Na temelju podataka Eurostata i Ofcoma iz 2025. godine, korištenje društvenih mreža prelazi 80% u nekoliko sjevernih zemalja, dok pada na 56% u Italiji i 59% u Njemačkoj. Europski prosjek iznosi 74%. Prema Eurostatu, korištenje društvenih mreža uključuje stvaranje profila, objavljivanje sadržaja, dijeljenje, komentiranje ili druge oblike sudjelovanja na društvenim mrežama.

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa ističe se kao regija s najvišom stopom korištenja društvenih mreža. Danska prednjači na kontinentu s 90%, a odmah iza nje slijedi Norveška s 89%. Švedska te baltičke države Estonija, Latvija i Litva neznatno zaostaju, s udjelima između 70% i 79%.

Visoka razina korištenja u sjevernoj Europi odražava rano i široko usvajanje digitalnih tehnologija. Estonija je, primjerice, zaslužila nadimak „e-Estonija“ zbog svog tehnološki naprednog društva i uprave, dok se tvrtke poput finske Nokije i švedskog Spotifyja ubrajaju među vodeće europske digitalne uspjehe.

Unatoč takvoj reputaciji, neke skandinavske vlade razmatraju ograničenja za djecu. Danska, kao predvodnik u online aktivnostima, razmatra zabranu otvaranja profila na društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, odnosno od 13 do 14 godina uz roditeljski pristanak.

Zapadna Europa

Zapadna Europa već dugo obuhvaća neke od najglobaliziranijih zemalja kontinenta. Godine 2005. sveučilišni studenti u Ujedinjenom Kraljevstvu bili su prvi izvan Sjeverne Amerike koji su se pridružili Facebooku. Danas je 89% odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu aktivno na društvenim mrežama.

Međutim, izvan Ujedinjenog Kraljevstva, razina korištenja niža je nego u nordijskim zemljama. U Francuskoj 71% odraslih koristi društvene mreže, a slijede Španjolska i Portugal s po 70%.

Zemlje Beneluksa pokazuju zanimljiv kontrast: 81% odraslih u Nizozemskoj koristi društvene mreže, u usporedbi sa 67–68% u Belgiji i Luksemburgu.

Italija i Njemačka

Italija ima najnižu stopu korištenja društvenih mreža u Europi – samo 56% odraslih je aktivno. To predstavlja razliku veću od 30 postotnih bodova u usporedbi sa zemljama poput Danske, Norveške ili Ujedinjenog Kraljevstva.

Istodobno, razlike su izražene i među generacijama: više od tri četvrtine talijanskih tinejdžera izjavljuje da su ovisni o svojim telefonima.

Njemačka, s 59%, jedina je zemlja blizu talijanske razine korištenja. Njemačko društvo čini se podijeljenim oko prednosti i nedostataka društvenih mreža – gotovo polovica anketiranih 2025. godine izjavila je da bi radije živjela u svijetu bez njih.