Europska komisija je u veljači 2018. donijela popis preporuka u kontekstu izbora za Europski parlament 2019. u kojima se poziva na sljedeće: Nadležna tijela država članica potiču se […] da na temelju iskustva država članica utvrde najbolje prakse u prepoznavanju rizika za izborni proces od kibernapada i dezinformacija.

Skupina na visokoj razini za lažne vijesti savjetovala je Europsku komisiju u pogledu borbe protiv dezinformiranja na internetu. Zaključci i preporuke Skupine objavljeni su 12. ožujka 2018.

Europska unija bila je aktivna u borbi protiv dezinformiranja i prije tih inicijativa: na temelju odluke Europskog vijeća iz ožujka 2015. iste je godine osnovana radna skupina East StratCom, u nadležnosti visoke predstavnice i potpredsjednice Europske komisije Federica Mogherini, radi „suprotstavljanja aktualnoj ruskoj kampanji dezinformiranja.” Radna skupina djeluje u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje od rujna 2015., a to djelovanje obuhvaća učinkovito komuniciranje politika EU-a istočnim susjedima, jačanje ukupnog medijskog okruženja u istočnom susjedstvu, uključujući poticanje slobode medija i jačanje neovisnih medija, povećanje sposobnosti EU-a za predviđanje i suzbijanje proruskog dezinformiranja te podizanje svijesti o njemu.

Europska komisija je 17. srpnja predložila mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu, uključujući kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja na razini EU-a, pružanje potpore neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica i niz mjera za poticanje kvalitetnog novinarstva i promicanje medijske pismenosti.

Nedavni slučaj Facebook – Cambridge Analytica pokazao je kako se osobni podaci mogu iskoristiti u kontekstu izbora i ta su otkrića pravodobni podsjetnik da je potrebno činiti više kako bi se osigurala otpornost demokratskih procesa. Europska komisija je poduzela daljnje korake u borbi protiv dezinformiranja kako bi zaštitila europske vrijednosti i sigurnost.

„Dezinformiranje nije novo sredstvo političkog utjecaja. Nove tehnologije, posebno digitalne, omogućuju njegovo širenje putem interneta na načine koji ugrožavaju našu demokraciju i društvo. Budući da je povjerenje u internetskom okruženju lako izgubiti, a teško ponovno izgraditi, potrebno je zajednički s industrijom raditi na rješavanju tog problema. Internetske platforme imaju važnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja koje organiziraju pojedinci i države s namjerom da ugroze našu demokraciju“, rekao je Potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Pozivamo sve aktere, posebno platforme i društvene mreže koje nose jasnu odgovornost, da postupaju u skladu s akcijskim planom i zajedničkim europskim pristupom kako bi se građanima pružila učinkovita zaštita i sredstva samozaštite od dezinformiranja. Pomno ćemo pratiti ostvareni napredak i ako rezultati ne budu zadovoljavajući, do prosinca možemo predložiti daljnje mjere“, rekla je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

„Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu sigurnosnu prijetnju našem društvu. Subverzivna upotreba pouzdanih kanala za širenje destruktivnog i razdornog sadržaja zahtijeva lucidan odgovor koji se temelji na većoj transparentnosti, sljedivosti i odgovornosti. Internetske platforme čeka važna uloga u sprečavanju neprijateljske zloupotrebe njihovih infrastruktura te zaštiti njihovih korisnika i društva“, rekao je Povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King.

Na temelju neovisnog izvješća koje je u ožujku 2018. objavila skupina na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje na internetu te šireg raspona savjetovanja održanih tijekom posljednjih šest mjeseci, Europska komisija definira dezinformacije kao „provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te koje mogu prouzročiti javnu štetu”.

U posljednjem ispitivanju Eurobarometra 83 posto ispitanika izjavilo je da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju. Posebno ih je zabrinjavalo dezinformiranje s namjerom utjecanja na izbore i imigrantske politike. U ispitivanju je naglasak bio i na važnosti kvalitetnih medija: ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 posto odnosno 27 posto ljudi.

Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je studiju o lažnim vijestima i dezinformiranju. U njoj se ističe da dvije trećine čitatelja vijestima na internetu radije pristupa putem algoritamskih platformi, kao što su pretraživači i servisi za prikupljanje vijesti, te web mjesta društvenih medija. Prema istoj studiji, operatori platformi koji s pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase sada imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača.

Mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu

Na te probleme i trendove Europska čomisija je reagirala prijedlogom niza mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Te mjere uključuju:

  • kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja: kao prvi korak, internetske platforme trebale su do srpnja izraditi i poštovati zajednički kodeks prakse kako bi se:
    • osigurala transparentnost u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, ograničile opcije usmjeravanja takvog oglašavanja i smanjili prihodi promicatelja dezinformacija
    • bolje objasnilo funkcioniranje algoritama i omogućavanje provjere trećih osoba
    • korisnicima olakšalo otkrivanje različitih izvora vijesti s drukčijim stajalištem i pristup njima
    • uvele mjere za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova
    • provjeravateljima činjenica, istraživačima i javnim tijelima omogućilo da stalno prate internetske dezinformacije.
  • stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenicakoja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u; odabirat će se iz redova članstva Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica, koja primjenjuje strogi Kodeks načela Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica.
  • sigurnu europsku internetsku platformu o dezinformiranjus pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.
  • poboljšanje medijske pismenosti: viša razina medijske pismenosti europskim će građanima omogućiti da prepoznaju internetske dezinformacije i kritički pristupaju internetskom sadržaju. Komisija će u tu svrhu poticati provjeravatelje činjenica i organizacije civilnog društva da škole i nastavnike opskrbe obrazovnim materijalom i organiziraju Europski tjedan medijske pismenosti.
  • pružanje podrške državama članicama u osiguravanju otpornosti izbora na sve složenije kiberprijetnje, uključujući dezinformiranje na internetu i cyber napade.
  • promicanje dobrovoljnih sustava internetske identifikacije radi boljeg praćenja i identificiranja davatelja informacija i povećanja povjerenja i pouzdanosti u interakcijama na internetu te informacija i izvora informacija.
  • promicanje kvalitete i raznolikosti informacija: Europska komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija temeljenih na podacima
  • koordiniranu stratešku komunikacijsku politiku, koju su sastavile službe Komisije i kojom se objedinjuju postojeće i buduće inicijative EU-a i država članica za borbu protiv dezinformiranja na internetu te utvrđuju aktivnosti informiranja radi suprotstavljanja lažnom diskursu o Europi i suzbijanja dezinformiranja u EU-u i šire.

Sljedeći koraci

Europska komisija će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.

Europska komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom će se izvješću razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje opisanih mjera.

Podijeli: