„Prvi put u dugo vremena tehnologija ne dolazi samo kao alat koji olakšava posao. Ona počinje mijenjati samu prirodu pravnog rada. I zato danas više nije pitanje hoće li umjetna inteligencija utjecati na pravnu struku; pitanje je samo koliko duboko i koliko brzo”, rekao je Oleg Maštruko, direktor konferencije LegalTech i glavni urednik Mreže, otvarajući ovogodišnju konferenciju. „Današnji AI možda još nije odvjetnik. Ali isto tako internet 1995. nije izgledao kao nešto što će promijeniti trgovinu, medije, bankarstvo, politiku i svakodnevni život. Zato je možda najveća pogreška koju danas možemo napraviti – misliti da imamo dovoljno vremena.”

Paralelno s tehnološkim pitanjima dolaze i ona pravna, regulatorna i filozofska: Tko je odgovoran kada AI pogriješi? Kako zaštititi privatnost u vremenu modela koji „gutaju” goleme količine podataka? Kako regulirati tehnologiju koja se razvija brže od institucija koje bi je trebale nadzirati? Odgovore na ta ključna pitanja ponudili su ugledni predavači i panelisti, ljudi koji razumiju da više nije dovoljno da tehnolozi pričaju sami sa sobom, niti da pravnici ostanu zatvoreni unutar vlastitih profesionalnih granica. Budućnost će, naglasio je Maštruko, pripadati onima koji razumiju oba jezika, i pravo i tehnologiju. I regulaciju i inovaciju. I rizike i prilike. U vremenima velikih tehnoloških promjena često nisu najvrjedniji oni koji imaju najbrže odgovore, nego oni koji prvi postavljaju prava pitanja.

Kad se govori o digitalnoj transformaciji, ima onih koji smatraju da je Hrvatska otišla korak dalje od nekih drugih zemalja, no činjenica je da digitalna transformacija hrvatskog pravosuđa kaska za usporedivim pravosudnim sustavima u Europi i svijetu između pet i 35 godina, upozorio je prvi keynote speaker Alan Uzelac, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Hrvatska se nalazi u digitalnom srednjem vijeku, rekao je u svom predavanju „Zašto je pravosuđe pošteđeno od digitalne transformacije?”, a tu je tvrdnju potkrijepio poražavajućim brojkama poput one da čak 95 posto postupaka u Hrvatskoj traje i do 2485 dana te da prođe i više od godine dana da bi se neki sud proglasio nenadležnim za slučaj, sve uz pravdanje da se „ne može brže” i da se „odluka ne može prepustiti umjetnoj inteligenciji”.

Istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey iz 2024. utvrdilo je da će pravni sektor u sljedećih deset godina doživjeti veću transformaciju nego u prethodnih 100 godina, najviše zbog napredaka u umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji. To se kod nas ipak ne događa, a tehnologija sama po sebi najmanje je kriva za to, rekao je Jozo Petrović, osnivač Lexa, u svom predavanju „Pet razloga zašto vaš ured ne koristi AI i kako ih riješiti”, upozorivši daje trenutačno manje od 25 posto pravnih odjela digitalno spremno za uvođenje i korištenje AI alata. „Najveći razlog zašto ured ne koristi AI je odluka koja se ne donese, bilo da je riječ o šefu koji ne stigne razmišljati primjeni AI, bilo da je riječ o partneru koji se boji ući, ili ured ne zna odakle bi krenuo. No, nedonošenje odluke je isto odluka, i to skupa odluka.”

Odvjetnik Dino Kožul iz odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić u svom je predavanju „Od vježbenika do odvjetnika u vrijeme AI alata” ponudio odgovor na pitanje kako tehnologija mijenja rad, učenje i mentorstvo upravnoj praksi. „Uvođenje u predmet traje znatno kraće, veće količine materijala brže se obrađuju, a težište vremena prebacuje se s pisanja na procjenu”, rekao je Kožul. „Umjetna inteligencija je koristan alat, ali ne i zamjena za odvjetnike. Što su alati tehnički bolji, to je vrjednije iskustvo mentora.”

Kad dođu stvarne situacije iz prakse, podrška i iskustvo postaju važniji od same aplikacije, ustvrdio je Ivan Sušec, Business Operations Manager, Raverus d.o.o. koji je u predavanju „Fiskalizacija 2.0 u odvjetništvu: problemi i rješenja iz prakse” podsjetio na sve prepreke koje su morali svladati zbog uvođenja obvezne razmjene eRačuna i automatske fiskalizacije transakcijskih računa među poslovnim subjektima, a sve zbog digitalizacija poslovanja, smanjenja administrativnog opterećenja te ukidanja papirnatih računa.

PANEL

U središnjem dijelu konferencije održan je panel ”Algoritamska diskriminacija na tržištu rada” u kojem su sudjelovali panelisti Lea Ordanić, AI & Data Manager, Span; Lucia Ana Tomić, direktorica ljudskih resursa i regulatornih pitanja, Wiener osiguranje; pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i Vjeran Malenica, profesor na veleučilištu Effectus i voditelj pravnih poslova u Plivi, dok je razgovor odvjetnica Natalija Babić.
„Mi se u IT-u jako mučimo s time kako da ljudi razumiju AI i da je on na kraju zaista samo pomoćnik čija je ključna stvar dosljednost”, rekla je Ordanić. „I kad ste nervozni, ljuti, ne da vam se intervjuirati kandidate u pet popodne, tu će biti neko tko će to objektivno procijeniti bez vaših emocija, stanja uma i bit će mu nevažno što se možda ružno obukao ili vas podsjeća na susjeda koji vas jako nervira. Tehnički, algoritam kao takav, može biti objektivan, ali mi smo ga implementirali i trenirali na nekim podacima.”
„U Plivi su sve članice uprave žene i one drže dosta menadžerskih pozicija su žene. Ne znam bi li kvote to riješile”, rekao je Malenica. „U zakonu o radu imamo one klasične institute, zabranu diskriminacije, zaštitu dostojanstva radnika i to funkcionira u praksi. Mislim da nam ne treba kompletno novo AI radno zakonodavstvo. Rekao bih da su načela tu, da ona postoje i da su provediva. I istestirana u praksi. Možda treba malo razraditi ta načela i instrumente prilagoditi novom algoritamskom dobu.”

„Tehnologija može preuzeti i rutinski i administrativne zadatke, što donosi veću produktivnost, nove poslovne modele, ali istovremeno smanjuje potražnju za određenim radnim mjestima. U gotovo 28 posto poslova potencijalno izloženih automatizaciji rade isključivo žene, u usporedbi s oko 20 % poslova koje obavljaju muškarci” upozorila je Šimonović Einwalter. „I zato se postavlja pitanje tko zapravo u ovoj AI transformaciji tržišta koja se događa dobiva nove prilike, a tko riskira ostati po strani.”

„Za sebe volim reći da sam optimistični realist”, rekla je Tomić. „Trebali bi malo smanjiti oduševljenje digitalizacijom i primijeniti zdravu dozu skepticizma i kritičkog promišljanja. Pazite, prema zadnjem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska je bila 136. po kritičkom promišljanju od 140 zemalja. Iza nas su samo Gvineja, Salvador, Jemen i Angola.”

Drugi dio konferencije otvorio je Boris Pogačnik, CBO @Lexandro.ai, predavanjem „Learning curve about Legal-Tech copilots; Harvey.ai, Legora.ai and others” u kojem je usporedio mogućnosti specijaliziranih legal-tech platformi i objasnio zašto su i koliko bolje od korištenja otvorenih LLM sustava u odvjetničkom poslu. „Svi ovi alati su jako dobri asistenti no najbolji rezultat daje sinergija tehnologije i eksperata. Sam po sebi, AI agent ima želju da vam ugodi, da vas navede na krivi put. Bitno je postaviti kontekst na samom početku, reći želim da si neutralan ili reći ja tužim nekoga, odnosno ja branim nekoga i tada se oni drugačije ponašaju.”

U svom izlaganju „Dobrovoljni darivatelji svega i Aleksandrijske knjižnice 21. stoljeća”, Mihael Mudrić, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnuo se na neke od najpoznatijih sudskih slučajeva u kojima su se na optuženičkoj klupi našli umjetna inteligencija i tvorci tih programa, a predmet sudskih sporova bila su autorska prva i njihova kršenja, od tvrtke Anthropic, tvorca poznatog AI asistenta Claude, koja je prošla transformaciju od glavnog optuženika za masovnu piratizaciju do predvodnika legalnog i etičkog pristupa obuci umjetne inteligencije, sve do slučaja Scarlett Johansson koja je optužila tvrtku OpenAI da je bez dopuštenja kopirala njezin glas za potrebe ChatGPT-jevog glasovnog asistenta Sky. „To je najveći izazov, tako da ili želite koristiti ovu tehnologiju pa ste spremni riskirati privatnost, ili želite biti paranoični, ali onda nećete puno toga moći koristiti, to je nažalost realnost”, rekao je Mudrić.

Aco Momčilović, Co-Founder and Co-Director of Global AI Ethics Institute održao je predavanje „Milijun pravnih dokumenata u jednom alatu: Kako AI transformira pravo” u kojem se dotaknuo moguće budućnosti i predstavio discovery projekt radnog naziva Paragrafko, zasnovan na umjetnoj inteligenciji koji objedinjuje javno dostupne zakone, sudske odluke i povezane pravne izvore na jednom mjestu te pomaže u istraživanju pravnih pitanja. „Pravnici troše previše vremena na puko pretraživanje, dok AI rješenja poput Paragrafka rješavaju problem disperzije dokumenata, spajajući 'milijun dokumenata u jedan alat'”, objasnio je Momčilović, naglasivši, kao i drugi govornici kako „ništa ne smijemo raditi bez jasnog izvora informiranja”.

Natalija Babić, "odvjetnica nove generacije" i jedna od vodećih stručnjakinja u Hrvatskoj za pravna pitanja u IT i fintech sektoru u svom je predavanju „AI pravni asistent u praksi - je li dorastao zadatku?” predstavila mogućnosti islandskog Jónsbóka, specijaliziranog pravno-tehnološkog sustava osmišljenog kako bi odvjetnicima, vladinim institucijama i pravnim timovima unutar tvrtki ubrzao istraživanje, analizu i sastavljanje dokumenata. Ovaj sustav, rekla je, radi unutar europskih podatkovnih centara s potpunom enkripcijom i jamči da se klijentski podatci i uneseni upiti nikada ne koriste za treniranje vanjskih AI modela.

Što se događa u pravnom obrazovanju i hoće li pravni fakulteti ubuduće uspijevati popuniti kvote studenta, jedno je od pitanja koje je u svom izlaganju „AI, pravno obrazovanje, pravna profesija i pravni sustavi” postavio Mladen Vukmir, Partner, Vukmir i suradnici d.o.o. Mnogo je znakova kojiu kazuju na to da pravo prestaje biti centralna os društvene organizacije, a samo u europskom pravosuđu koristi se oko 150 alata koji pomažu i zbunjuju odvjetnike. „Morat ćemo ozbiljno rekonceptualizirati ne samo profesiju, nego i ulogu prava u društvima, ili će ona izgubiti na značaju. Pravna vještina bit će domena strojeva, a ljudi će morati biti maštoviti i kreativni u vođenju ljudskih odnosa da bi ostali društveno relevantni. Pravnici moraju preuzeti odgovornost za izgradnju nove pozicije, novih mehanizama koji će društvima pomoći da riješe ogromne probleme uslijed tehnoloških promjena s kojima živimo i s kojima se suočavamo”, zaključio je Vukmir.

Matija Perić, Co-founder, Yure.ai, u svom je izlaganju „Teaching AI the Law” otkrio zašto veliki jezični modeli haluciniraju i kako se to može popraviti. Ujedno je i potanko objasnio kako funkcionira Yure.ai, inteligentni pravni asistent, "AI koji govori hrvatsko pravo", osmišljen da ukloni repetitivne, operativne poslove pravnika, ubrza analizu dokumenata i osigura precizno pravno istraživanje.

Poznato je da je Europska unija sklona regulacijama svega i svačega, a Marija Bošković Batarelo, CEO Parser compliance d.o.o., u svom je izlaganju „Digital Omnibus - spas u zadnji čas za EU regulaciju?” otkrila nešto novo – rijetku inicijativu EU koja namjerava nešto deregulirati. Podsjetila je na izvještaj Marija Dragha u kojem stoji kako sva ta regulacija koči napredak i konkurentnost EU te objasnila ključne točke Digital Omnibus inicijative, ambicioznog zakonodavnog paketa kojim se ne europskoj razini žele smanjiti administrativni troškovi tvrtki i javnih tijela te potaknuti konkurentnost i inovacije. "Zadnji je čas da se nešto promijeni prije nego što konkurentnost padne na niske grane”, upozorila je Bošković Batarelo.

Odvjetnik Ivan David Ivković u svom se izlaganju „Tehnološka rješenja za učinkovitije pravosuđe” dotaknuo niza poražavajućih rezultata koji hrvatsko pravosuđe stavljaju na samo europsko dno: „Peti smo po broju primljenih predmeta, šesti ako gledamo samo građanske i trgovačke sudove. Ali to ne opravdava rezultat da smo drugi najgori po vremenu rješavanja, prvi najgori po broju neriješenih predmeta, a istovremeno imamo najviše sudaca po glavi stanovnika”, upozorio je Ivković, podsjetivši što bi se sve moglo i trebalo učiniti u procesu digitalizacije te koliko su neke ideje, poput VR ročišta ili AI sudaca futurističke, posebno kad se zna da se o „snimanju rasprava govori već 15 godina, ali ono do danas nije zaživjelo”.

„AI standardi su bolja alternativa globalnoj regulaciji AI od AI Act-a! Change my mind”. Naslov ovog predavanja najbolje ocrtava ono čime se odvjetnica Marijana Šarolić Robić bavi i što javno zastupa već duže vrijeme. Ona se zalaže za uspostavljanje standarda nasuprot prekrutoj regulaciji, to više što tehnologija, a posebno AI, evoluira brzinom koju klasično zakonodavstvo ne može pratiti. Umjesto administrativnih i geografski ograničenih zakona kao što je europski AI Act, ona rješenje vidi u globalnim tehničkim i operativnim standardima koji će jamčiti kvalitetu i sigurnost, a istovremeno neće gušiti inovacije: „EU gradi regulaciju na svojim vrijednostima, ali proizvod se ne gradi samo za Europsku uniju nego za cijeli svijet.”

„AI mijenja pravnu paradigmu od naplate po satu do strateškog upravljanja procesima”, rekao je Petar Petrić, Founding Partner at Petrić & Kajić Law Firm LLC u svom predavanju „Kako AI mijenja modele poslovanja odvjetničkih društava i pravnih službi u korporacijama”. Umjetna inteligencija danas u nekoliko sekundi obavi ono za što bi mlađem odvjetniku trebalo 40 sati, upozorio je Petrić najavljujući vrijeme u kojem će najviše stradati oni ni obavljaju rutinske poslove, dok će posla uvijek biti za elitne strateške savjetnike i vrhunske pregovarače: „Umjetna inteligencija neće zamijeniti pravnike, ali oni koji koriste AI preuzet će tržište.”

„Standardi u Hrvatskoj su na niskoj razini i nalazimo sena sivoj listi s Nigerijom i Sirijom”, upozorio je Ivan Čapalija, Founder & CEO SPNFT.HR, u svom izlaganju „Kraj AML compliance briga u odvjetništvu: delegiraj tehnologiji bez gubitka kontrole”, posvećenom sprečavanju pranja novca. „Sve je o oblacima, a papirologija je uzrok svih problema, od razmjene osjetljivih informacija nesigurnim kanalima poput emaila i WhatsAppa, do površne provjere prilikom identifikacije osobe.”

Ovogodišnju LegalTech konferenciju zatvorila je odvjetnica Petra Marijanović iz Odvjetničkog društva Ilej&Partneri sve aktualnijom temom „Kad algoritam vozi: tko odgovara?” Krenula je od hipotetskog slučaja u kojem robo-taxi na zagrebačkim ulicama pregazi biciklistu i logičnog pitanja kome će oštećeni poslati odštetni zahtjev i koga će uopće tužiti? „Kad nema vozača, odgovornost se ne gubi, ona se samo rasprši”, upozorila je, podsjećajući na poznate sudske procese posljednjih godina pokrenute u raznim zemljama svijeta. Nažalost, ni globalno, a još manje u Hrvatskoj, pravosuđe nema jedan jedinstveni odgovor na ove izazove.

Najveći partner konferencije je Lexa – Legal Intelligence Platform, a ostali partneri odvjetničko društvo Porobija i Špoljarić, Jonsbok s Islanda, Lexandro.ai, Raverus d.o.o, Yure.ai, te sveučilište Algebra Bernays.

• +27