Nakon što je Australija krajem prošle godine postala prva država koja je zakonski ograničila pristup društvenim mrežama osobama mlađima od 16 godina, slične mjere sada razmatra ili već priprema niz europskih zemalja. 

Prema aktualnim prijedlozima, Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Portugal, Austrija, Finska, Njemačka, Slovenija, Danska, Poljska i druge zemlje razmatraju uvođenje dobnih ograničenja, dok Europska unija paralelno razvija zajednički sustav provjere dobi koji bi trebao postati obvezan do kraja 2026. godine.

UK slijedi australski model

Najnoviji potez stigao je iz Ujedinjenog Kraljevstva, koje je odlučilo zabraniti korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je kako je odluka donesena nakon konzultacija s tisućama roditelja koji su upozoravali da su njihova djeca postala ovisna o beskonačnom listanju sadržaja, što negativno utječe na san, igru i obiteljski život.

Australija je bila pionir ovakvog pristupa. Njezini propisi obuhvaćaju platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Snapchata, YouTubea i platforme X. U prvim mjesecima primjene deaktivirano je gotovo pet milijuna korisničkih računa, iako su regulatorna tijela utvrdila da dio maloljetnika i dalje uspijeva zaobići sustave provjere dobi.

Francuska želi zabranu za mlađe od 15 godina

Francuska je među najaktivnijim zagovornicima strože regulacije. Nacionalna skupština već je usvojila zakon kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina ograničio pristup društvenim mrežama, dok se konačni tekst još usklađuje između parlamenta i Senata.

Posebnost francuskog prijedloga jest razlikovanje platformi koje se smatraju štetnima za fizički, mentalni ili moralni razvoj djece od onih koje nose manji rizik. Za pristup rizičnijim platformama bila bi obvezna stroga provjera dobi, dok bi se za neke druge usluge mogao dopustiti pristup uz roditeljsku suglasnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ministrica digitalnih poslova Anne Le Hénanff zagovaraju jedinstveni europski pristup, iako procjenjuju da bi za postizanje dogovora na razini EU moglo biti potrebno nekoliko godina.

Grčka i Portugal uvode digitalne identitete za djecu

Grčka planira od 2027. godine uvesti obveznu provjeru dobi za korisnike društvenih mreža mlađe od 15 godina. U tu svrhu razvija aplikaciju Kids Wallet, koja bi roditeljima omogućila upravljanje pristupom djece aplikacijama i internetskim uslugama.

Portugal je otišao korak dalje te predlaže model prema kojem djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela otvarati račune na društvenim mrežama. Korisnici između 13 i 16 godina mogli bi ih koristiti samo uz verificirani roditeljski pristanak i digitalnu autentifikaciju putem nacionalnog sustava Digital Mobile Key.

Njemačka, Italija i Španjolska traže stroža pravila

U Njemačkoj obje najveće vladajuće stranke podržavaju ograničenja. Kršćanski demokrati (CDU) zagovaraju zabranu za mlađe od 16 godina, dok socijaldemokrati (SPD) predlažu dobnu granicu od 14 godina uz posebne "omladinske verzije" platformi za starije tinejdžere.

Italija raspravlja o zakonu koji bi zahtijevao provjeru dobi putem nacionalnog digitalnog identiteta, a dodatni pritisak dolazi i kroz kolektivne tužbe protiv TikToka te Metinih platformi Facebook i Instagram zbog navodnog nedovoljnog sprječavanja pristupa maloljetnicima.

Španjolska vlada predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina te strožu odgovornost platformi za ilegalan i štetan sadržaj. Istraživanja pokazuju da gotovo 80 posto španjolskih roditelja podržava model sličan australskom.

Austrija i Finska naglašavaju medijsku pismenost

Austrija planira minimalnu dob od 14 godina za pristup društvenim mrežama, ali uz regulatorne mjere paralelno ulaže u obrazovanje. U škole uvodi nove programe medijske pismenosti te predmet "Mediji i demokracija", koji će učenike podučavati prepoznavanju dezinformacija i razumijevanju utjecaja medija na društvo.

Finska vlada također razmatra zabranu za mlađe od 15 godina, no naglasak stavlja na kombinaciju regulatornih mjera i edukacije. Povod su istraživanja koja pokazuju rastuću zabrinutost zbog prekomjernog vremena koje djeca provode pred ekranima te pada tjelesne aktivnosti.

EU priprema zajednički sustav provjere dobi

Dok države članice razvijaju vlastite modele, Europska komisija radi na zajedničkom rješenju. U travnju je predstavila aplikaciju za provjeru dobi koja koristi tehnologiju tzv. dokaza s nultim znanjem (zero-knowledge proofs), omogućujući dokazivanje punoljetnosti ili dobne skupine bez otkrivanja osobnih podataka.

Sve države članice trebale bi implementirati sustav do kraja 2026. godine. Paralelno se priprema i novi europski Zakon o digitalnoj pravednosti, koji bi trebao dodatno ojačati zaštitu djece na internetu.

Europski parlament već je predložio usklađenu minimalnu digitalnu dob od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i AI pratiteljima. Prema toj ideji, djeca između 13 i 16 godina mogla bi koristiti takve usluge samo uz roditeljsku suglasnost.

Tehnološki i politički izazovi

Iako politička podrška raste, provedba ostaje veliki izazov. Ključno pitanje je kako učinkovito provjeriti dob korisnika bez ugrožavanja privatnosti. Dodatne dvojbe odnose se na mogućnost zaobilaženja sustava, digitalnu isključenost obitelji s nižom razinom digitalnih vještina te usklađivanje nacionalnih propisa s europskim zakonodavstvom.

Unatoč tome, trend je jasan. Nakon godina rasprava o štetnim učincima društvenih mreža na mentalno zdravlje djece, Europa se sve više približava modelu u kojem će pristup najpopularnijim platformama postati privilegija starijih tinejdžera, a ne pravo dostupno već u osnovnoškolskoj dobi.