Četvrta konferencija LegalTech, u organizaciji Buga i Mreže održana je u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema. „Legaltech održavamo već četvrti, na što sam jako ponosan. Kad smo kretali, ljudi su nas čudno gledali – legal…što? I sam termin LegalTech bio je malo kome poznat, pravo su ljudi vidjeli kao granu koja se oslanja na papirologiju i usmenu argumentaciju, i dovijeka će biti tako.“, rekao je na otvaranju direktor konferencije i glavni urednik Mreže Oleg Maštruko.

„Stvari se mijenjaju, i danas legaltech gotovo nikome ne zvuči čudno, a sami pravnici su svjesni da će im tehnologija ući u sektor. Lanjsko, i ovogodišnje izdanje LegalTecha pod snažnim je utjecajem umjetne inteligencije, AI-ja, bilo na način da ga se koristi kao alat u pravnom postupku, ili kao novi izazov kojeg treba regulirati.“

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Pravda za AI! Kako ćemo zakonski regulirati računalnu pamet? naziv je prve panel rasprave koju je moderirao osnivač Global AI Ethics Institute Aco Momčilović, a u kojemu su sudjelovali pravna stručnjakinja Marijana Šarolić Robić, tech konzultant Marko Rakar, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu  Antonija Petričušić, te osnivač i voditelj AI tima tvrtke Atomic Intelligence d.o.o Tomislav Križan.

Marijana Šarolić Robić podsjetila je kako je Europska unija dobila prijedlog uredbe za umjetnu inteligenciju (AI) još u travnju 2021. godine te da je nakon toga, kako je naglasila, uslijedila „borba u rovovima“ za odredbe uredbe različitih zainteresiranih strana. Najavila je kako se na jesen očekuje usvajanje uredbe ali da je neizvjestan njen konačni tekst. Podsjetila je i kako institucije EU rade na uredbi već 7-8 godina naglasivši kako je to izrazito sporo u vrijeme dok se u drugim tehnološki razvijenijim dijelovima svijeta konkretno bave primjenom umjetne inteligencije. Naglasila je i kako se u samom prijedlogu europske uredbe priznaje kako EU zaostaje u primjeni AI te da će se nastojati postići prednost u regulaciji.

Tomislav Križan naglasio je kako je primjena AI doživjela velike iskorake u svijetu a da njegova tvrtka uglavnom radi na internim projektima ili za klijente izvan EU tako da ne podliježu europskoj regulativi. Kržan smatra kako primjenu AI treba regulirati ondje gdje donosi ugroze ili rizike a ne unaprijed ograničavati njenu praksu jer ni SAD ni Kina ni druge tehnološki naprednije zemlje zasigurno neće prihvatiti EU regulativu zbog njenih ograničenja. Regulaciju AI u EU nazvao je sporom i lošom, dok se u praksi AI promjene događaju brzo, praktično na dnevnoj osnovi a veliki napredci svakih nekoliko mjeseci.

Antonija Petričušić se složila da se prijedlog EU AI uredbe radio predugo te da joj nedostaje iskustvo osoba koji se praktično bave umjetnom inteligencijom pa će njen rezultat, kako smatra, biti prereguliranost a neće biti ni u korak s tehnološkom stvarnošću.

Marko Rakar je naglasio kako regulative poput GDPR-a nastaju kada pravnici ne razumiju tehnologiju te je izrazio strah kako će se to dogoditi i s uredbom za AI. Rakar je mišljenja kako je svaka regulacija tehnologije unaprijed  uzaludan i štetan posao jer se u obzir ne uzimaju društveni aspekti primjene tehnologije.

Tomislav Križan je ukazao na primjer korištenja AI kod skeniranja lica kakao bi se uočili znakovi nekih bolesti što se primjenjuje u svijetu ali ne i EU zbog zabrane skeniranja lica te je predložio da se uspostavi sustav monetizacije osobnih digitalnih profila koji bi se onda ustupali za naknadu tehnološkim tvrtkama. Marko Rakar je ukazao na problem takvog rješenja jer kreiranje osobnog digitalnog profila od korisnika sadržava često subjektivne elemente pa onda nisu korisni. Ukazao je i kako odvjetnici i javni bilježnici prema posljednjem istraživanju u tehnološka rješenja ulažu tek 3 posto svojih prihoda što ukazuje kako ne razumiju stvarno značenje usvajanja tehnologije i njenih rješenja. S takvim stavom složio se Tomislav Križan koji smatra da obrazovanju u pravnoj struci nužno treba dodati tehnološke elemente koji utječu na pravnu praksu i mogu joj biti korisni. Marijana Šarolić Robić je dodala kako pravo treba multidisciplinaran pristup te je ukazala na nedostatak stručnjaka za primjenu tehnologije u pravnoj struci.

Nakon sadržajne panel rasprave o umjetnoj inteligenciji uslijedio je niz predavanja pravnih stručnjaka o različitim tehnološkim aspektima u suvremenim tendencijama u pravnoj praksi.

Stručnjakinja za upravljanje dokumentacijom i digitalizaciju iz Omega softwarea Tanja Pavetić u svojem je predavanju Digitalna transformacija: Javna uprava 2.0 predstavila Sustav elektroničkog uredskog poslovanja (SEUP) objašnjavajući konkretno njegove dijelove kroz praktičnu primjenu. Napomenula je kako se prema novim pravilima o digitalizaciji uredskog poslovanja digitalizaciji svih uredskih procesa i dokumentacije kao obvezi treba prilagoditi do kraja ove godine.

Business Development Consultant beogradske tvrtke Draftomat Vojislav Bajić u predavanju Automatizacija pravnih dokumenata – kako funkcionira i koja je korist za pravnike predstavio je automatizirano rješenje izrade odvjetničkih dokumenata koje je inicirano iz odvjetničkog društva BDK advokati.

Rješenje je izraslo u full service uslugu za odvjetničke urede i korporativne pravne odjele kojima se znatno ubrzava izrada ponavljajućih dokumenata te je strukturirano proaktivno za različite slučajeve primjene. Usto, usklađeno je s važećim standardima

Petar Petrić iz Petrić & Kajić Law Firm LLC u svojem predavanju Što VR tehnologija pruža pravnoj profesiji ukazao je na niz zanimljivih i korisnih primjena tehnologije virtualne stvarnosti u različitim djelatnostima (avioindustrija, vojska, medicina, marketing, turizam…) te na primjerima u pravnoj edukaciji i u sudskoj praksi. Naglasio je sve prednosti koje donosi primjena VR-a kao što su bolja i brža edukacija, lakša priprema predmeta, brža i praktičnija komunikacija s klijentima te naglasio kako slijedi snažni rast novih tehnologija u pravnoj praksi u slijedećih nekoliko godina.

Sudac Visokog trgovačkog suda RH i predsjednik Hrvatske udruge za medijaciju (HUM) Srđan Šimac u predavanju Tehnologija u službi medijacije i efikasnog rješavanja sporova predstavio je veliki broj prednosti medijacije u odnosu na parnične postupke pred sudom te veliki potencijal medijacije za bolje i zdravije poslovne odnose u općenito veliku korist za društvene procese, te načine na koje tehnologija u tome može pomoći.

Pravna stručnjakinja Marijana Šarolić Robić u predavanju Ima li nade za EU pomirbu između regulative i inovacija u umjetnoj inteligenciji? objasnila je kontekst odnosa EU institucija prema umjetnoj inteligenciji kroz sveobuhvatni ambiciozni plan definiran kroz zakonski okvir koji je nazvan Digitalna dekada u kojoj smo već dvije godine. Ukazala je na složenost provedbe pojedinih stavki tog zakonskog okvira te posebno ukazala da svaka pretjerana regulativa može biti kočnica inovativnim rješenjima.

U drugom panelu ovogodišnjeg LegalTecha Mijenja li se definicija potpune pravne usluge? koji je moderirao CEO Porobija & Špoljarić d.o.o. Marko Porobija sudjelovali su  direktorica pravnih poslova za tržište Hrvatske Atlantic Grupe Maja Krakar Lugonjić, voditelj pravnih poslova A1 Hrvatska Nikola Klisović, partnerica odvjetničkog društva Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka Ema Menđušić Škugor i manager e-Leadership MBA Algebre Arsen Šolić.

Maja Krakar Lugonjić smatra kako se pravo u velikim promjenama pretvara u servisnu djelatnost koja je partner strankama, a da tehnologija u pravu pomaže i u boljem povezivanju korporativnih odjela i njihovoj učinkovitijoj suradnji. Arsen Šolić je istaknuo kako se pravna edukacija treba usmjeriti prema tome da se pravnik bolje uklapa u korporativne kompetencije.

S takvim stavovima složila se i Ema Menđušić Škugor koja očekuje da će za nekoliko godina pravna edukacija svakako trebati uz klasična pravna znanja obuhvaćati i tehnološke primjene rješenja. Nikola Klisović upozorio je kako uz nužnu i korisnu primjenu tehnoloških rješenja u pravnoj praksi prije svega treba voditi računa da ona ne bude sama sebi svrha.

U svojem drugom predavanju na ovogodišnjem LegalTechu – Digitalno blago: arhiva, stručnjakinja za upravljanje dokumentacijom i digitalizaciju Omega softwarea Tanja Pavetić predstavila je rješenje digitalizacije arhive uredskog poslovanja i sve aspekte arhiviranja poslovne građe.

Srđan Dejanović, LL.M. Dejanović Law & Technology, u svojem predavanju Transformacija prava: Od edukacije do implementacije ukazao je rašireno neshvaćanje prednosti digitalnih rješenja od pravnika te ukazao na mogućnosti njihovog motiviranja za prihvaćanje novih rješenja.

Stefan Martinić, LL.M. Harvard Law School, iz M&S Partners, u predavanju Igranje umjetnom inteligencijom u regulatornom pješčaniku govorio je o inovativnoj metodi nazvanoj regulatorni pješčanici u kojima inovatori uz nadzor regulatornih tijela pronalaze rješenja primjene umjetne inteligencije. Takva rješenja smatra u europskom strogom definiranju primjene umjetne inteligencije njenom šansom da konkurira drugim tehnološki razvijenim dijelovima svijeta, prije svega SAD i Kini.

Završno predavanje ovogodišnjeg sadržajno bogatog LegalTecha Principi regulacije decentraliziranih financija održao je viši predavač na Prague City University Željko Ivanković – objasnio je najnovije principe i složenost reguliranja novog trenda kripto tržišta decentraliziranih financija (DeFi).

Sponzori i partneri ovogodišnjeg LegalTecha su: zlatni – CENTRIX2 by Omega Software, srebrni – Porobija i Špoljarić, te sponzor Draftomat.

Podijeli:

 

 

Vezane objave