Prošla 2022. godina u Hrvatskoj nije donijela je neznatno povećanje opremljenosti kućanstva računalima i širokopojasnim pristupom Internetu, a 44% korisnika Interneta kupovalo robu ili usluge preko Interneta, navodi Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS).

Nije se bitnije promijenilo niti korištenje računala po dobnim skupinama u odnosu na prethodnu godinu, premda je broj korisnika porastao za 3%. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj starosnoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Zamjetan je porast u gotovo svim dobnim skupinama korisnika interneta u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Najveći porast prisutan je u dobnoj skupini 65 – 74 godine (4%). Najmlađa populacija očekivano prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj starosnoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet.

Usporede li se prošlogodišnji podaci s onima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka (93%), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (93%), čitanje dnevnih novosti i časopisa (87%), upotrebu e-pošte (83%), gledanje videa (79%), telefoniju i videopozive (77%), te sudjelovanje na društvenim mrežama (73%).

Podaci DZS-a pokazuju da lani nije bilo porasta trgovine putem interneta. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 44% internetskih korisnika, što je isto kao i prethodne godine. Navike kupaca pokazuju da se najčešće kupuju odjeća i obuća, ulaznice za priredbe, telekomunikacijske usluge, kozmetički proizvodi, filmovi, glazba, potrošačka elektronika i kućanski aparati.

DZS je za prošlu godinu prvi put istražio korištenje interneta stvari (Internet of Things, IoT) u kućanstvima. Vrlo mali broj ispitanika izjasnio se da koristi nekim od sustava internet stvari u svojim domovima, manje od 10% ispitanika koristi se nekim od sustava. Najveći broj ispitanika izjasnio se da nema potrebu za takvim sustavom (49%). Podjednak broj ispitanika izjasnio se da se ne koriste sustavom jer ih brine privatnost i zaštita podataka na uređajima te sigurnost sustava zbog potencijalne opasnosti od hakiranja. Nadalje, 34% ispitanika izjasnilo se da je visoka cijena uređaja prepreka njihovu korištenju, dok 18% ispitanika uopće ne zna da takav sustav postoji.

Podijeli:

 

 

Vezane objave