Opća uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation GDPR) imala je niz nenamjernih negativnih posljedica po konkurentnost EU-a u razvoju umjetne inteligencije (artificial intelligence AI). To je uglavnom opći stav nakon nešto više od godine primjene te EU uredbe. Naime, činjenica je da je GDPR prvotno pripremljen 2014. godine, prije nego što je svijest o strojnom učenju bila široko rasprostranjena, donositelji politika nisu pravilno razmotrili njegov utjecaj na AI.

U jednoj od najcjelovitijih analiza utjecaja EU uredbe o zaštiti podataka „EU treba reformirati GDPR da bi ostala konkurentna u algoritamskoj ekonomiji“ (The EU Needs to Reform the GDPR To Remain Competitive in the Algorithmic Economy), koju je napravio Centar za inovacije podataka, odnosno predsjednik te organizacije i potpredsjednik Fondacije za informacijsku tehnologiju i inovacije Daniel Castro i viša analitičarka politike u Centru za inovacije podataka Eline Chivot, upozorava se kako je GDPR stvorio umjetnu oskudicu podataka tako što je organizacijama otežao prikupljanje i razmjenu podataka. Osim toga, tvrtkama je bilo otežano korištenje AI aplikacija koje automatiziraju donošenje odluka u vezi s osobama koje koriste osobne podatke. Kao rezultat toga, GDPR je EU doveo u konkurentan nedostatak u razvoju i uporabi AI.

Algoritamska ekonomija

„Od sredine 1990-ih, digitalna se ekonomija razvija u tri faze: internet ekonomija pretvara se u ekonomiju zasnovanu na podacima, koja se pretvara u algoritamsku ekonomiju, u kojoj je sposobnost korištenja umjetne inteligencija ključna za uspjeh. AI obećava značajne društvene i ekonomske koristi. Međutim, te prednosti mogu se umanjiti lošim propisima, posebno onima koji se odnose na obradu podataka, jer su podaci u središtu AI“, upozoravaju Daniel Castro i Eline Chivot dodajući da GDPR „iako će uspostaviti potreban okvir privatnosti za cijelu EU, nažalost će spriječiti razvoj i upotrebu AI u Europi, stavljajući tvrtke u EU u nepovoljniji konkurenciju njihovim sjevernoameričkim i azijskim konkurentima“.

Potreba GDPR-a da organizacije dobiju suglasnost korisnika za obradu podataka, iako može biti održiva, pokazuje se skupom za Internetsku ekonomiju i sve veći teret ekonomije na temelju podataka, pokazuje se izuzetno štetnom za algoritamsku ekonomiju.

Da bi riješile ta ograničenja u GDPR-u, nekoliko je europskih zemalja poduzelo strategije kojima tvrtke u određenim industrijama olakšavaju pristup osobnim podacima. Ti izolirani napori su važni, ali neće biti dovoljni da se u potpunosti iskoriste vrijednost podataka i dugoročno zabilježi rast. GDPR u svom sadašnjem obliku rizikuje buduću konkurentnost Europe, navodi se u dokumentu te ističe kako uspjeh Europe u globalnoj algoritamskoj ekonomiji zahtijeva regulatorno okruženje pogodno za AI, ali ne smanjuje zaštitu potrošača.

„Ako EU želi napredovati u algoritamskoj ekonomiji, mora reformirati GDPR, poput širenja ovlaštenih upotreba AI u javnom interesu, omogućavajući prepravljanje podataka koji predstavljaju samo minimalan rizik, a ne kažnjavanje automatiziranog odlučivanja, omogućavajući osnovno objašnjenja automatiziranih odluka i donošenje novčanih kazni proporcionalnih šteti“, smatraju Castro i Chivot.

Nužno prilagođavanje GDPR-a

Njih dvoje u zaključku svoje analize „EU treba reformirati GDPR da bi ostala konkurentna u algoritamskoj ekonomiji“ navode kako je AI kao ključnog pokretača inovacija stvorila značajnu prijetnju europskoj konkurentnosti. Dok EU ulaže neke ambiciozne napore za ubrzavanje usvajanja AI, propisi o zaštiti podataka sprečavaju organizacije u EU-u da koriste veliku količinu podataka za razvoj i uporabu sustava strojnog učenja (machine learning ML) i koriste AI sustave koji uključuju automatizirano donošenje odluka u mnogim sektorima,

„Bez reformi GDPR-a, EU će biti u strukturalnom nepovoljnom položaju u globalnoj utrci za usvajanjem AI i vjerojatno će se naći pred jakom globalnom konkurencijom u ključnim sektorima svoje ekonomije, jer će druge nacije brže napredovati u korištenju AI za dobivanje konkurentska prednost“, navode autori iz Centra za inovacije podataka zaključujući da ako kreatori politika EU ne donesu neke relativno skromne, ali važne promjene u GDPR-u, EU neće biti u stanju ostvariti svoju viziju postajanja liderom u algoritamskoj ekonomiji.

„Izmjena, a ne kraj, GDPR bi trebao biti na stolu ako EU planira ozbiljno slijediti svoje ambicije prema AI. Međutim, mnogi kreatori politika EU otporni su na tu ideju jer smatraju da je GDPR etička obveza od koje se ne mogu odmaknuti, a svaki pokušaj poboljšanja smatrat će se priznavanjem pogreške“ navodi se u dokumentu Centra za inovacije podataka te navode ključne preporuke za prilagodbu GDPR-a:

– Proširite obradu podataka u javnom interesu

– Dopustite preuređivanje podataka koji predstavljaju samo minimalan rizik

– Ne kažnjavajte automatizirano odlučivanje

– Dopustite osnovna objašnjenja odluka

– Napravite kazne proporcionalne šteti

Podijeli:

Vezane objave