Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 31. svibnja objavila je da su se članice te organizacije složile s mapom puta za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, te su se obvezale nastaviti raditi na dugoročnom rješenju međunarodnog okvira kako bi se postigao globalni konsenzus o ključnim elementima oporezivanja digitalnog gospodarstva do kraja slijedeće 2020. godine. To je jedno od ključnih globalnih pitanja koje umnogome utječe na brzinu daljnjeg razvoja digitalnog gospodarstva kao i sve izraženijeg trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija SAD-a i Kine. Europa u tom odnosu ostaje nešto kao koletaralna žrtva.

129 članica OECD-a te članice G20 (države koje čine dvije trećine svjetske populacije i 85 % svjetske proizvodnje dobara i usluga: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Republika Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Turska, Velika Britanija, SAD i Europska unija) usuglasile su dokument pod nazivom Inclusive Framework on Base Erosion and Profit Shifting (BEPS) koji definira poremećaje u oporezivanju koje je izazvalo digitalno gospodarstvo u odnosu na klasično gospodarstvo te naznačuje smjernice za pravednije oporezivanje. Usuglašen je i radni program (Work Program) za postizanje novog globalnog sporazuma za oporezivanje multinacionalnih poduzeća u digitaliziranoj ekonomiji. Planirano je intenziviranje usuglašavanje o novom okviru globalnog oporezivanja kroz OECD i G20.

Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria predstavio je ministarima financija zemalja G20 na sastanku u Fukuoka u Japan 8. i 9. lipnja dvije predložene opcije globalnog oporezivanja digitalnog gospodarstva. Prvi prijedlog podrazumijeva plaćanje poreza prema sjedištu tvrtke uz određen dio poreza koji bi se plaćao u mjestu klijenata ili korisnika usluga. Drugi prijedlog podrazumijeva minimalno oporezivanje digitalnih multinacionalnih kompanija u njihovom sjedištu te mogućnost da svaka država za sebe oporezuje takve tvrtke. U OECD-u su skloniji drugom prijedlogu jer smatraju kako on omogućuje državama zaštitu njihovih poreznih prihoda i onemogućavanje registriranje regionalnih sjedišta digitalnim multinacionalnim tvrtkama u zemljama s manjim poreznim stopama.

Upozorio je kako je “digitalni porez” usmjeren na uklanjanje poreznog natjecanja među zemljama članicama ukidanjem nekih poreznih postupaka koji se temelje na fizičkoj prisutnosti tvrtki. „Ova stoljetna pravila su zastarjela u ovom digitalnom dobu kao internetske i softverske tvrtke s više milijardi dolara koje svoje fiskalne centre zasnivaju na teritorijama s niskim porezima kako bi izbjegle plaćanje poštenog udjela poreza od mjesta poslovanja“, rekao je Gurria.

„U budućnosti, porezno opterećenje koje tvrtka mora ispuniti bit će definirano prema tome gdje ima ‘značajnu gospodarsku prisutnost’ i prisutnost korisnika, dajući vladama ‘više fiskalnih prava’ i prihodima, rekao je glavni tajnik OECD-a.

Prema priopćenju s tog sastanka nije bilo novih usuglašavanja stavova članica G20 niti dogovora oko daljnjih konkretnijih aktivnosti na izradi regulative samo je ponovljena odlučnost na ubrzanju donošenja „digitalnog poreza“: “Pozdravljamo nedavni napredak u rješavanju poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije i podržavamo ambiciozni program koji se sastoji od pristupa s dva stupa. Udvostručit ćemo naše napore za rješenje na temelju konsenzusa s konačnim izvješćem do 2020.”

U suštini ministri G20 su se potvrdili opredjeljenje da se novi postupci oporezivanja moraju provoditi na koordiniran način kako bi se spriječilo da tvrtke bježe iz zemalja i izbjegne da se vlade međusobno natječu smanjenjem svojih troškova. trenutne razine oporezivanja no daleko su od dogovora kako bi trebalo definirati digitalno poslovanje i kako bi porezna uprava trebala biti raspoređena među različitim zemljama.

Europska unija nema ujednačen stav o oporezivanju digitalnog gospodarstva. Na sastanku u Fukuoki francuski i britanski ministri financija Bruno Le Maire i Philip Hammond izvijestili su da njihove zemlje već primjenjuju svoja nacionalna pravila oporezivanja velikih digitalnih tvrtki te da su spremni odustati od njih kada se dogovori multinacionalni dogovor za oporezivanje u G20. U Francuskoj se oporezuju po tzv. GAFA porezu (Google, Apple, Facebook, Amazon) samo digitalne tvrtke s globalnom godišnjom prodajom većom od 750 milijuna eura i prodajom u Francuskoj od najmanje 25 milijuna eura.

Primjera radi, iznos od 3 % poreza na digitalnu bruto prodaju u Francuskoj od 1. siječnja 2019. premašio je 500 milijuna eura (566 milijuna američkih dolara). Da je u pitanju ogroman novac jasno je iz službenih podataka Europske komisije prema kojima je, na primjer, Apple za 2014. godinu u EU platio efektivnu stopu poreza na dobit od samo 0,005 % na europsku dobit ili beznačajnih 50 eura za svaki zarađeni milijun eura.

Oporezivanje digitalnog gospodarstva najveći je ekonomski problem u Europi, odnosno Europskoj uniji u kojoj djeluju sve najveće digitalne tvrtke iz SAD i Kine i uglavnom izbjegavaju plaćanje poreza, a, usto, Europska unija nema reguliran sustav oporezivanja digitalnog gospodarstva. Uvođenje oporezivanja digitalnog gospodarstva u Europskoj uniji kroz prijedlog Europske komisije za oporezivanje digitalnih usluga EU DST (digital services tax) nema suglasnost svih njenih članica, prije svega protive mu se Irska i Luksemburg, članice EU čije su ih “privlačne” porezne sustave pretvorile u europska sjedišta tvrtki kao što su Facebook ili Amazon.

Europska komisija nema potporu za svoj prijedlog ni organizacija poput europskog udruženja online trgovaca Ecommerce Europe iz kojeg smatraju da OECD /G20 BEPS inicijativaosigurala državama alat kojim bi zaštitili svoju poreznu osnovicu od preusmjeravanja dobiti u jurisdikcije s niskim porezima za poslovanje velikih digitalnih tvrtki,

Ecommerce Europe je protiv jednostranih rješenja na razini EU-a i / ili na nacionalnoj razini pojedinih EU članica. Globalni pristup na razini OECD-a jedini je održiv pristup rješavanju poreznih izazova digitalizacije gospodarstva, smatraju u Ecommerce Europe. U tom udruženju smatraju kako bilo koju poreznu reformu treba provoditi na međunarodnoj razini kako bi se smanjili rizici dvostrukog oporezivanja ili potaknuli dugotrajni porezni sporovi između zemalja.

„Također, pošten i moderan sustav oporezivanja mora biti kanalno neutralan, budući da se šire gospodarstvo brzo digitalizira i ne može biti ‘ograđeno’, pogotovo zato što je teško predvidjeti buduću evoluciju poslovnih modela. Porezi bi se također trebali temeljiti na dobiti, jer porezi na temelju prihoda imaju diskriminirajući učinak na novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća koja u fazi rasta ulažu i često posluju s gubitkom#, navode iz Ecommerce Europe.

Podijeli:

Vezane objave