Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta; Mark Zuckerberg, vlasnik, direktor i glavni kreator Facebooka

Europski zastupnici informirani su o poboljšanju zaštite privatnosti koje je poduzela društvena mreža Facebook nakon skandala Cambridge Analytica, no još nije izvršio obećanu punu unutarnju reviziju kojom bi se osigurala zaštita podataka Europljana prema Općoj uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR). Zbog toga Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (Civil Liberties Committee, LIBE) 10. listopada donio rezoluciju kojom preporučuje da Facebook “poduzme značajne izmjene svoje platforme” kako bi udovoljila pravu EU o zaštiti podataka. Rezolucija se nastavlja na niz parlamentarnih rasprava o Cambridge Analytica skandalu u kojemu je ta tvrtka nezakonito pribavila i zloupotrijebila podatke 87 milijuna korisnika Facebooka.

Predsjednik Odbora Claude Moraes (S&D, Velika Britanija) naglasio je kako EU zanima kako se obrađuju podaci, prati korisnike, profilira i koristi algoritme te osigurava li se povjerenje potrošača i zaštita privatnosti na Facebooku ali i na ostalim internetskim platformama. Moraes naglašava i kako bi EU morala po uzoru na SAD regulirati pitanja kao utvrđivanje identiteta onoga tko sponzorira političke oglase na internetskim platformama te da treba istražiti kako političke stranke koriste društvene medije u kampanjama. To postaje prioritet prije EU izbora u svibnju iduće godine.

Odbor također poziva Facebook da dopusti Agenciji za sigurnost na internetu i informacijama (ENISA) i Europskom odboru za zaštitu podataka da provede “punu i neovisnu reviziju” i prezentiraju rezultate Europskoj komisiji i Europskom parlamentu kao i nacionalnim parlamentima članica Europske unije.

Rezolucija, donesena u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove s 41 glasova za, 10 protiv i 1 suzdržanim glasom, sažima zaključke koji su postignuti nakon sastanka prošlog svibnja između vodećih zastupnika Europskog parlamenta i predsjednika uprave Facebooka Marka Zuckerberga te tri sljedeće rasprave u kojima je Zuckerberg nastojao pojasniti utjecaj prekršaja s osobnim podacima korisnika Facebooka od Cambridge Analytica.

Rezolucijom je obuhvaćen i problem najnovijeg kršenje prava s osobnim podacima koje je Facebook pretrpio 28. rujna, kada je otkriven nezakoniti pristup za 50 milijuna korisničkih računa. Drugim riječima, tijelima Europske unije trebala bi biti dopuštena da u potpunosti kontroliraju Facebook kako bi procijenili zaštitu podataka i sigurnost osobnih podataka korisnika, zaključili su u LIBE.

U rezoluciji se posebno ističe da Facebook mora osigurati i moći dokazati da se osobni podaci korisnika iz EU neće koristiti u izbornim kampanjama jer to prozlazi iz GDPR-a kao i EU pravila o financiranju europskih političkih stranaka gdje se predviđaju sankcije zbog kršenja pravila o zaštiti podataka ukoliko bilo kakve radnje s osobnim podacima imaju utjecaj na rezultate izbora.

Zabrinutost pred EU izbore

Kako bi spriječile moguće aktivnosti zloporabe osobnih podataka u izbornim procesima u Rezoluciji se predlaže:

  • primjena uobičajenih izbornih pravila i jamstva, kao što su pravila o transparentnosti i ograničenja potrošnje političkih stranaka, poštivanje razdoblja šutnje i jednako postupanje prema kandidatima i u online prostoru;
  • olakšavanje prepoznavanja online politički plaćenih oglasa i organizacije koja stoji iza njih;
  • zabranu profiliranja osobnih podataka u izborne svrhe, uključujući korištenje takvih profiliranja na osnovu online podataka za procjene političkih sklonosti;
  • platforme za društvene medije trebale bi označavati sadržaj podjeljen od botova i ubrzati proces uklanjanja lažnih računa;
  • obvezne revizije internetskih platformi nakon političkih kampanje kako bi se osiguralo brisanje osobnih podataka;
  • mogućnost da nacionalna mjerodavna tijela članica EU uz pomoć EU institucija provjere zloporabu online prostora u političkim kampanjama

Jedan od ključnih dijelova Rezolucije odnosi se na poštivanje tržišnog natjecanja kao i na povećanje algoritamske transparentnosti Facebooka ali i ostalih društvenih mreža. Europski zastupnici traže od Europske komisije nadogradnju pravila EU za tržišno natjecanje kako bi odražavala digitalnu stvarnost, provjerila moguće monopole platformi društvenih medija i napravi revizijju oglašavanje na društvenim medijima. Usto, Rezolucija traži mnogo veću odgovornost i transparentnost internetskih platformi u svezi algoritamske obrade podataka dolazili oni od privatnih osoba ili javnih institucija i poduzeća.

Traže se i od svih institucija, agencija i tijela Europske unije da osiguraju da njihovi računi na internetskim platformama ni na koji način ne budu izvor marketinške obrade podataka. U krajnjem slučaju ako ne bude dogovora s internetskim platformama od EU institucija se traži zatvaranje računa na na Facebooku i drugim platformama s ciljem zaštite osobnih podatka.

Europski zastupnici pozivaju Europsku komisiju da suspendira Sporazum o zaštiti privatnosti (koji je namijenjen zaštiti građana EU čiji se osobni podaci prenose u SAD u komercijalne svrhe), budući da su američke vlasti do 1. rujna 2018. nisu uvažili kroz svoju regulativu EU Opću uredbu o zaštiti podataka.

O Rezoluciji će se glasovati u Europskom parlamentu na sljedećem plenarnom zasjedanju (22. i 25. listopada) u Strasbourgu.

Cyber otpornost EU

Sama zaštita privatnosti na internetu dio je šire strategije EU o cyber sigurnosti. Cijeli paket mjera cyber otpornosti EU predstavljen je još u rujnu 2017. godine a nadopunjen je prošlog mjeseca prijedlozima koji se prije svaga odnose na regulativu vezanu za slijedeće izbore u EU u svibnju iduće godine. Kako navode iz EK s obzirom na nedavne neprijateljske cyber aktivnosti neophodno je da se svi zakonodavni prijedlozi što prije finaliziraju. Usto, kako se internetske platforme ne bi zloupotrebljavale za širenje terorističkih sadržaja na internetu, Europski parlament i Vijeće trebali bi do svibanjskih izbora prihvatiti prijedloge novih propisa, osobito obvezu uklanjanja terorističkog sadržaja u roku od jednog sata, navode iz EK. U paketu je i niz mjera za omogućivanje pametnije i djelotvornije interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, migracijama i granicama. Prijedlog o interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a, koji je predstavljen u prosincu 2017., Europski parlament i Vijeće trebali bi prihvatiti prije izbora 2019. godine. Uskoro bi trebala završiti i nadogradnja pojedinih informacijskih sustava EU-a, kao što su Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), Eurodac i vizni informacijski sustav (VIS).

Podijeli: