Među 28 država članica EU-a Hrvatska je prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. na 20. mjestu kao što je bila i prema DESI indexu 2019.

Na temelju podataka prije pandemije njezin se rezultat blago popravio zahvaljujući boljim rezultatima u određenim kategorijama koje se mjere u okviru DESI-ja. Od svih kategorija, najbolji je rezultat ostvarila u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima i MSP-ovima i na devetom je mjestu u kategoriji prekogranične internetske prodaje drugim državama članicama EU-a. Hrvatska poduzeća postupno integriraju digitalne tehnologije u poslovanje. Hrvatska ima 23 % poduzeća s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, čime malo zaostaje za prosjekom EU-a od 26 %.

Kad je riječ o povezivosti, Hrvatska je nastavila postojano napredovati, ali bez promjena u odnosu na prošlogodišnji položaj. Znatno je poboljšala pokrivenost fiksnom mrežom vrlo velikog kapaciteta. U toj se kategoriji rezultat poboljšao s 23 % u 2018. na 43 % u 2019. Međutim, razmjerno visoke cijene paketa fiksnih i kombiniranih usluga utječu na rezultat u kategoriji indeksa cijena širokopojasnog pristupa.

U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 13. mjestu i ima šesti najveći udio osoba s diplomom iz područja IKT-a u EU-u. No 18 % Hrvata nikad nije koristilo internet.

Hrvatska je lani ostvarila mali napredak u upotrebi interneta. Hrvati su među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine. Unatoč sve većoj potražnji poslodavaca za stručnjacima za IKT, njihov broj na tržištu rada u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU-a. Hrvatska je 2019. ostvarila bolji rezultat u kategorijama unaprijed ispunjenih obrazaca i kompletnosti usluga dostupnih na internetu nego 2018.

Europska komisija objavila je najnoviji indeks digitalne ekonomije i društva (Digital 2020 DESI 2020). Indeks prati ukupne digitalne performanse Europe i prati napredak zemalja EU u pogledu njihove digitalne konkurentnosti. Ovogodišnja DESI pokazuje da postoji napredak u svim državama članicama i u svim ključnim područjima mjerenim u indeksu. To postaje sve važnije u kontekstu pandemije korona virusa, koja je pokazala koliko su ključne digitalne tehnologije postale, omogućujući nastavak rada, praćenje širenja virusa ili ubrzavajući potragu za lijekovima i cjepivima.

Nadalje, pokazatelji DESI relevantni za oporavak pokazuju da bi države članice EU trebale pojačati napore na poboljšanju pokrivenosti mreža vrlo velikog kapaciteta, dodijeliti 5G spektar kako bi se omogućilo komercijalno pokretanje 5G usluga, poboljšala digitalna vještina građana i daljnja digitalizacija poduzeća i javni sektor.

Reforma nastavnog programa „Škola za život” počela se provoditi 2019. Reformom se želi uvesti pristup koji se temelji na ishodima učenja radi povećanja kvalitete obrazovanja i poučavanja. Reforma se postupno provodi u svim osnovnim i srednjim školama te bi trebala biti dovršena do 2022.

zastupljenost tehnologija pristupa internetu u Hrvatskoj

Metodologija

Godišnji indeks digitalne ekonomije i društva mjeri napredak država članica EU u njihovim koracima prema digitalnoj ekonomiji i društvu, na temelju podataka Eurostata kao i specijaliziranih studija i metoda prikupljanja. Izvješća DESI 2020 temelje se na podacima za 2019. godinu. Kako bi se poboljšala metodologija indeksa i uzeli u obzir najnoviji tehnološki razvoj, u izdanje 2020. godine uvedene su brojne izmjene, koje sad uključuju fiksnu pokrivenost vrlo velikim kapacitetom (VHCN). DESI je preračunat za sve zemlje tijekom prethodnih godina kako bi odražavao promjene u izboru pokazatelja i ispravke na njima utemeljenim podacima. Rezultati i rangiranje zemalja mogu se stoga promijeniti u usporedbi s prethodnim publikacijama. Kako se brojke odnose na 2019., Ujedinjeno Kraljevstvo je uključeno u DESI 2020. i u izračunate prosjeke EU.

Poseban fond za kašnjenje u digitalizaciji

U kontekstu plana oporavka za Europu, usvojenog 27. svibnja 2020., DESI će izraditi analizu specifičnu za zemlju koja će podržati digitalne preporuke europskog semestra. To će pomoći državama članicama da ciljaju i daju prednost njihovim reformskim i investicijskim potrebama, a time će se olakšati pristup Fondu za oporavak i otpornost u vrijednosti od 560 milijardi eura. Fond će državama članicama pružiti sredstva kako bi njihova gospodarstva bila otpornija i osigurala da će ulaganja i reforme poduprijeti zelene i digitalne tranzicije.

Glavni nalazi DESI 2020

Finska, Švedska, Danska i Nizozemska vodeće su u ukupnom digitalnom učinku u EU. Odmah nakon toga slijede Malta, Irska i Estonija. Međunarodni indeks digitalne ekonomije i društva (I-DESI) pokazuje da su najbolje zemlje članice EU-a i svjetski lideri. Najveće ekonomije EU nisu digitalne predvodnice, što ukazuje da se brzina digitalne transformacije mora ubrzati kako bi EU uspješno ostvarila dvostruke digitalne i zelene transformacije. U posljednjih 5 godina Irska je postigla najznačajniji napredak, a slijede je Nizozemska, Malta i Španjolska. Te su države također uspješnije iznad prosjeka EU-a, mjereno ocjenom DESI.

Kako je pandemija imala značajan utjecaj na svaku od pet dimenzija koje DESI prati, rezultate 2020. trebalo bi čitati zajedno s brojnim mjerama koje su poduzele Europska komisija i države članice za upravljanje krizom i podršku oporavku. Države članice poduzele su mjere kako bi smanjile zarazu i podržale zdravstvene sustave, poput uvođenja aplikacija i platformi za olakšavanje telemedicine i koordiniranja resursa u zdravstvu. Europska komisija je također poduzela mjere, poput izdavanja Preporuke o zajedničkom okviru alata Europske unije za uporabu tehnologije i podataka za borbu i omogućavanje izlaska iz krize, posebno na mobilnim aplikacijama i upotrebu anonimnih podataka u aplikacijama za praćenje. Tijelo europskih regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC), na zahtjev Europske komisije, započelo je nadzirati internetski promet kako bi izbjeglo zagušenje.

5 digitalnih područja

Indeks digitalne ekonomije i društva prati napredak postignut u državama članicama u 5 glavnih područja politike, a to su povezanost, digitalne vještine, korištenje interneta od strane pojedinaca, integracija digitalnih tehnologija od strane poduzeća i digitalnih javnih usluga.

Razvoj 5G tehnologije

Povezivanje se poboljšalo, ali treba učiniti više za rješavanje brzo rastućih potreba. Države članice rade na prenošenju novih pravila EU-a usvojenih 2018. godine u nacionalno zakonodavstvo s ciljem poticanja ulaganja u mreže visokog kapaciteta, fiksne i mobilne. 78% kućanstava imalo je pretplatu za fiksnu širokopojasnu vezu u 2019. godini u odnosu na 70% prije 5 godina, a 4G mreže pokrivaju gotovo cjelokupno europsko stanovništvo. Ali samo 17 država članica već je dodijelilo spektar u pionirskim opsezima 5G (5 zemalja više nego prošle godine). Finska, Njemačka, Mađarska i Italija najnaprednije su u 5G spremnosti. Širokopojasne mreže s fiksnim vrlo velikim kapacitetom dostupne su 44% domova u EU.

Digitalne vještine

Potreban je veći napredak u digitalnim vještinama, posebice jer je korona virusna kriza pokazala da su odgovarajuće digitalne vještine ključne da bi građani mogli pristupiti informacijama i uslugama. Veliki dio stanovništva u EU-u, njih 42%, još uvijek nema barem osnovne digitalne vještine. U 2018. godini oko 9,1 milijuna ljudi radilo je kao ICT stručnjaci u cijeloj EU, 1,6 milijuna više nego prije 4 godine. 64% velikih poduzeća i 56% MSP-a koji su tijekom 2018. godine zapošljavali ICT stručnjake izvijestili su da je radna mjesta za ICT stručnjake teško popuniti.

Iako je pandemija zabilježila nagli porast korištenja interneta, trend je bio prisutan i prije krize, jer je 85% ljudi koristilo internetsku vezu najmanje jednom tjedno (u usporedbi sa 75% u 2014.). Upotreba videopoziva najviše je porasla, sa 49% korisnika interneta u 2018. na 60% u 2019. Internet bankarstvo i kupovina također su popularniji nego u prošlosti, a koristi ih 66% i 71% internet korisnika.

Digitalizacija poduzeća

Poduzeća se sve više digitaliziraju, pri čemu velike tvrtke preuzimaju vodeću ulogu. 38,5% velikih tvrtki već se oslanja na napredne usluge u oblaku, a 32,7% izjavilo je da koristi veliku analizu podataka. Međutim, velika većina MSP-a još uvijek ne koristi ove digitalne tehnologije, jer samo 17% njih koristi usluge oblaka, a samo 12% analitiku velikih podataka.

e-trgovina

Što se tiče e-trgovine, samo 17,5% MSP-a je prodavalo proizvode ili usluge putem interneta u 2019. godini, nakon vrlo laganog povećanja za 1,4 postotna boda u odnosu na 2016. Za razliku od toga, 39% velikih poduzeća koristilo je internetsku prodaju u 2019. godini.

Kako bi se potaknula e-trgovina, EU je dogovorila niz mjera u rasponu od ukidanja neopravdanih prekograničnih barijera i omogućavanja jeftinijih prekograničnih isporuka paketa do osiguranja zaštite mrežnih prava kupca i promicanja prekograničnog pristupa mrežnom sadržaju. Od prosinca 2018., potrošači i tvrtke imaju pravo pronaći najbolje online ponude diljem EU-a, a da pritom ne dožive diskriminaciju na temelju svoje državljanstva ili prebivališta.

Javne usluge

Konačno, raste trend korištenja digitalnih javnih usluga na područjima e-uprave i e-zdravlja, što omogućava veću učinkovitost i uštedu za vlade i tvrtke, bolju transparentnost i veće sudjelovanje građana u političkom životu. 67% korisnika interneta koji su u 2019. godini predali obrasce svojoj javnoj administraciji koristi internetske kanale, što je u odnosu na 57% u 2014. godini, što pokazuje praktičnost korištenja usluga omogućenih ICT-om preko onih na papiru. Najbolji izvođači na ovom području su Estonija, Španjolska, Danska, Finska i Latvija.

Podijeli:

 

Vezane objave