Prvi centri izvrsnosti Europske mreže umjetne inteligencije (artifficial intelligence AI) održali su ovog tjedna početni sastanak kako bi usmjerili buduću suradnju zajedničkih aktivnosti.

Do sada je u okviru europske mreže umjetne inteligencije odabrano pet zajedničkih projekata nakon poziva pokrenutog u srpnju 2019. godine. Cilj projekata je organiziranje najboljih istraživača u uspostavi zajedničkog pristupa, vizije i identiteta europskog ekosustava AI te njihovo povezivanje s industrijom.

definiranje strategije umjetne inteligencije u svijetu

Pet istraživačkih i inovacijskih projekta su:

AI4Media: usredotočuje se na unapređenje umjetne inteligencije u medijima, kako bi se osiguralo da su europske vrijednosti etičke i pouzdane umjetne inteligencije ugrađene u buduće implementacije umjetne inteligencije, te preispitivanje umjetne inteligencije kao korisne tehnologije u službi društva i medija.

ELISE: korištenje svih vrsta podataka primjenjivih na skoro sve sektore znanosti i industrije,

HumanE-AI-Net: razvoj tehnologije za interakciju na ljudskoj razini, pružajući nove sposobnosti opažanja i razumijevanja složenih pojava, individualnog i kolektivnog rješavanja problema te osnaživanje pojedinaca s novim sposobnostima za kreativnost i iskustvo.

TAILOR: izgradnja akademsko-javno-industrijsku istraživačke mreže kako za pouzdani sustav umjetne inteligencije, suatav umjetne inteligencije prema tzv. Bijeloj knjizi Europske komisije o umjetnoj inteligenciji.

VISION: poticanje razmjene informacija i saznanja između odabranih projekata i drugih relevantnih inicijativa, osiguravajući sinergiju i prevladavajući fragmentaciju u europskoj zajednici AI.

Europska komisija je uložila 50 milijuna eura u okviru programa Obzor 2020 (Horizon 2020), nakon početnog ulaganja od 20 milijuna eura za stvaranje platforme AI na zahtjev AI4EU, koja omogućuje razmjenu alata i resursa AI diljem Europe.

EU strategija razvoja umjetne inteligencije prioritet daje razvoju izvrsnosti kako bi Europa postala relevantna u istraživanju i primjeni te tehnologije te konkurentna SAD i Kini.

Djelovanje europskih centara izvrsnosti za umjetnu inteligenciju za sada su pod utjecajem neslaganja između članica EU o daljnjem načinu njenog usmjerenja.

Naime, četrnaest zemalja članica EU iznijelo je svoje stajalište o budućoj regulaciji umjetne inteligencije pozivajući Europsku komisiju da usvoji zakon koji će biti manje ograničavajući za razvoj umjetne inteligencije. Na taj način izrazili su neslaganje sa stavovima Europske komisije iznesenih u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji, objavljenoj u veljači ove godine.

U tom stajalištu, iniciranom iz Danske i s potpisima nadležnih ministara niza tehnološki najrazvijenijih europskih zemalja Belgija, Češka, Finska, Francuska Estonija, Irska, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Švedska ukazuje se na nužnost poticanja razvoja umjetne inteligencije, tehnologije koja se naglo razvija a ne stvaranje prepreka za njen razvoj. Potpisnici su opredijeljeni za samoregulaciju u razvoju umjetne inteligencije a protiv strogih standardizacija kroz zakonsku regulativu.

Europska komisija predložila je kroz Bijelu knjigu strogo reguliranje sustava umjetne inteligencije koji ispunjavaju dva uvjeta: koriste se u sektorima i to na način na koji će vjerojatno nastati značajni rizici. Kritični sektori primjene umjetne inteligencije definirani u Bijeloj knjizi uključuju zdravstvo, promet, policiju, zapošljavanje i pravni sustav, dok kritične uporabe uključuju tehnologije s rizikom od smrti, oštećenja ili ozljeda ili sa zakonskim posljedicama

Nasuprot stavu 14 članica EU za blažim reguliranjem razvoja umjetne inteligencije Njemačka je pozvala EU da napusti svoj prijedlog, tvrdeći da bi se trebala primjenjivati stroža pravila za sve sektore koji koriste AI, pa čak i za aplikacije AI koje ne predstavljaju značajan rizik.

Podijeli:

 

Vezane objave