Prema Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index DESI 2017.) Hrvatska zauzima 24. mjesto od 28 članica Europske unije, odnosno jedno mjesto niže nego što je bila u izvješću 2016. godine. Hrvatska je ostvarila određeni napredak u svih pet kategorija koji mjeri DESI a razlog njenog pada za jedno mjesto jeste brži rast digitalizacije ostalih zemalja Unije.

Hrvatski se građani internetom koriste više od prosjeka i njihove se digitalne vještine kontinuirano razvijaju. Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka EU-a. Polagano se poboljšavaju digitalne javne usluge. Međutim, daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i društva mogli bi usporiti loši rezultati u kategoriji povezivosti, navodi se u izvješću DESI za 2017. godinu.

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) mjeri digitalni napredak na temelju pet pokazatelja:

1. Povezivost (nepokretna širokopojasna mreža, pokretna širokopojasna mreža, brzina i cijene širokopojasnog pristupa): Hrvatska bilježi spor napredak. Povećana je pokrivenost brzim širokopojasnim internetom, kao i broj pretplatnika, no vrijednost tih pokazatelja je i dalje ispod prosjeka EU-a. Cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su izrazito visoke. Ostvaruje se napredak u uvođenju pokretne širokopojasne mreže. Ima prostora za poboljšanje pokrivenosti 4G mrežom.

2. Ljudski kapital (osnovne vještine i upotreba interneta; napredne vještine i razvoj): Internetom se koristi sve veći broj građana; razine vještina kontinuirano se povećavaju, ali su i dalje ispod prosjeka EU-a.

3. Korištenje internetom (koliko se građani služe internetskim sadržajem i sudjeluju u komunikaciji ili transakcijama na internetu): Hrvatski su građani aktivni korisnici interneta. Osobito vole čitati vijesti, slušati glazbu, igrati igre ili gledati videosnimke i filmove na internetu. No u usporedbi s drugim Europljanima manje se koriste uslugama e-bankarstva i e-trgovine.

4. Integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina): Iako sporo, Hrvatska napreduje. Poduzeća se uslugama u oblaku i RFID-om koriste više od prosjeka. Podaci o uslugama e-trgovine stabilni su, a raste i promet MSP-ova koji usluge i proizvode prodaju na internetu.

5. Digitalne javne usluge (e-uprava): Rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka ne odstupaju od prosjeka EU-a. Polako se povećava broj korisnika usluga e-uprave, no nema napretka u pogledu pružanja usluga.

Podijeli: