Nadovezujući se na inicijative za kibernetičku sigurnost objavljene 2017. godine, Europska komisija je predložila stvaranje Mreže kompetencijskih centara za kibernetičku sigurnost (European Cybersecurity Network and a Competence Centre) te novog Europskog centra za industrijsku, tehnologijsku i istraživačku kompetenciju kibernetičku sigurnosti (European Cybersecurity Industrial, Technology and Research Competence Centre) za ulaganje razvoj sofisticiranijih modela kibernetičke sigurnosti u EU. Sustav kibernetičke sigurnosti u Europi, prema Europskoj komisiji, treba prilagoditi jedinstvenom digitalnom tržištu Unije ali i povećati konkuretnost EU industrije kibernetičke sigurnosti.

U višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021. – 2027. godine predviđena su sredstva za stvaranje međusobno povezanih industrijskih i istraživačkih ekosustava za kibernetičku sigurnost u cijeloj Europi, poticanje bolje suradnje između relevantnih dionika (uključujući civilni sektor i sektor obrane od kibernetičke sigurnosti) kako bi se najbolje iskoristili postojeći resursi za kibernetičku sigurnost i stručnost koja postoji diljem Europe. Kroz već postojećih 660 stručnih centara za kibernetičku sigurnost u EU plan je razviti proaktivnu, dugoročnu i stratešku aktivnost za industrijski razvoj alata, tehnologija i aktivnosti za kibernetičku sigurnost. Takav projekt za cilj ima razvoj najnaprednijih rješenja za izazove kibernetičke sigurnosti s kojima se suočavaju privatni i javni sektori.

Zajednička strategija razvoja kibernetičke sigurnosti u EU omogućiti će postojećim centrima istraživanje i razvoj naprednijih rješenja, odnosno pristup sredstvima i mogućnosti istraživanja kakve ne bi imali u okvirima nacionalnih granica članica Unije. Za realiziranje takvog okruženja formirati će se mreža nacionalnih koordinacijskih centara.

Svaka država članica imenovat će jedan nacionalni koordinacijski centar. Oni će djelovati kao kontaktna točka na nacionalnoj razini za zajednicu kompetencija i centar kompetencija. Oni će biti kontaktna točka u svojoj zemlji za EU program razvoja kiberbetičke sigurnosti te će moći financijsku potporu nacionalnim i lokalnim ekosustavima.

Zajednica kompetencija za kibernetičku sigurnost će uključivati ​​veliku, otvorenu i raznoliku skupinu aktera uključenih u tehnologiju kibernetičke sigurnosti, posebno istraživačke subjekte, industrije ponude i potražnje te javni sektor. Sredstva za djelovanje osigurana su iz sredstava programa Digitalna Europa (Digital Europe) i Obzor Europe (Horizon Europe programmes).

Protokol EU za borbu protiv velikih međunarodnih kibernetičkih prijetnji sadrži ukupno sedam mogućih ključnih faza djelovanja, od ranog otkrivanja i klasifikacije prijetnji do aktiviranje Protokola za hitne intervencije

Europol koordinira borbu protiv velikih kibernetičkih napada

Mogućnost velikog kibernetičkih napada s ozbiljnim posljedicama na kritičnu infrastrukturu s pogubnim posljedicama na stanovništvo postaje realna opasnost. Kako bi se pripremili za potencijalne velike prekogranične kibernetičke napade, Vijeće Europske unije usvojilo je Protokol za hitno reagiranje u provedbi mjerodavnih zakonskih propisa EU-a. Središnju ulogu u hitnom reagiranju ima Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (Europol’s European Cybercrime Centre EC3), njegova je uloga koordinirajuća u plana EU-a za koordinirani odgovor na velike i prekogranične incidente i krize u vezi s kibernetičkom sigurnošću. EC3 bi davao podršku tijelima za neposredni odgovor na velike prekogranične kibernetičke napade kroz brze procjene, sigurne i pravodobne razmjene kritičnih informacija i učinkovite koordinacije međunarodnih aspekata njihovih istraga.

Na primjeru iz 2017. godine kada su se dogodili međunarodni internetski napadi WannaCry i NotPetya pokazalo se u kojoj mjeri reakcije usmjerene na sprječavanje zlonamjernih napada i njihovih štetnih posljedica bili nedovoljni za učinkovite odgovore na napade koji se brzo razvijaju.

Protokol EU za hitne intervencije u slučaju velikih prekograničnih kibernetičkih napada utvrđuje postupke, uloge i odgovornosti ključnih aktera unutar EU-a i šire; način održavanja sigurnih komunikacijskih kanala, odnosno kontaktnih točaka neprekidno dostupnih za razmjenu informacijau kritičnom razdoblju; kao i mehanizam opće koordinacije i dekonfliktacije. Protokolom su predviđeni dodatni mehanizmi upravljanja kroz resurse Europola u kriznim situacijama racionalizacijom transnacionalnih aktivnosti i olakšavanjem suradnje s relevantnim akterima EU-a i međunarodnih aktera. Predviđena je i sigurna komunikacija s relevantnim partnerima iz privatnog sektora.

Podijeli:

Vezane objave