Tvrtka SpaceX nedavno je podnijela zahtjev američkoj regulatornoj agenciji Federal Communications Commission za pokretanje podatkovnog centra s do milijun satelita u orbiti oko Zemlje. Projekt nazvan Starmind vjerojatno će ovisiti o SpaceX-ovom Terafabu, pogonu za proizvodnju čipova kojeg dijele s Teslom, vrijednom 119 milijardi američkih dolara. 

Dok pogon ne proradi SpaceX će se oslanjati na Nvidiju kako bi mogao ostvariti ambiciozni rok za početak lansiranja, koja bi trebala početi 2027. godine.

No, tehničke prepreke, troškovi i problemi sa skaliranjem prijete odgodom lansiranja konstelacije.

Što je Starmind?

Starmindov satelit AI1 će nastojati prenositi rezultate umjetne inteligencije natrag na Zemlju putem "brzih laserskih veza" koje koriste SpaceX-ov sustav Starlink. Očekuje se kako će svaki satelit sadržavati otprilike 72 Nvidijina čipa, što jednu jedinicu čini ekvivalentom jednog Nvidinog serverskog racka. 

SpaceX predviđa kako će svaki od milijun satelita u niskoj Zemljinoj orbiti u prosjeku proizvoditi do 175 kW računalne snage. Svemirska računala klase podatkovnih centara trebali bi pogoniti GPU-ovi serije Rubin i CPU-ovi serije Vera. 

Također će koristiti Nvidijin sustav Vera Rubin NVL72 rackscale kao platformu za čipove. Nazvan Space-1, modul Vera Rubin trebao bi isporučiti 25 puta više AI računanja od starijeg modela H100 GPU.

SpaceX se nada kako će konstelacija osloboditi rast xAI-a od "ograničenja Zemljine mreže, kopna i hlađenja". Nakon sunčevo-sinkrone orbite koja ga drži okrenutim prema suncu 98 posto vremena, masivni solarni panel AI1 navodno će generirati 210 kW energije. 

Time će tvrtka riješiti problem napajanja koji muči zemaljske podatkovne centre. Sateliti će generirati ogromne količine topline, problem koji SpaceX planira riješiti tekućim radijatorima površine 165 četvornih metara koji "slobodno oslobađaju toplinu u vakuum svemira". 

Može li SpaceX to učiniti učinkovitije od trenutnih projekata svemirske infrastrukture i dalje je veliki izazov.

Svemirski izazovi

Elon Musk je uvjeren kako će procesori Vera Rubin također koštati manje i biti učinkovitiji od drugih rješenja. Ali, stručnjaci upozoravaju na fenomen poznat kao preokret bitova, u kojem zračenje solarnog vremena i drugih uobičajenih događaja u niskoj Zemljinoj orbiti prisiljava jedinice i nule koje čine binarni kod čipa na zamjenu vrijednosti. Ova podložnost proizlazi iz korištenja manjih tranzistora u novim čipovima.

SpaceX i druge tvrtke koje planiraju orbitalne podatkovne centre navodno imaju planove za nepredviđene situacije kako bi izdržale zračenje. Recimo, sustavi umjetne inteligencije trebali bi otkrivati i ispravljati pogreške u oštećenju podataka. 

Starcloud, startup koji je lansirao NVIDIA H100 GPU-ove u orbitu u studenom prošle godine, vjeruje kako bi orbitalni podatkovni centri mogli imati isti vijek trajanja kao i zemaljski. Google je otkrio kako bi njegov računalni sustav V6e Trillium TPU vjerojatno mogao pouzdano raditi u orbiti pet godina.

No, pitanje hoće li preokret bitova orbitalne podatkovne centre učiniti neučinkovitima i dalje je bez odgovora. Kao i pitanje kako do profitabilnosti kad je riječ o svemirskim lansiranjima. 

Može li biti isplativo?

Prema procjeni konzultantske tvrtke Bain, lansiranja podatkovnih centara moraju koštati između 50 i 100 USD po kilogramu kako bi bila isplativa. Trenutno, SpaceX-ova raketa Falcon Heavy može lansirati korisne terete samo s omjerom troškova od otprilike 1500 USD po kilogramu, što je daleko od profitabilnosti. 

Dodatno komplicira stvari to što je satelit AI1 prevelik za lansiranje sa SpaceX-ovim Falconom 9, što znači kako su sve nade položene u raketu Starship, koja je još u razvoju. 

Održavanje satelita u orbiti će također biti zahtjevno. Mnogi vjeruju kako će SpaceX lansirati nove satelite s nadograđenim tehnologijama, umjesto popravljanja i nadogradnje postojećih. 

Studija koju je Meta Platforms objavila o svom modelu Llama 3 detaljno je opisala kvarove hardvera koji se događaju čak svaka tri sata tijekom treninga, i to na Zemlji. Za svemirske podatkovne centre to bi moglo predstavljati akutni problem koji postaje najvažniji kako niska Zemljina orbita postaje sve prenatrpanija.

S predloženih milijun satelita koji bi potencijalno mogli ući u nisku Zemljinu orbitu samo iz SpaceX-a, pojedini stručnjaci zabrinuti su zbog vjerojatnosti sudara sa svemirskim otpadom i drugim satelitima. Drugi se žale na negativne posljedice za okoliš koje takvo pretrpano nebo može donijeti.