U okviru provedbe strategije za umjetnu inteligenciju (Artificial Intelligence AI) donesene u travnju 2018. godine Europska komisija je 7. prosinca predstavila usklađeni plan izrađen u suradnji s državama članicama za poticanje razvoja i upotrebe AI u Europi.

U tom planu predlažu se zajedničke mjere za bliskiju i učinkovitiju suradnju država članica, Norveške,Švicarske i Europske komisije u četiri ključna područja: povećanje ulaganja,povećanje dostupnosti podataka, poticanje talenta i izgradnja povjerenja. Jača koordinacija ključna je ako Europa želi postati vodeća svjetska regija u razvoju i primjeni napredne, etične i sigurne umjetne inteligencije. 

„Drago mi je da su europske zemlje ostvarile dobar napredak. Dogovorili smo se da ćemo zajedno raditi na prikupljanju podataka – sirovine za umjetnu inteligenciju, u sektorima kao što su zdravstvena skrb kako bismo, primjerice, poboljšali dijagnosticiranje i liječenje raka. Koordinirat ćemo ulaganja: cilj nam je ostvariti najmanje 20 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja do kraja 2020.To je ključno za rast i radna mjesta. Umjetna inteligencija nije puka pogodnost, ona je naša budućnost“, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Kao nekoć električna energija, umjetna inteligencija mijenja svijet. Zajedno s državama članicama povećat ćemo ulaganja u širenje umjetne inteligencije u sve sektore gospodarstva, podupirati napredne vještine i povećati dostupnost podataka.Usklađenim akcijskim planom pobrinut ćemo se da Europa iskoristi prednosti umjetne inteligencije za građane i poduzeća te da bude konkurentna na svjetskoj razini, štiteći pritom povjerenje i poštujući etičke vrijednosti“, rekla je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

Predstavnici država članica, Norveške, Švicarske i Komisije sastajali su se tijekom posljednjih šest mjeseci kako bi utvrdili sinergije i zajedničke aktivnosti koje će se sada svake godine preispitati i ažurirati. Prednost su dobila područja od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb, promet i mobilnost, sigurnost i energija.

Nova služba znanja o umjetnoj inteligenciji Europske komisije, AI Watch, pridonijet će praćenju razvoja umjetne inteligencije u Europi i provedbi usklađenog plana.

Da bi taj plan bio uspješan, potrebno je dovršiti jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market) i njegov regulatorni okvir.Države članice i Europski parlament moraju se što prije dogovoriti o zakonodavnim prijedlozima za cyber sigurnost, otvorene podatke i sljedećiproračun EU-a, što uključuje financiranje istraživanja i inovacija te uvođenje tehnologija umjetne inteligencije.

Preko 40 milijardi eura za AI

Dogovoreno je maksimalno povećanje ulaganja putem partnerstava. Razine ulaganja u umjetnu inteligenciju u Europskoj uniji niske su i fragmentirane u usporedbi s drugim dijelovima svijeta, kao što su SAD i Kina. U skladu sa strategijom za umjetnu inteligenciju predstavljenom u travnju planom je predviđena bolja koordinacija ulaganja kako bi se povećale sinergije i ostvarila javna i privatna ulaganja u istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije od najmanje 20 milijardi eura do 2020. i više od 20 milijardi eura godišnje tijekom sljedećeg desetljeća. Europska komisija će nacionalna ulaganja dopuniti iznosom od 1,5 milijardi eura do 2020., što je 70% više u odnosu na razdoblje 2014. – 2017. U okviru sljedećeg dugoročnog proračuna (2021. – 2027.) EU je predložio ulaganja u umjetnu inteligenciju u iznosu od najmanje 7 milijardi eura iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa.

Zajedničke mjere za ostvarivanje tih ciljeva ulaganja uključuju:

nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju: Do sredine 2019. godine sve bi države članice trebale imati strategije s predviđenim razinama ulaganja i provedbenim mjerama, koje će biti uključene u rasprave na razini EU-a.

novo europsko javno-privatno partnerstvo u području umjetne inteligencije: Osnovat će se novo partnerstvo za istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije radi poticanja suradnje između akademske zajednice i industrije u Europi i definiranja zajedničkog strateškog programa za istraživanje umjetne inteligencije.

novi fond za rast umjetne inteligencije: Komisija će podupirati novoosnovana poduzeća i inovatore u području umjetne inteligencije i lanca blokova u ranoj fazi te poduzeća u fazi rasta.

osnivanje i povezivanje svjetskih centara za umjetnu inteligenciju: Osnovat će se i povezati europski centri izvrsnosti u području umjetne inteligencije; ispitni centri u područjima kao što je povezana mobilnost koji će biti referentni na svjetskoj razini, a primjena umjetne inteligencije u gospodarstvu poticat će se putem digitalno inovacijskih centara (najavljeno izdvajanje 66 milijuna eura za centre za robotiku). Pokrenut će se i pilot inicijativa Europskog vijeća za inovacije kako bi se pružila potpora sljedećoj generaciji tehnologija umjetne inteligencije.

Stvaranje europskih podatkovnih prostora

Za razvoj umjetne inteligencije potrebni su veliki, sigurni i pouzdani skupovi podataka. Komisija će zajedno s europskim zemljama stvoriti zajedničke europske podatkovne prostore kako bi omogućila neometano prekogranično dijeljenje podataka koje je potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Osobito zdravstveni sektor može imati koristi od umjetne inteligencije: u suradnji s državama članicama, EK će pružiti potporu razvoju zajedničke zdravstvene baze podataka s anonimiziranim snimkama koje dobrovoljno dostave pacijenti kako bi se poboljšalo dijagnosticiranje raka i liječenje s pomoću umjetne inteligencije. EK će do sredine 2019. pokrenuti centar za podršku razmjeni podataka koji će svim europskim sudionicima u podatkovnom gospodarstvu pružati praktične savjete.

Njegovanje talenta, vještina i cjeloživotnog učenja

Europski talent ključan jeza razvoj i upotrebu umjetne inteligencije, ali države članice suočavaju se s nedostatkom stručnjaka za ICT i specijaliziranih visokoobrazovnih programa u području umjetne inteligencije. Zato će EK zajedno s europskim zemljama podupirati stjecanje diploma u području umjetne inteligencije, primjerice namjenskim stipendijama. EK će isto tako nastaviti podupirati digitalne vještine i cjeloživotno učenje za cijelo društvo, a posebno za radnike na koje umjetna inteligencija najviše utječe, kako je navedeno u njezinoj strategijiza umjetnu inteligenciju. Za razvoj umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka važno je da umjetna inteligencija bude prisutna u obrazovnim programima i u drugim disciplinama, kao što je pravo. Potpuna primjena sustava plave karte također će pomoći da se u Europi zadrže i u nju privuku visokokvalificirani stručnjaci za umjetnu inteligenciju.

Razvoj etične i pouzdane umjetne inteligencije Umjetna inteligencija otvara nova etička pitanja, primjerice o mogućnoj pristranosti pri donošenju odluka. Radi stvaranja povjerenja koje je potrebno kako bi društva prihvatila i koristila umjetnu inteligenciju, usklađeni plan usmjerenje na razvoj tehnologije kojom se poštuju temeljna prava i etička pravila. Europska skupina stručnjaka koja predstavlja akademsku zajednicu, poslovni sektor i civilno društvo radi na etičkih smjernicama za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije. Prva će verzija biti objavljena do kraja 2018., a stručnjaci će EK predstaviti konačnu verziju u ožujku 2019., nakon opsežnog savjetovanja u okviru Europskog saveza za umjetnu inteligenciju. Sljedeći je cilj taj europski etički pristup proširiti na globalnu razinu. EK pruža mogućnosti za suradnju svim zemljama izvan EU-a koje su spremne dijeliti iste vrijednosti.

Podijeli: