Europska svemirska agencija (ESA) najavila je svoj najveći proračun do sada, budući da je postavila ambiciozan program budućih misija, uključujući čak i slanje prvih Europljana na Mjesec, objavio je Euronews.

Petogodišnji proračun povećan je 14,4 milijarde eura, dok je prethodni od prije dvije godine bio oko 10,3 milijarde eura.

Čelništvo ESA je zatražilo od članica povećanje proračuna jer svemirska industrija postaje sve konkurentnija. Glavni direktor ESA-e Jan Wörner želio je 10-postotno povećanje proračuna u sljedeće tri godine. Sadašnji proračun ESA je 5,72 milijarde eura, odnosno oko trećine proračuna NASA-e. I NASA i ESA suočavaju se s konkurencijom u privatnom sektoru rastućim globalnim konkurentima kao što su Kina, Indija i Elon Musk Space X.

ESA je navela da želi ojačati svoj odnos s Europskom unijom, od koje je zasebna organizacija. Predstavnici zemalja članica ESA, (u članstvu organizacije je 22 zemalja) i partneri organizacije okupili su se u Sevilli u Španjolskoj na ministarskom vijeću koje se održava svakih nekoliko godina.

Velika Britanija, koje traži izlazak iz EU, ponovno je potvrdilo svoju opredijeljenost prema ostanku u članstvu ESA, zadržavajući svoje mjesto kao jedan od četiri, uz Italiju, Njemačku i Francusku) najveća financijera organizacije.

Velika Britanija je naime objavila da će u novom proračunskom razdoblju uložiti 374 milijuna funti godišnje tijekom sljedećih pet godina, odnosno povećati svoja ulaganja za 15 posto jer traži ključnu ulogu u velikom broju projekata na kojima ESA radi.

Velika Britanija je jedan od tehnoloških lidera u europskoj zrakoplovnoj industriji, a slabljenje veza s europskom industrijom nanijeli bi joj troškove koji se mjere u stotinama milijuna funti samo za istraživanja i razvoj kao i gubitak tisuće dobro plaćenih poslova u satelitskoj industriji. Povlačenje Velike Britanije iz programa Galileo znači da će Britanija to morati sama postići u stvaranju globalnog sustava za pozicioniranje.

Sa sjedištem u Parizu, ESA naime nije institucija EU, iako je postojao plan o integriranju ESA-e u EU do 2014. godine. Osnovana 1975. godine, ESA je međuvladina organizacija u kojoj je, primjerice, Švicarska punopravni član, a Kanada pridružena članica. S Ukrajinom i Izraelom potpisani su i posebni sporazumi o suradnji.

Najvažniji projekti ESA u novom proračunskom razdoblju su:

  • Slanje LISA-e, gravitacijskog detektora valova, kako bi letio pored misije crne rupe Athena i omogućio temeljni napredak u razumijevanju fizike svemira
  • Prvi put dovesti europske astronaute na Mjesec
  • Europska podrška misiji za povratak uzorka s Marsa, u suradnji s NASA-om
  • Razvoj potpuno fleksibilnih satelitskih sustava koji će se integrirati u 5G mreže
  • uklanjanje opasnih svemirskih krhotina
  • Misija Hera, u suradnji s NASA-om, radi testiranja sposobnosti odbacivanja asteroida

Podijeli:

Vezane objave