Studija, koju su zatražili europski zakonodavci, imala je za cilj procijeniti rizike koje bi digitalna valuta, u biti elektronički novčanik za koji jamči ECB, predstavljala za bankarski sektor u različitim scenarijima, uključujući hipotetski "bijeg u sigurnost". 

Otkrila je kako bi, u slučaju neviđene navale na komercijalne banke, deponenti povukli 699 milijardi eura iz banaka eurozone kako bi ih pohranili u digitalne eure uz ograničenje pojedinačnih udjela na 3000 eura po osobi. To je jednako 8,2 posto svih depozita po viđenju maloprodaje, iako bi utjecaj bio veći za male tržišne zajmodavce i maloprodajne banke.

U ovom scenariju, koji je ECB opisao kao vrlo malo vjerojatan, 13 od 2025 banaka u analizi iscrpilo ​​bi svoj obvezni novčani zaštitni sloj, mjeren omjerom pokrića likvidnosti. Ove brojke mogu biti precijenjene jer ne uzimaju u obzir činjenicu da neki deponenti imaju više od jednog bankovnog računa, istaknuli su u ECB-u.

Prema scenariju uobičajenog poslovanja, u kojem deponenti ne koriste u potpunosti svoj digitalni iznos u eurima, nešto više od 100 mlrd. eura pobjeglo bi iz blagajni banaka, ostavljajući sektor u potpunosti unutar zahtjeva za likvidnošću. Čak bi i ovaj odljev mogao biti više nego kompenziran tekućim trendom prelaska iz gotovine u elektronička sredstva plaćanja, što bi trebalo povećati depozite banaka.

ECB je također simulirao pojedinačna ograničenja držanja od 500 eura, 1000 eura i 2000 eura, dobivši niže procjene odljeva. "Analiza potvrđuje kako ograničenja držanja depozita učinkovito ograničavaju odljev depozita iz bankarskog sektora na razine koje štite stabilnost financijskog sustava i podržavaju ispravnu formulaciju i provedbu monetarne politike", ocijenili su u toj instituciji.

Također je utvrđeno kako bi ograničenje držanja depozita od 3000 eura smanjilo povrat na kapital banaka u prosjeku za 30 baznih bodova, iako se utjecaj razlikuje od zemlje do zemlje.