Vlade zemalja širom svijeta nastoje ispuniti 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals SDG) koje su Ujedinjeni narodi još 2015. godine naznačili kao globalni prioritet. Ciljevi, koji se primjenjuju na sve zemlje svijeta. Usmjereni su od iskorjenjivanja siromaštva preko unaprjeđenja zdravstva pa do osiguranja pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve ljude.

Neke vlade, poput Indije, čak su najavile ambicioznije ciljeve od propisanih u UN-u, poput iskorjenjivanja tuberkuloze do 2025., umjesto do 2030. godine.

No, jedan od problema većine siromašnijih zemalja je prikupljanje podataka, odnosno mjerenje ostvarenog napretka u ostvarenju globalnih ciljeva UN-a. Jedan od razloga je taj što tradicionalni izvori podataka, poput vladinih anketa, često nisu dovoljni za prikupljanje relevantnih podataka a time i mjerenja napretka. Na primjer, u Gani, vlada provodi neka istraživanja svakih 5 godina radi prikupljanja potrebnih podataka jer nemaju proračunskog novca za češće prikupljanje podataka. Takvo rijetko prikupljanje podataka znači da vlade ne raspolažu realnim nego zastarjelim podacima. Usto, mnogim vladama nedostaju sustavi za mjerenje nekih od više od 200 SDG pokazatelja, kao što je udio djece koja zadovoljavaju minimalne razine znanja u čitanju. Bez takvih podataka ne može se imati uvid u postizanje ciljeva SDG-a,

Statistički IoT

Da bi prevladali takve probleme u prikupljanju relevantnih podataka, vlade bi trebale uspostavljati partnerstva s privatnim tvrtkama koje imaju pristup tzv. netradicionalnim izvorima podataka kako bi bolje pratile svoj napredak i pomagale u ispunjavanju ciljeva UN-a. Netradicionalni izvori podataka uključuju, na primjer, podatke o plaćanju s mobilnih telefona, podatke o prometu iz aplikacija poput Waze i biometrijske podatke s nosivih uređaja. Nadalje, za razliku od tradicionalnih izvora podataka, kao što je popis stanovništva, netradicionalni izvori podataka mogu pružiti informacije u stvarnom vremenu, omogućujući vladama donošenje boljih i pravodobnih odluka. Prikupljanje podataka iz netradicionalnih statističkih izvora nije primjenjivo samo na siromašnije zemlje nego i u razvijenijim zemljama, Na primjer, Chicago postavlja stotine senzora širom grada, što mu omogućuje kontinuirano mjerenje kakvoće zraka i onečišćenja bukom.

Već postoje mnoštvo primjera kako privatne tvrtke mogu uspješno doprinijeti i koristiti podatke kako bi pomogle zemljama da prate i ispunjavaju ciljeva SDG-a.

Na primjer, brazilska tvrtka za telekomunikacije Telefónica Brazil pruža podatke o mobilnoj mreži lokalnim općinama São Paula kako bi pomogla gradskoj upravi da pravodobno reagira na pojačano zagađenja zraka. São Paulo ima ograničen, odnosno nedovoljan broj prometnih senzora, a podaci mobilne mreže pouzdan su pokazatelj prometa i zagušenja u gradu, te u kombinaciji s podacima o vremenu i zagađivanju omogućuje gradu da usmjerava promet alternativnim pravcima radi smanjenja zagađenja i dostave rana zdravstvena upozorenja do 48 sati unaprijed kad će razina zagađenja vjerojatno biti visoka.

Izrazito koristan primjer je indijska telekomunikacijska kompanija Airtel čija suradnja s nekoliko organizacija, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, omogućuje podatke svoje mobilne mreže na osnovu kojih se predviđaju područja u Indiji za koja postoji rizik od povećane razine tuberkuloze. Naime, Airtelovi podaci pokazuju kada stanovnici iz područja Indije s niskom učestalošću tuberkuloze putuju u područja zemlje s značajno većim brojem oboljelih od te bolesti pa onda takvi podaci zdravstvenim institucijama omogućuju ciljane intervencije, upozorenje lokalnim medicinarima.

No, da bi vlade imale pristup takvim podacima od privatnih tvrtki, one moraju pokazati da mogu podatke upotrebljavati odgovorno i u korist javnosti, tako da vrijedi rizik da privatne tvrtke dijele podatke s vladama. Za privatne je tvrtke bitno da ne bude zloporabe takvih dijeljenja podataka jer to može nanijeti štetu ugledu tvrtki. Za prijenos podataka od privatnih tvrtki prema vladinim institucijama trebalo bi standardizirati metodologije prikupljanja podataka i stvorili konzistentni regulatorni okviri koji omogućuju razmjenu podataka.

Podijeli:

Vezane objave