planirani vremenski okvir za reguliranje digitalnih usluga u Europskoj uniji

Nakon niza regulacijskim mjera kako u komercijalnom dijelu digitalnih tehnologija tako i u poslovnom dijelu, od kojih je najdalekosežniji utjecaj Opće uredbe o zaštiti podataka (General Dana Protection Regulation GDPR), europske institucije pripremaju najznačajniji dokument u daljnjem reguliranju digitalne ekonomije.

Naime, europske institucije pripremaju se za reviziju Direktive o e-trgovini iz 2000. godine, sveobuhvatnim paketom Zakona o digitalnim uslugama (Digital Service Act DSA). Završno javno savjetovanje o tom paketu zakona očekivalo se u ožujku ove godine, no zbog pandemije korona virusa odgođeno je za kraj svibnja i početak lipnja. Do sada najznačajnija regulatorna inicijativa Europske komisije planirana je da se usvoji krajem 2020. godine, no s obzirom na dosadašnja kašnjenja u njenom usuglašavanju realno bi bilo očekivati njeno usvajanje u Europskom parlamentu najranije u prvom kvartalu 2021. godine.

Studije o digitalnim uslugama

U pripremi Zakona o digitalnim uslugama Europski parlament i Europska komisija, među ostalim, ugovarali su izradu stručne studije o Zakonu o digitalnim uslugama, Direktivi o e-trgovini i drugim pitanjima koja se odnose na digitalne usluge.

Odbor IMCO-a objavio je studiju pod nazivom Provedba i suradnja između država članica: e-trgovina i budući Zakon o digitalnim uslugama (Enforcement and cooperation between Member States: Ecommerce and the future Digital Services Act).

Studija predstavlja pregled mogućih opcija učinkovitog modela izvršenja za budući DSA. Europski parlament također je objavio izvješće o reformi režima odgovornosti EU-a za internetske posrednike, koje služi kao podloga za predstojeći DSA. Izvješće se usredotočuje na borbu režima odgovornosti EU-a za prihvaćanje pitanja odgovornosti koje su pokrenuli novi akteri, poput pretraživača, društvenih mreža i internetskih tržišta.

Treće istraživanje analizira kratkoročne, srednjoročne i dugoročne perspektive i implikacije na DSA.

Konačno, Europska komisija ugovorit će studiju u iznosu od 600.000 eura o upravljačkoj moći digitalnih platformi. Studija će pomoći Komisiji u procjeni učinka i ima za cilj prikupiti dokaze koji bi mogli biti sadržani u nadolazećem paketu zakona o digitalnim uslugama.

Zuckerberg apelira na EU vodstvo za regulacijom Interneta

Podrška EU naporima za reguliranje pravnog okvira za reguliranja mrežnih platformi došla je i od osnivača Facebooka Marka Zuckerberga koji je istakao da bi EU pravna regulativa trebala biti „odupiranje drugim modelima mrežnog upravljanja, poput kineskog, koji se ne uklapa u zapadne vrijednosti“.

“Mislim da postoji model koji izlazi iz zemalja poput Kine, a koji imaju različite vrijednosti od zapadnih zemalja koje su demokratskije”, rekao je Zuckerberg upozorivši kako bi takav kineski model mrežnog upravljanja mogao biti prihvaćen u mnogim zemljama. Dodao je kako je to opasno te da se brine zbog takve mogućnosti. “Kad Europa postavi politike, one često postaju standard širom svijeta”, dodao je Zuckerberg, navodeći nedavni primjer opću uredbu EU o zaštiti podataka.

Bruxelleski efekt

„Današnji tehnološki rat često se prikazuje kao natjecanje za digitalnu dominaciju samo dviju sila: Kine i Sjedinjenih Država.

SAD su dom najmoćnijih i najprofitabilnijih tehnoloških tvrtki na svijetu – uključujući Apple, Amazon, Google, Facebook i Microsoft, čija kombinirana tržišna vrijednost prelazi 5 bilijuna dolara . Kina ima telekomunikacijski Titan Huawei, internetski i gaming gigant Tencent, te najveći trgovac na e-trgovini u svijetu, Alibaba. Bez vlastite tražilice koja je suparnik Googleu ili platforme društvenih medija usporediva s Facebookom, Europa bi mogla izgledati kao da sjedi na margini digitalne ekonomije.

Ali sasvim je suprotno. Češće od toga, Europska unija postavlja pravila po kojima djeluju multinacionalne tehnološke tvrtke. Kao svjetski predvodnik antitrustovske politike, EU stalno kontrolira tržišno ponašanje globalnih tehnoloških kompanija, čak i kad im kućni regulatori dopuštaju da rade bez regulatornih ograničenja“, navodi profesorica prava i međunarodne organizacije na Pravnom fakultetu Columbia Anu Bradford dodajući kako propisi EU-a često određuju kako velike tehnološke tvrtke prikupljaju, obrađuju, pohranjuju i unovčavaju osobne podatke.

„Na primjer, Facebook, Google i Microsoft prihvatili su jednu globalnu politiku privatnosti odnosno GDPR. Slično tome, pravila EU-a utječu na vrste govora koje će internetske tvrtke dopustiti na svojim platformama. Umjesto da se vode američkom zaštitom slobodnog govora iz Prvog amandmana, Facebook, Twitter i YouTube slijede EU definiciju govora mržnje širom svijeta prilikom odlučivanja koji sadržaj ukloniti sa svojih platformi“, ističe Bradford  dodajući: „Iako se efekt iz Bruxellesa ne ograničava na digitalnu domenu – EU ima sličnu moć na mnogim drugim područjima, od zaštite okoliša do zdravlja i sigurnosti potrošača, regulatorna potpora EU-a posebno je bitna u ekonomiji podataka. Tehničke tvrtke jednostavno ne mogu izbjeći efekt Bruxellesa, s obzirom na važnost tržišta EU za tvrtke koje se bave podacima. Skoro 300 milijuna korisnika Facebooka u Europi čini 25% svog globalnog prihoda; a Google upravlja preko 90% tržišta pretraživanja u većini zemalja članica EU-a, što je veći od njegovog tržišnog udjela u SAD-u. Odustajanje od tržišta EU ili održavanje različitih podataka o podacima na globalnim tržištima te tvrtke često nisu komercijalno izvodljive, što ih dovodi do toga da slijede EU standarde širom svijeta“.

Podijeli:

 

Vezane objave