Vijeće ministara Europske unije 28. je rujna podržalo planove Europske komisije da zajedno s državama članicama uloži u izgradnju europske infrastrukture vrhunskih superračunala.

Superračunala su potrebna za obradu sve većih količina podataka te koriste društvu u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i kibersigurnosti.

Vijeće ministara je donijelo Uredbu pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (EuroHPC), nove pravne i financijske strukture koja će objediniti sredstva iz 25 europskih zemalja, izgraditi superračunalstvo i podatkovnu infrastrukturu te podržati istraživanja i inovacije u tom području, a uključivat će znanstvenike, poduzeća i industriju. Tom će se strukturom europskim javnim i privatnim korisnicima omogućiti bolji pristup superračunalstvu, koje je ključno za potporu konkurentnosti i inovacijama.

„Podaci su sirovina našeg digitalnoga gospodarstva. Potrebna su nam superračunala da te podatke obradimo, da razvijemo umjetnu inteligenciju i pronađemo rješenja za složena pitanja u područjima kao što su zdravlje i sigurnost. Danas većina istraživača i poduzeća moraju prvorazredna superračunala koja su im potrebna potražiti izvan Europe. EU si ne može priuštiti zaostajanje u tom području. Zahvaljujući poduzeću EuroHPC moći ćemo ostvariti korist od inovacija kod kuće”, rekao je potpredsjednik EK nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Zajedničko poduzeće EuroHPC potaknut će putem javne nabave razvoj konkurentnog superračunalnog lanca i lanca dostave podataka u Europi. Svojim će centrima stručnosti dodatno osnažiti europsku akademsku zajednicu, industriju, mala i srednja poduzeća i javne službe te im omogućiti pristup širokom rasponu resursa, usluga i alata u cilju usavršavanja digitalnih vještina i inovacija”, rekla je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

Zajedničko poduzeće EuroHPC osnovat će se u studenome 2018. i djelovat će do kraja 2026. Suradnja je ključna za konkurentnost i neovisnost EU-a u podatkovnom gospodarstvu jer industrija EU-a sada iskorištava više od 33% superračunalnih resursa u svijetu, a osigurava ih samo 5%.

Proračun zajedničkog poduzeća bit će milijardu eura, polovina će se osigurati iz proračuna EU-a, a drugu polovinu osigurat će europske države članice koje sudjeluju u projektu. Dodatna sredstva u iznosu većem od 400 milijuna eura osigurat će privatni partneri. Aktivnosti poduzeća bit će usmjerene na dva područja:

paneuropsku superračunalnu infrastrukturu: kupit će se i u EU-u upotrebljavati dva superračunala koja su među prvih 5 na svijetu i barem još dva druga koja bi sada bila među najboljih 25 na svijetu; ta će računala biti spojena s postojećim nacionalnim superračunalima i dostupna javnim i privatnim korisnicima u cijeloj Europi za upotrebu u više od 800 područja znanstvene i industrijske primjene

istraživanja i inovacije: poduprijet će se razvoj europskog superračunalnog ekosustava poticanjem industrije opskrbe tehnologijom i omogućavanjem da superračunalni resursi u mnogim područjima primjene budu dostupni velikom broju javnih i privatnih korisnika, uključujući mala i srednja poduzeća.

Sljedeće su se europske zemlje zasad obvezale pridružiti zajedničkom poduzeću: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Rad zajedničkog poduzeća započet će uskoro, nakon imenovanja predstavnika EK, europskih zemalja i privatnih partnera, koji će činiti Upravni odbor te Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor.

Dugoročno gledano, EK je predložila ulaganje u zajedničko poduzeće radi jačanja superračunalstva i obrade podataka u Europi u iznosu od 2,7 milijardi EUR u okviru programa Digitalna Europa pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici za razdoblje 2021. – 2027., koji je predstavljen u svibnju 2018. Tim će se dodatnim sredstvima osigurati dostupnost vrhunskih superračunala te njihova šira upotreba u javnom i privatnom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća.

Građani Europe već imaju koristi od mnogih superračunalnih aplikacija u svakodnevnom životu. Na primjer, razvoj novih medicinskih terapija u velikoj se mjeri oslanja na superračunalne simulacije u cilju razumijevanja prirode raka, bolesti srca, Alzheimerove bolesti i rijetkih genetskih poremećaja.

U području cyber sigurnosti i obrane superračunala se upotrebljavaju za razvoj učinkovitih tehnologija šifriranja te, u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, za bolje razumijevanje i reagiranje na cyber napade. Upotrebljavaju se i za proučavanje klimatskih promjena i vremensku prognozu.

Za industrije i poduzeća superračunala mogu znatno skratiti cikluse dizajna i proizvodnje proizvoda, ubrzati izradu novih materijala, maksimalno smanjiti troškove te povećati učinkovitost potrošnje resursa. Primjerice, ciklusi proizvodnje automobila mogu se skratiti sa 60 na 24 mjeseca te se istovremeno može poboljšati sigurnost i udobnost putnika.

Podijeli:

Vezane objave