Europska komisija je 26. travnja 2018. godine predložila sterategiju (Commission proposed an EU-wide Code of Practice on Disinformation) za rješavanje sve većeg plasiranja i posljedica online dezinformacija u Europi kroz online kanale. Prvi cilj strategije je osigurati zaštitu europskih demokratskih vrijednosti.

Drugi ključni cilj strategije je zaštita profesionalnog novinarstva. Naime, distribucijske digitalne platforme sadržaja koje se temelje na algoritmima s jedne su strane smanjile troškove plasiranja sadržaja, povećale njegov tržišni doseg ali su istodobno isključile ulogu profesionalnog novinarstva i uredničkog izbora što je dovelo do naglog rasta dezinformacija, lakšeg plasiranja lažnih vijesti i drugih negativnih utjecaja na medijske sadržaje.

Strategija Europske komisije sadržava konkretne obrasce ponašanja u EU kako bi se smanjio opseg dezinformacija i lažnih kampanja, podršku neovisnoj mreži provjereravanja činjenica u medijskom prostoru te potiče stvaranje konkeretnih alata za kvalitetnije novinarstvo.

Strategija Europske komisije za o suzbijanju online disinformacije predstavlja prvi korak u usvajanju zajedničkog pristupa na razini EU, s općim ciljem osnaživanja javnog mnijenja i zaštite demokratskih vrijednosti.

Strategija ima četiri cilja:

  • Poboljšati transparentnost načina na koji se informacije proizvode ili sponzoriraju
  • Promicati raznolikost informacija kroz podršku visokokvalitetnom novinarstvu i obnavljanju profesionalnog pristupa u odnosu između kreatora i distributera informacija.
  • Poticati vjerodostojnost informacija, oblikovati online sustave prilagođene informacijama i jačati kolektivne mogućnosti praćenja te promicati medijsku pismenost
  • Modificirati inkluzivna rješenja između svih dionika.
trend dezinformacija i lažnih informacija na tražilici Google

Prije izrade strategije za smanjenje dezinformacija Europska komisija naručila je studiju (Study on the digital transformation of news media and the rise of disinformation) od Joint Research Centre (JRC) o digitalnoj transformaciji medija i porasti dezinformacija. JRC-ova studija o digitalnoj transformaciji medija obuhvata i analizu ekonomskih posljedica u medijima.

U studiji se ističe kako dvije trećine online korisnika medijskih sadržaja preferiraju platforme (web tražilice, agregatori vijesti, društvene mreže…) koje im po algoritmima plasiraju vijesti. Ekonomske posljedice tog trenda su da se oglašivački prihodi sve više pomiču na stranu platformi na štetu klasičnih medija, odnosno medija koji sadržaje stvaraju na klasični novinarski način. Pri tome, kako se navodi u studiji JRC-a, lošiji kvalitet medijskih sadržaja nije proizvod digitalizacije medija u odnosu na offline oblike nego zbog distribuiranja vijesti kroz algoritme digitalnih platformi. To za posljedicu ima nerazlikovanje izvornih uređenih novinarskih informacija, korisnicički generiranog sadržaja ali i namjerne proizvodnje dezinformacija.

Dostupnost i pristupačnost online sadržaja značajno je ograničilo povjerenje u njihovu vjerodostojnost, navodi se u studiji JRC-a, povjerenje je izrazito nisko i značajno se razlikuje prema dobi, obrazovanju i državama. Unatoč ekonomskom slabljenju klasičnih medija, u tradicionalnoj formi ili online, oni su i dalje zadržali najveće povjerenje javnosti. Prema mišljenju stručnjaka JRC-a lažne vijestu u odnosu na istinite vijesti brže se šire i imaju veći doseg u online prostoru i duže privlače pozornost, ali napomenu kako je istraživanje takvih pojava u početnoj fazi. Usto, navode i kako su u svojim analizama utvrdili tek ograničeni utjecaj lažnih vijesti i dezinformacija iz online prostora na političke izbore.

Problem vide u činjenici da distribucijskim online platformama, agregatorima vijesti i društvenim mrežama uopće nije cilj pružanje kvalitetnih vijesti nego isključivo povećanje prihoda od prometa i oglašavanja te su time pogodne za plasiranje dezinformacija i lažnih vijesti.

prihodi od oglašavanja u SAD, Facebook, Google, tiskovine

Uz izradu studije o posljedicama digitalizacije medija JRC je izradio i Europski monitor medija (The European Media Monitor EMM) kojim se dnevno provjerava oko 300 tisuća članaka s tradicionalnih web stranica. Za obradu tako velike količine podataka nužan je softver koji sadržaje klasificira po područjima, no i takva analiza i selektiranje opet se mora oslanjati na tehnologiju, ali upozoravaju kako je na kraju nužna ljudska analiza i odluka. Za njeno postizanje JRC surađuje s uuropskom mrežom za vanjsku suradnju East StratComm (East StratComm Task Force), koju je uspostavila Europska služba za vanjsko djelovanje (European External Action Service EEAS) još 2015. godine, za borbu protiv protueuropskih i dezinformacija iz Rusiije.

JRC također razvio alate za praćenje za društvene medije, uključujući Twitter. Ta platforma emitira oko 55 milijuna tweetova dnevno. JRC analizira uzorak od 10 posto emitiranih twittova kako bi identificirali trendove u toj društvenoj mreži.

Kao jednu od ključnih razlika između profesionalmnih novinarskih vijesti i lažnih informacija stručnjaci JRC-a uočavaju da su novinarske vijesti obično uravnotežene između pozitivnog i negativnog pristupa, odnosno autorski je stav uglavnom neutralan, dok je u dezinformacijama stav izražen najčešće do ekstremnih granica, odnosnosno do isključivosti i netolerancije.

Podijelite: