U četvrtak i petak 9. i 10. studenoga održana je u prostorima City Centra Plaza treća Corporate Innovation&Intrapreneurship 2017 – CORP2IN konferencija. Ključna tema ovogodišnje konferencije bila je Ljudska strana inovativnosti, a ključne teme konferencije bile su:  Zašto je inovacija važna? Kako razviti sustav u kojem su zaposlenici angažirani na stvaranju inovacija te kako to rade inovativne domaće, regionalne i svjetske kompanije?

Svjetski indeks konkurentnosti redovito nas podsjećaju kako je Hrvatska po inovativnosti na niskom mjestu. Hrvatske tvrtke uglavnom nemaju postavljen sustav u kojem bi zaposlenici mogli kreirati inovativna rješenja, a to se odražava na njihov uspjeh i budućnost

Konferenciju su otvorili partneri u organizaciji konferencije direktor EVENTE01 Željko Krizmanić, voditelj prodaje za javni sektor centralne i istočne Europe iz Microsofta Ratko Mutavdžić i glavni partner Sense Consultinga Vedran Antoljak.

Prvo predavanje održala je stručnjakinja za inovativnost i poslovno modeliranje Barbara Salopek koja je stigla iz Norveške. Na nekoliko konkretnih primjera prikazala je koje su razlike u poslovnoj kulturi između  Hrvatske i Norveške. Norveška je veća zemlja po broju stanovnika od Hrvatske, a Norvežani imaju i veći BDP po glavi stanovnika te su značajno konkurentniji po pitanju inovativnosti. Pričala je o tome što je potrebno osigurati kako bi se postiglo inovativno društvo. Osnovna baza je izgradnja povjerenja u državne institucije i politiku. Druga važna stvar su unutarnji mehanizmi koji će poticati inovacije, među kojima je najvažnija dugoročna i jasna strategija podizanja kvalitete obrazovanja. Ostali mehanizmi su različite platforme za poticanje istraživanja, inkubatori za startupe, pre-seed fondovi, seed fondovi, inicijative koje podupiru inovacije, mreže koje omogućuju bolje povezivanja ljudi i investitora. Treća ključna stvar je razvoj kulture društva, koja mora biti takva da će poticati raznolikost, znatiželju, eksperimentiranje i učenje. To su samo neki od mehanizama koji omogućuju inovativnost, koji su osigurali Norvežanima bolju pripremljenost za prihvaćanje inovacija i njihovu implementaciju. Barbara Salopek izložila je i pet ključnih elemenata koje je potrebno zadovoljiti kako bi se osigurale inovacije:  1. Raznolikost strukture ljudi u timovima, 2. Propitivanje, 3. Promatranje i učenje, 4. Eksperimentiranje, kroz učenje, 5. Povezivanje i umrežavanje ljudi.  Naravno pri čemu mora biti zadovolje glavni preduvjet za inovativnost – makroekonomska stabilnost zemlje i psihološka sigurnost društva.

Predstavnica Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation and Technology) Katerina Sereti govorila je o važnosti izgradnje inovativne mreže i zajednice inovatora u EU te o njihovom boljem povezivanju i razmjeni znanja. Taj institut povezuje međusobno preko 800 partnera. Misija Instituta je omogućiti inovatorima diljem Europe bolje povezivanje i pružiti im podršku da razvijaju vrhunske inovacije.

Partner iz Strategy Crowda Ron Immnik u svojem predavanju govorio je o tome kako je inovacija nužna jer mora donijeti nove ideje i procese budući da nam na zemlji predstoje klimatske promjene i pomalo ostajemo bez nekih važnih prirodnih ruda, materijala i energenata. Naprosto kao civilizacija nemamo izbora nego osloniti se na inovacije koje mogu donijeti neke izmjene u postojećim procesima, osigurati recikliranje, nove načine uzgoja i slične pomake. Zato su toliko interesantne inovacije u području biologije, poljoprivrede, energetike, prehrane…

U panel diskusiji koju je moderirao Miroslav Mađarić na temu konkretnih primjera inovacija iz prakse. Vedran Antoljak govorio o tome kako je njegova kompanije interno postigla viši stupanj inovativnosti, što je zahtijevalo mnogo promjena, naročitu u dijelu razvoja ljudi. Posebno se radilo na promjeni načina razmišljanja – pomičući ih od fiksnih umova prema umovima koji su otvoreni za rast. Takav se rast može postići samo tako da ljudima pružimo mogućnost eksperimentiranja. Inovacija treba biti sastavni dio svake osobe, zaposlenika. Emir Đanić iz Cambridge Innovative System Solution govorio je o tome  koliko je važno primijeniti otvoreni sistem inovacija u organizacijama, koji je uz kulturu organizacije iznimno važan kako bi se potakla inovativnost.

Voditeljica odjela za digitalno korisničko iskustvo iz VipNeta Tanja Krasić predstavila je konkretan primjer inovacije koju primjenjuju u VipNetu, rad se o aplikaciji koja olakšava proces prodaje s ciljem povećanja njene efikasnosti.

Goran Radman iz Algebre govorio je o nesrazmjeru ponude i potražnje te nedostatku kvalitetnog kadra za potrebe digitalne transformacije na tržištu. Na tržištu nema dovoljno ljudi koji se mogu nositi s rizicima koje nosi digitalna ekonomija, a osnova za inovativnost upravo je kvalitetno obrazovanje i set kompetencija bez kojih organizacije ne mogu postići potreban inovativni skok. Metodologija učenja, kao i design thinking dobri su alati koji će pomoći digitalnim transformatorima i disruptorima da postignu inovativnost, čime je zaključen panel.

Pomoćnik ministrice iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak naveo je inovativnost jedan od pet ključnih Vladinih ciljeva za razvoj gospodarstva među kojima su i razvoj investicija, institucija i industrije. Naglasio je kako Vlada ulaže napore u pružanju  podrške inovativnosti kroz inkubatore, kroz razne potpore te nastoji pratiti trendove koji će osigurati dugoročan razvoj gospodarstva.

Direktorica Creator Space Laba BASF-a iz Njemačke  Elise Kissling govorila je o tome što je sve potrebno kako bi se kreirao prostor u kojem kreativni zaposlenici mogu stvarati nove inovativne proizvode. Ono što često stoji kao prepreka inovativnom načinu razmišljanja su različitosti među ljudima. Istakla je da je jako važno učiti, istraživati ekosustave, povezivati se te otkrivati nova područja, ulaziti u nove izazove.

Najbolja europska inovatorica za 2017. godinu Michela Magaš (Stromatolite) prezentirala je viziju inovativnosti i poduzetništva u Europi. Kroz svoju priču je pokazala metodologiju koju je razvila za kreiranje uspješnog globalnog inovacijskog ekosustava. Njihova zajednica okuplja preko 5.000 inovatora, neki su specijalisti za umjetnu inteligenciju, glazbenici, umjetnici, neuroznanstvenici koji rade zajedno na projektima i donose inovacije koje mijenjaju živote i podižu kvalitetu življenja. Kroz projekt inovacije u glazbi omogućili su velikom broju ljudi da se glazbeno izraze. Tim projektom ostvaren je značajan utjecaj na društvo, što je omogućilo da se prikuplja i kumulira znanje iz različitih područja, da ih se povezuje i omogući izrada rješenja koja će biti korisna za društvo uz pozicioniranje kreativnosti u sam centar. Kreativnost je važan katalizator, a tako postavljen u centar inovacije izazvao je veliki interes investitora i medija. Glazba se pokazala kao dobar medij za ovakvu vrstu eksperimenta. Radi se zapravo o načinu prenošenja znanja, novih načina razmjene znanja i načina izražavanja.

Sudionici su sa zanimanjem slušali izlaganje Sofie Lindblom koja je nakon uspješne karijere kao Innovation Manager u Spotifyu pokrenula globalnu inovacijsku platformu Ideation360 u Švedskoj. Njezin uvid u to kako je Spotify zadržao startup kulturu dok je brzo izrastao u svjetski poznati brend, dragocjen je svima koji žele izgraditi slično okruženje u vlastitoj kompaniji. Kroz kreativne crteže, ilustracije skice – Sofie rješava kompleksne procesne probleme i unosi inovativne promjene u organizacijama.

Drugoga dana konferencije održan je niz praktičnih radionica putem kojih su sudionici u manjim grupama mogli upoznati i isprobati konkretne alate i rješenja za izgradnju inovacijskog ekosustava u vlastitim organizacijama.

Podijeli: