Zastupnici Odbora za industriju Europskog parlamenta usvojili su 21. studenog prijedlog izvješća zastupnika Massimiliana Salinija (EPP, Italija) o uspostavi svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program. Predloženi proračun od 16 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027. pokriva programe kao što su GalileoCopernicus i Inicijativu o svijesti o situaciji u svemiru (SSA). Iako se EU svemirska strategija odnosina aktivnosti koje se odvijaju u Zemljinoj orbiti, iznimno su važne za građane kako u njihovim svakodnevnim aktivnostima tako i u poslovanju.

„Primjerice, moderni, sigurni, konkurentni i održivi sektor prijevoza duboko je povezan sa svemirskim sektorom. Navigacijski sustavi i promatranje zemlje poboljšavaju usluge prijevoza, što donosi brojne prednosti na globalnoj i europskoj razini. Učinkovitije upravljanje prometom smanjuje emisije i doprinosi rješavanju problema klimatskih promjena, veće korištenje bespilotnih letjelica unaprijedit će isporuke i poštanske usluge a bolje praćenje zrakoplovnog prometa smanjiti broj otkazanih letova i buku“, objašnjava zastupnik Salini.

Svemirska je tehnologija nezamjenjiva za niz važnih usluga o kojima ovise Europljani i ima ključnu ulogu u učinkovitoj borbi protiv klimatskih promjena, nadzoru granica i sigurnosti. Međutim, niti jedna država članica EU nema kapacitete da sama razvija svoj svemirski program kao što imaju zajednički u EU. Nacionalne svemirske programe imaju velike zemlje kao SAD, Kina ili Rusija.

„Novi svemirski program oslanja se na Europu i cilj mu je ojačati globalno vodstvo u području promatranja Zemlje, navigacije i tehnološkog istraživanja. Iako je Europa druga svemirska sila u svijetu, trebamo raditi na sve većoj suradnji želimo li zadržati svoju vodeću poziciju. To je sve važnije kada znamo da su tradicionalne svemirske sile i dalje jako aktivna, a novi igrači sve veći su izazov tržišnom položaju europskog svemirskog sektora,“ kaže Salini.

EU želi zadržati vodeću poziciju

Europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih u svijetu. Zapošljava više od 231.000 osoba i stvara dodanu vrijednost koja se procjenjuje u rasponu od 53 do 62 milijarde eura. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Europi. Prema Eurospaceu, vrijednost prihoda iz prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. bila je 8,2 milijarde eura. Taj sektor u Europi zapošljava 41.333 osobe.

Velika ulaganja EU-a omogućila su napredak koji ni jedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno. Galileo i Copernicus referentni su svjetski sustavi za satelitsko određivanje položaja i promatranje Zemlje. S 29 satelita koji su u orbiti i više od 30 planiranih u sljedećih 10 – 15 godina, EU je i najveći institucijski korisnik usluga lansiranja u Europi.

No dolaskom novih igrača i razvojem novih tehnologija stubokom se mijenjaju tradicionalni industrijski modeli, a svemirske aktivnosti EU-a imaju dodatni neiskorišteni potencijal koji joj može pomoći da odgovori na nove sigurnosne i političke potrebe.

Cilj je svemirskog programa koji Europska komisija predlaže za razdoblje 2021. – 2027. osigurati da EU zadrži vodeću ulogu u svijetu u području svemira. Predloženi će program jamčiti kontinuirano ulaganje u svemirske aktivnosti EU-a, potaknuti znanstveni i tehnički napredak te poduprijeti konkurentnost i inovacijski kapacitet europske svemirske industrije, osobito malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i inovativnih poduzeća. Program će iskorištavati sve brojnije mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Europljana pa tako i mogućnosti sinergija civilnog i obrambenog sektora.

EU svemirski program

Sve aktivnosti EU-a povezane sa svemirom objedinit će se u jednu uredbu.

  1. Satelitski navigacijski sustavi, s proračunom od 9,7 milijardi eura:

Galileo, europski globalni satelitski navigacijski sustav, pruža točnije i pouzdanije informacije za utvrđivanje položaja i vremena u mnogim sektorima kao što su povezana i autonomna vozila, željeznica i zrakoplovi te drugi sektori. Usluge programa Galileo postupno će se poboljšavati lansiranjem većeg broja satelita i uvođenjem drugih usluga (npr. usluge visoke točnosti).

– Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Europe nudi navigacijske usluge za sigurnost života. Sigurnost života znači da su informacije za određivanje položaja toliko precizne da na temelju njih, primjerice, zrakoplov može sigurno sletjeti. Sve usluge koje se pružaju u okviru EGNOS-a već su potpuno operativne, a broj njihovih korisnika stalno raste (upotrebljava ih već 350 zračnih luka). Sustavu je potrebno stalno održavanje, koje će se poboljšati kako bi se pružale usluge veće kvalitete.

  1. Promatranje Zemlje, s proračunom od 5,8 milijardi EUR:

Copernicus, svjetski vodeći pružatelj podataka o promatranju Zemlje, pomaže spašavanju života na moru, poboljšava našu reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, uragana, šumskih požara i poplava te poljoprivrednicima omogućuje bolje upravljanje usjevima. Copernicus obuhvaća šest tematskih područja: praćenje stanja kopnapraćenje morskog okolišapraćenje atmosfereklimatske promjeneupravljanje kriznim situacijama i sigurnost. – Od 2021. do 2027. Copernicus će razvijati postojeće usluge radi ispunjavanja novih potreba, zbog kojih će dodati nove promatračke kapacitete za praćenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, praćenje uporabe zemljišta za potrebe poljoprivrede i promatranje polarnih područja, sigurnosnih potreba za bolje otkrivanje malih plovila za potrebe nadzora granica i pomorskog nadzora i borbe protiv nezakonite trgovine te potreba vanjskog djelovanja EU-a.

  1. Nove komponente za sigurnost, s proračunom od 500 milijuna eura:

– Nova inicijativa o državnim satelitskim komunikacijama (GOVSATCOM) omogućit će državama članicama i akterima iz EU-a u području sigurnosti zajamčen pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji.

– Inicijativom o svijesti o situaciji u svemiru (SSA) poduprijet će se dugoročna održivost i sigurnost svemirskih aktivnosti tako što će se zajamčiti zaštita od svemirskih opasnosti.

– Nastavit će se s razvojem pilot-projekta nadzora svemira i praćenja objekata radi povećanja efikasnosti i autonomije u sprečavanju sudara u svemiru i nekontroliranog povratka objekata u Zemljinu atmosferu. Komplementarne aktivnosti bit će usmjerene na ostale svemirske opasnosti koje ugrožavaju ključnu infrastrukturu (svemirska meteorologija, kometi i asteroidi).

Doprinos svemirskog programa konkretnim koristima

Neki od primjera u kojima europska svemirska politika donosi rezultate u praksi:

– Reagiranje na prirodne katastrofe. Karte s razmjerima i veličinom štete, izrađene pomoću Copernicusa, 2017. su pomogle spasilačkim ekipama u različitim situacijama među kojima su bili šumski požari (Italija, Španjolska, Grčka i Portugal), potresi (Meksiko), uragani (zemlje koje su poharali uragani Harvey, Irma i Maria) i poplave (Irska i Njemačka).

– Spašavanje života na moru. Copernicus pruža podršku misijama Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu na Mediteranu tako što joj pomaže da uoči nesigurna plovila i spašava ljude. Galileo se može upotrebljavati na svim trgovačkim plovilima na svijetu, kojima omogućava sigurniju plovidbu pomoću točnijeg i otpornijeg određivanja položaja.

– Potraga i spašavanje. Nova usluga Galilea smanjila je vrijeme potrebno za otkrivanje osobe s radiofarom na manje od 10 minuta na različitim vrstama lokacija, među ostalim na moru, u planinama, u pustinjama i u gradskim područjima.

– Praćenje izljeva nafte. Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) upotrebljava Copernicusove podatke za praćenje plovila i izlijevanja nafte.

– Slijetanje aviona. 350 zračnih luka u gotovo svim državama članicama EU-a trenutačno upotrebljava EGNOS, čime je slijetanje u teškim vremenskim uvjetima postalo sigurnije, a time se i smanjuju kašnjenja i preusmjeravanja.

– Sigurnost na cestama. Od travnja 2018. Galileo je prisutan u svakom modelu novog automobila koji se prodaje u Europi te podržava sustav eCall za hitne intervencije. Od 2019. Galileo će biti integriran u digitalne tahografe kamiona kako bi se osiguralo poštovanje pravila o ograničenom trajanju vožnje i poboljšavanje sigurnosti na cestama.

– Poljoprivreda. 80 % poljoprivrednika koji se služe satelitskom navigacijom za potrebe precizne poljoprivrede korisnici su EGNOS-a. Copernicusovi se podaci upotrebljavaju za praćenje i predviđanje prinosa usjeva.

– Zaštita satelita. U svibnju ove godine 111 satelita bilo je registrirano za uslugu zaštite od sudara u okviru projekta nadzora i praćenja u svemiru (SST).

Galileo potpuno operativan 2020.

Navigacijski sustav Galileo već je operativan i pruža vrlo precizne i pouzdane informacije o položaju i vremenu. „Početne usluge” sustava Galileo dostupne su od prosinca 2016. nakon opsežnog testiranja i uspostave zemaljske infrastrukture, a u orbiti se trenutačno nalaze 22 satelita. Sve osobe koje imaju uređaj s podrškom za Galileo mogu koristiti njegove signale za određivanje položaja i vremena te navigaciju. Početne usluge Galilea temelje se na vrlo točnim signalima, iako oni isprva neće biti uvijek dostupni. Zato će se u početnoj fazi prvi Galileovi signali koristiti u kombinaciji s drugim satelitskim navigacijskim sustavima, poput GPS-a. Narednih će se godina lansirati novi sateliti radi povećanja konstelacije i postupnog poboljšanja dostupnosti Galilea diljem svijeta. Sljedeća četiri satelita planira se lansirati 25. srpnja iz Europskog svemirskog centra u Kourouu u Francuskoj Gijani. Puni operativni kapacitet uz upotpunjenu konstelaciju planira se postići 2020. Detaljne informacije o točnosti i dostupnosti usluga programa Galileo objavljene su na internetskim stranicama Europskog centra za usluge GNSS-a.

Galileo pruža različite usluge, a jedna je od njih šifrirana usluga pod nazivom javne regulirane usluge (PRS), namijenjena za situacije u kojima je važna sigurnost, npr. vojne operacije. Cilj je zajamčiti kontinuiranu uslugu za sudionike, čak i u najtežim uvjetima. Galileo putem javne regulirane usluge pruža podršku javnim tijelima kao što su službe civilne zaštite, službe humanitarne pomoći, carina i policija te, ako to žele države članice, vojska. Korisnicima u državnim tijelima u izvanrednim ili kriznim situacijama na nacionalnoj razini (npr. u slučaju terorističkih napada) pružat će iznimno pouzdanu i u potpunosti šifriranu uslugu. Usluge PRS-a pokrenute su u prosincu 2016. Njihove se performanse stalno poboljšavaju dodavanjem novih Galileovih satelita i zemaljskih postaja.

95% čipova na svjetskom tržištu ima podršku za Galileo, a uglavnom se upotrebljavaju u automobilskom, potrošačkom i telekomunikacijskom sektoru te u poljoprivredi i aktivnostima nadzora. Svi noviji modeli pametnih telefona najpoznatijih marki imaju podršku za Galileo. Usto, u preciznoj poljoprivredi gotovo 80% poljoprivrednika ima koristi od poboljšane točnosti satelitske navigacije pomoću EGNOS-a.

Copernicus satelitski sustav čeka nova lansiranja 

Sve su usluge programa Copernicus operativne i služe se podacima koje dobivaju od sedam Copernicusovih satelita Sentinel, ali i iz dodatnih misija drugih javnih i privatnih operatera. Copernicus je treći najveći pružatelj podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

Besplatne, potpune i otvorene podatke programa Copernicus upotrebljavaju tisuće korisnika u javnom sektoru, istraživačka i znanstvena zajednica, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća za stvaranje novih proizvoda i usluga koje su omogućili sateliti. Ta poduzeća stvaraju visokokvalificirana radna mjesta u Europi.

Sedmi satelit uspješno je lansiran 25. travnja 2018., a do 2021. lansirat će se još satelita.

Podaci programa Copernicus upotrebljavaju se u mnogim proizvodima i uslugama. Navedeni su samo neki primjeri.

– Ribarstvo. Projekt Asimuth pomaže uzgajivačima riba i dagnji da optimiraju svoje planove eksploatacije kako bi smanjili gubitke od cvjetanja algi za najmanje 12,5 %.

– Zdravlje. HappySun pomaže u prevenciji opeklina aplikacijom koja daje prognoze ultraljubičastog zračenja i personalizirane savjete za zaštitu od sunca na temelju vrste kože i lokacije korisnika.

– Proizvodnja vina. Terranis je razvio aplikaciju koja pruža informacije u tjednima prije berbe kako bi proizvođači vina mogli prilagoditi metode uzgoja.

Svemirski otpad i opasnosti iz svemira

Komponente SSA i GOVSATCOM Svemirskog programa važne su za održivost svemirskih aktivnosti i sigurnost EU-a.

Svemirski otpad u Zemljinoj orbiti ugrožava životni vijek satelita i kontinuitet njihovih misija. Broj svemirskog otpada većeg od 1 cm procjenjuje se na 780 000. Inicijativa za „nadzor i praćenje u svemiru” u okviru usluge SSA uključuje praćenje svemirskih objekata senzorima (teleskopi, radari i laseri) radi otkrivanja rizika od njihova sudara ili ulaska u Zemljinu atmosferu. Satelitski operateri i tijela za civilnu zaštitu dobivaju potrebne informacije kako bi zaštitili satelite. Druge svemirske opasnosti poput ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava koje su posljedica Sunčeve aktivnosti te asteroida i kometa (tzv. objekti blizu Zemlje) mogu ugroziti ključnu infrastrukturu i utjecati na naš svakodnevni život. U Svemirskom programu predlažu se nove komplementarne aktivnosti za praćenje tih pojava i objekata, a cilj je izgradnja autonomnog europskog kapaciteta u tom ključnom području.

GOVSATCOM objedinjuje kapacitete država članica kako bi zajamčio europsku autonomiju u pružanju usluga sigurne satelitske komunikacije. Usluge satelitske komunikacije putem GOVSATCOM-a znatno će ojačati operativne kapacitete javnih tijela.

– Na nacionalnoj razini GOVSATCOM pomaže subjektima u području sigurnosti, kao što su službenici graničnog nadzora, policijske snage, cijela pomorska zajednica, misije civilne zaštite i službe zadužene za praćenje kritičnih infrastruktura.

– Na razini EU-a njegovi su glavni korisnici agencije Unije, kao što su Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Europska obrambena agencija (EDA) i Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), ali koristi se i u humanitarnim intervencijama diljem svijeta. Ojačat će se kapaciteti civilnih i vojnih operacija EU-a za upravljanje kriznim situacijama, a nacionalne će se diplomatske službe i Europska služba za vanjsko djelovanje povezati sigurnijim komunikacijskim vezama s našim veleposlanstvima i delegacijama diljem svijeta.

Besplatne i komercijalne usluge

Copernicus pruža besplatan, potpun i otvoren pristup svim podacima i uslugama putem svojih internetskih stranica i preko namjenskih podatkovnih centara. Broj korisnika programa Copernicus naglo raste: registrirano je više od 150.000 korisnika (2015. registrirano je bilo tek 7.870 korisnika). Od lipnja 2018. korisnicima programa Copernicus, odnosno građanima, javnim tijelima i poduzećima, na raspolaganju će biti nova usluga pristupa podacima i informacijama (DIAS). Korisnici će moći izravno koristiti podatke u okruženju računalstva u oblaku, uspostaviti svoje usluge, ali i iskoristiti te podatke za inovativne nove usluge i primjene. Usto, moći će obrađivati i pohranjivati podatke pod komercijalnim uvjetima. Cilj je DIAS-a spriječiti skupa i nepotrebna preuzimanja podataka i stvoriti korisničke zajednice.

I Galileo i EGNOS pružaju signale koji su od iznimne koristi za europske građane. Galileov je signal besplatan. Pomoću čipova s podrškom za Galileo u pametnim telefonima ili sustavima za navigaciju u automobilima korisnici se mogu koristiti Galileovim uslugama za određivanje položaja i vremena te za navigaciju. Besplatno mogu upotrebljavati i EGNOS-ov signal za sigurno slijetanje zrakoplova ili za preciznu poljoprivredu.

Podijeli: