospodarstvu. Mala i srednja poduzeća i dalje zaostaju u osnovnom stupnju digitalizacije i primjeni naprednih tehnologija. Trajni nedostaci u digitalnim vještinama i razvoju IKT stručnjaka ostaju značajno ograničenje, dok su digitalne javne usluge i dalje neujednačene, a inovativne tvrtke suočavaju se s poteškoćama u rastu i širenju poslovanja.

Ti izazovi i dalje opterećuju konkurentnost zemlje, ograničavaju rast produktivnosti, transformaciju poslovanja i šire širenje inovacija.

Hrvatski nacionalni plan obuhvaća 31 mjeru s ukupnim proračunom od 635 milijuna eura, uglavnom financiranim iz javnih izvora, što odgovara 0,75 posto BDP-a. Od tih mjera, 39 posto istječe do kraja 2026. godine, što predstavlja 106 milijuna eura ili 17 posto ukupnog javnog proračuna predviđenog planom.