„Zahvaljujući Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta uspostavljen smo regulatorni okvir prilagođen digitalnom dobu. To je potrebno popratiti jednako ambicioznim financiranjem i ulaganjima u program Digitalna Europa kako bi se povećala konkurentnost EU-a na međunarodnoj razini te razvili i ojačali europski strateški digitalni kapaciteti. Ti ključni kapaciteti odnose se na računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, cyber sigurnost i napredne digitalne vještine te na osiguravanje njihove široke uporabe i dostupnosti u cijelom gospodarstvu i društvu neovisno o tome je li riječ o poslovnom ili javnom sektoru“, priopćeno je iz Europske komisije.

„Jedinstveno digitalno tržište pruža pravni okvir kojim se osigurava da građani i poduzeća u potpunosti ostvare koristi od digitalne transformacije. Cilj nam je uskladiti proračun EU-a s budućim izazovima: digitalna transformacija uzeta je u obzir u prijedlozima za sva područja, od prometa, energije i poljoprivrede do zdravstvene skrbi i kulture. Uz to danas predlažemo dodatna ulaganja u umjetnu inteligenciju, superračunala, kibersigurnost, vještine i e-upravu – područja koja su čelnici EU-a prepoznali kao ključna za buduću konkurentnost EU-a”, rekao je potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Prvi paneuropski digitalni program velik je korak za jačanje vodećeg položaja Europe u području digitalne transformacije na svjetskoj razini. Ulagat ćemo u ključne strateške digitalne kapacitete, kao što su umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi i kibersigurnost, a u središtu su programa i dalje europski građani, kao i u dosadašnjim digitalnim inicijativama. Jedan od glavnih stupova programa ulaganje je u građane radi stjecanja naprednih digitalnih vještina potrebnih za pristup najnovijim digitalnim tehnologijama i njihovu uporabu”, rekla je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Europske komisije Mariya Gabriel.

Prijedlog Komisije usmjeren je na pet područja:

  1. Superračunalstvo: iznosom od 2,7 milijardi eura financirat će se projekti za nadogradnju i jačanje superračunalstva i obrade podataka u Europi, što je ključno za razvoj u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i cyber Financiranjem će se osigurati djelotvornija i šira uporaba superračunalstva u javnom i privatnom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća. Programom Digitalna Europa nastoji se uvesti vrhunska infrastruktura za superračunala i podatke s egzaskalarnim sposobnostima (milijarda milijardi odnosno 1018izračuna u sekundi) do 2022./2023. te uvesti postegzaskalarne kapacitete do 2026./2027., čime će se EU-u staviti na raspolaganje neovisna i konkurentna tehnologija, postići izvrsnost aplikacija i proširiti dostupnost i uporaba superračunala. Planirane inicijative temeljit će se na Europskoj strategiji o superračunalstvu, koja će EU-u omogućiti da ostvari napredak u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i kibercyber sigurnosti.
  2. Umjetna inteligencija: iznos od 2,5 milijardi eura namijenjen je širenju umjetne inteligencije u cijelom europskom gospodarstvu i društvu. Taj se proračun temelji na europskom pristupu umjetnoj inteligenciji predstavljenom 25. travnja 2018.: cilj je povećati ulaganja kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti umjetne inteligencije, istodobno uzimajući u obzir društveno-gospodarske promjene koje ona donosi, te osigurati odgovarajući etički i pravni okvir. Program Digitalna Europa javnim tijelima i poduzećima, osobito malim poduzećima, omogućit će bolji pristup ustanovama za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama, dok će se većim ulaganjima u istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa osigurati da EU zadrži vodeći položaj kada je riječ o znanstvenom i tehnološkom razvoju u području umjetne inteligencije. Komisija predlaže razvoj zajedničkih europskih biblioteka algoritama koje bi bile dostupne svima kako bi se javnom i privatnom sektoru pomoglo u prepoznavanju i postizanju rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Otvorene platforme i industrijski podatkovni prostori za umjetnu inteligenciju bit će dostupni u cijelom EU-u u digitalno inovacijskim centrima, koji će malim poduzećima i lokalnim inovatorima omogućiti razmjenu znanja i pristup ustanovama za testiranje.
  3. Cyber sigurnost i povjerenje:iznos od 2 milijarde eura namijenjen je ulaganju u zaštitu digitalnog gospodarstva, društva i demokracija EU-a jačanjem cyber obrane i EU-ove industrije cyber sigurnosti, financiranju najsuvremenije opreme i infrastrukture za kibersigurnost te podupiranju razvoja potrebnih vještina i znanja. Prijedlog se temelji na nizu cyber sigurnosnih mjera predstavljenih u rujnu 2017. i na prvom zakonodavnom aktu o kibersigurnosti na razini EU-a, koji je stupio na snagu u svibnju 2018.
  4. Digitalne vještine:iznosom od 700 milijuna eura osigurat će se da sadašnja i buduća radna snaga neovisno o svojoj državi članici boravišta može jednostavno steći napredne digitalne vještine na temelju dugotrajnih ili kratkotrajnih tečajeva, osposobljavanja na radnom mjestu i pripravništva. U okviru programa Digitalna Europa digitalnoinovacijski centri provodit će ciljane programe kako bi se malim i srednjim poduzećima i javnim upravama pomoglo da svoje osoblje osposobe naprednim vještinama potrebnima za pristup novim mogućnostima koje nude superračunalstvo, umjetna inteligencija i cyber sigurnost.
  5. Osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu:iznosom od 1,3 milijarde eura osigurat će se digitalna transformacija javne uprave i javnih usluga i njihova interoperabilnost diljem EU-a te će se svim poduzećima, osobito malima, omogućiti pristup potrebnoj tehnologiji i znanju. Digitalnoinovacijski centri bit će jedinstvene točke za mala i srednja poduzeća i javnu upravu. Pružat će im pristup stručnom tehničkom znanju i ustanovama za testiranje te savjete za bolju procjenu poslovnog modela projekata digitalne transformacije. Mreži digitalnoinovacijskih centara pružit će se potpora kako bi se osigurala najšira zemljopisna pokrivenost diljem Europe. Digitalnoinovacijski centri postali su ključna sastavnica Strategije digitalizacije europske industrije.

„Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate.

S obzirom na hitnost situacije i opseg potrebnih ulaganja postoje vrlo dobri razlozi za intervenciju EU-a radi zajedničkog financiranja i koordinacije djelovanja na razini kojom se može odgovoriti na izazove digitalne transformacije. To bi trebalo zajamčiti da svi podjednako uživaju koristi koje pružaju nove digitalne tehnologije.

Potrebno je brzo riješiti pitanje nedostatka ulaganja kako bi se spriječio rizik od slabljenja inovacijskih kapaciteta i industrijske konkurentnosti EU-a.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014.–2020.) na novi te bi se osiguralo predvidljivo financiranje, što bi bilo na korist svima“, naveli su iz Europske komisije.

Program Digitalna Europa

Digitalna Europa novi je program, koji je dio poglavlja Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo prijedloga dugoročnog proračuna EU-a. Nadovezujući se na Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta pokrenutu u svibnju 2015. i na postignuća koja su proteklih godina ostvarena na temelju te strategije, glavni je cilj programa oblikovanje digitalne transformacije u Europi u korist građana i poduzeća.

Dodatna sredstva omogućit će EU-u veća ulaganja u digitalno gospodarstvo i društvo. Sada je Europska komisija predložila i povećanje proračuna za projekte koji se odnose na digitalnu infrastrukturu u okviru instrumenta za povezivanje Europe u iznosu od 3 milijarde eura. Instrument za povezivanje Europe usmjeren je na projekte s najvišom dodanom vrijednošću djelovanja na europskoj razini, a posebno na prekogranične veze. U digitalnom sektoru taj će instrument pridonijeti ostvarenju cilja da svi glavni pokretači socioekonomskog razvoja, primjerice škole, bolnice, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga te poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije do 2025. dobiju pristup širokopojasnim vezama otvorenima za budući razvoj.

Financiranje istraživanja i inovacija u području digitalnih tehnologija sljedeće generacije osim u okviru programa Digitalna Europa potrebno je nastaviti i pojačati u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu programa Obzor Europa. Ta će dva programa djelovati usporedno: Obzor Europa pružat će ključna ulaganja u istraživanja i inovacije, a Digitalna Europa nadovezat će se na rezultate tih ulaganja kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura te pružila potpora uvođenju i izgradnji kapaciteta, a to će potom poslužiti kao temelj za buduća istraživanja u području umjetne inteligencije, robotike, računalstva visokih performansi i velikih podataka.

Podijelite: