Još 2005. godine Europska se komisija opredjelila za izgradnju strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (Strategy for a Digital Single Market). Osnovni cilj je bio uklopiti disruptivne modele koje donosi nagli razvoj digitalnih tehnologija u poslovanje te povezati nacionalna digitalna tržišta od čega bi koristi uz gospodarstvo imali i građani. Digitalna tehnologija olakšava život, rad, studiranje putovanja i druge djelatnosti za 370 milijuna Europljana koji se svakodnevno služe internetom.

S preuzimanjem dužnosti predsjenika Europske komisije 2014. godine Jean-Paul Juncker je upravo izgradnju jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije naznačio kao ključni prioritet rada Komisije. Jedinstveno digitalno tržište, kako su procjenili u EK, EU bi donijelo godišnji rast gospodarstva od 415 milijardi eura i otvorilo stotine tisuća novih radnih mjesta.

S obzirom da digitalne tehnologije ne poznaju nacionalne granice kao pravilo njihove primjene u EU naznačen je tada upravo njena imanentana specifičnost – izgradnja jedinstvenog tržišta.

Već tada je Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta definirana kroz svojih 12 inicijativa za čije je ispunjenja postavljen rok kraj 2018. godine.

Strategija je postavljena na tri osnovna komplementarna principa definiranih u 29 zakonskih prijedloga te niz povezanih inicijativa čija je svrha oslobađanje digitalnih potencijala Unije u svim djelatnostima.

Tri načela digitalnog gospodarstva

Prvo načelo princip jedinstvenog digitalnog tržišta označen je kao doprinos potrošačima i poslovnim subjektima kroz omogućavanje boljeg pristupa komunikacijskim tehnologijama na cijelom prostoru EU, unaprjeđenje tržišta isporuke pošiljki i ukidanju geoblokiranja u online trgovini, definiranje pravila o autorskim pravima u digitalnom prostoru, reguliranju poslovnih odnosa u online trgovini materijalnim proizvodima i digitalnim sadržajima te reguliranje poreznih propisa za digitalno gospodarstvo.

Drugo načelo podrazumijeva stvaranje pravnih uvjeta za unaprjeđenje komunikacijske infrastrukture na EU razini kroz poticanje suradnje javnog i privatnog sektora, definiranje Opće uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation GDPR), prilagođavanje telekomunikacijskih pravila te donošenja paketa mjera za cyber sigurnost koji će osigurati nesmetan razvoj digitalnih tehnologija.

Treće načelo zahtjeva otklanjanje svih prepreka razvoju digitalnog gospodarstva, odnosno problema s kojima se suočavaju digitalna poduzeća, poput uredbe o slobodnom protoku podataka, uvođenje standardizacije gdje je ona potrebna te interopearbilnosti kao i razvijanje digitalnih vještina kod svih stanovnika Unije koji bi mogli pratiti razvoj digitalnih tehnologija i gospodarstva.

Do sada je kroz Europski parlament usvojeno 17 od ukupno 29 dostavljenih zakonskih prijedloga iz Europske komisije.

Europski čelnici često ističu kao svoje uspjehe ukidanje roaminga na cijelom području EU i Europske ekonomske zajednice, prekograničnoj prenosivosti  pretplata na digitalne sadržaje (filmovi, sportski programi, glazba, videoigre, e-knjige), ukidanju geoblokiranja u e-trgovini, dogovoru o Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), uredbi o slobodnom protoku neosobnih podataka te izmjenama kod plaćanja PDV-a u e-trgovini. Usto, ističe se i promicanje europskih filmova na digitalnim platformama na temelju na temelju ažurirane europske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama kao i planirani program Media u okviru programa Kreativna Europa, kojim je predviđeno i dalje podupirati razvoj, distribuciju i promidžbu europskih filmova, televizijskih programa i videoigara.

Što je do sada urađeno

Prema već osvojenoj regulativi od 3. prosinca 2018. Europljani će, bez obzira na to gdje se nalazili u EU-u, moći kupovati na internetu bez neopravdane diskriminacije. Neće se morati brinuti da će biti preusmjereni na drugo web mjesto ili blokirani samo zbog toga što su oni ili njihova kreditna kartica iz neke druge države članice. Građani će od 2019. godine lakše moći uspoređivati cijene dostave paketa, a cijene prekogranične dostave bit će povoljnije.

Uklanjanjem prepreka prekograničnom prijenosu neosobnih podataka, što je već dogovoreno, pridonijeti će se tome da se vrijednost EU-ova podatkovnog gospodarstva, koje je 2015. godine iznosilo 1,9% BDP-a, udvostruči i do 2020. godine dosegne 4% BDP-a. Očekuje se da će do 2020. godine u EU-ovu podatkovnom gospodarstvu biti zaposleno 10,4 milijuna osoba. Poduzetnici i građani imat će koristi od slobodnog protoka neosobnih podataka jer će imati pristup boljim i konkurentnijim uslugama pohrane i obrade podataka.

Dogovorom o ažuriranju EU-ovih telekomunikacijskih pravila i koordinaciji uporabe radiofrekvencijskog spektra omogućeno je uvođenje mobilne mreže sljedeće generacije, mreže 5G. To će neupitno biti od koristi za brojne inovativne usluge kao što su javna sigurnost, personalizirana zdravstvena skrb, zaštita okoliša, pametna potrošnja energije, upravljanje prometom ili umrežena vozila. Zahvaljujući ažuriranim telekomunikacijskim pravilima EU-a, potaknuti će se i ulaganja u mreže velike brzine i kvalitete kako EU ne bi zaostajala za Sjevernom Amerikom i Azijom.

Dogovoren je i cijeli niz drugih inicijativa poput Akcijskog plana o financijskim tehnologijama (FinTech) kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio brz napredak novih tehnologija kao što su lanci blokova (blockchain), umjetna inteligencija (Artificial Intelligence) i usluge računalstva u oblaku (cloud) i pritom zaštitilo potrošače od cyber prijetnji; Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta kojom će se do 2020. godine omogućiti osposobljavanje milijuna nezaposlenih osoba te otvoriti najmanje 6.000 mjesta za prekogranična pripravništva za mlade kako bi stekli iskustvo u područjima kao što su cyber sigurnost, veliki podaci, razvoj softvera i digitalni marketing; povećanje financijske potpore istraživanjima i inovacijama u području umjetne inteligencije na 1,5 milijardi eura za razdoblje 2018. – 2019.; definiran je i financijski i strateški program razvoja EU superračunala (High Performance Computing) te niz drugih inicijativa

U čemu su sve neslaganja

No, ispunjenje planirane primjene jedinstvenog digitalnog tržišta do kraja ove godine daleko je realnih očekivanja. Posebno ako se uzme u obzir kako je Europski parlament pretrpan zakonodavnim prijedlozima koji su na čekanju.

U mandatu Austrije u predsjedanju Europskom unijom u drugoj polovici ove godine težak je zadatak za usvajanje preostalih zakonodavnih prijedloga ali prije toga i postizanju suglanosti između članica EU koje imaju različita stajališta o određenim zakonskim prijedlozima. Neslaganje se prije svega odnosi na oporezivanje digitalnog gospodarstva, odnosno uvođenje privremenog poreza od 3% za veće digitalne tvrtke.

Osim toga već mjesecima u institucijama EU se blokira i donošenje Uredbe o elektroničkoj sigurnosti a zbog neslaganja unutar sam EK ne dostavlja se prijedlog o pravilima rada internetskih platformi. Jedan od problematičnih zakonskih akata je i Pravilnik o digitalnom ugovoru.

Podijeli: