Kako poboljšati birokratizirani proces rada u kojem povjerenje izostaje i u kojem se sve teže razaznaje tko donosi odluke, tko ih provodi, a tko je odgovoran za mogući neuspjeh? Kako da tvrtka postane agilnija, postigne bolje rezultate i nosi se s konkurencijom? Kako da dođe do stupnja na kojem će većina njezinih korisnika biti zadovoljna uslugama koje nudi? Sigurno neće tako da mijenja iste te korisnike.

U Hrvatskom Telekomu su očito shvatili da je rješenje tu, nadohvat ruke, i da glasi – nužno je promijeniti sebe sama. No, nije to uvijek jednostavno, iako na prvi pogled može tako izgledati. Takva korjenita vrst promjene traži široka znanja i kompetencije.

Agilne organizacije imaju 70 posto izgleda da savršeno iskoriste svoje prednosti što se pripisuje njihovoj sposobnosti postizanja usredotočenosti na kupca, bržem vremenu za tržište proizvoda koji razvijaju, povećanju rasta prihoda, smanjenim troškovima i boljem angažiranju zaposlenika. Kad se zna da je HT još donedavno percipiran kao korporacijski dinosaur, onda se ovakav zadatak doima gotovo kao nemoguća misija.

Još je jedna karakteristika uspješnih okretnih organizacija: spremnost za prihvaćanjem novih tehnologija. Tvrtke mogu poboljšati svoje izglede da postanu okretnije ako transformiraju svoj način razmišljanja iz „tehnologije kao potporne sposobnosti“ utvrđene „prioritetima, resursima i budžetom“ u onu koja tehnologijama pristupa kao holističkim rješenjima.

Ana Pauzar

„Agilno je prije svega mindset. To je ta kolaborativna, timska kultura kojoj težimo, da svakim danom budemo sve bolji i bolji“, kaže Ana Pauzar, Agile Product Development leader u Hrvatskom Telekomu.  „To je sigurno i veliki izazov. Menadžment uči delegirati ovlasti, a zaposlenici preuzimati odgovornost za odluke koje donose.“  Pauzar optimistično dodaje da će se odluke sigurno lakše donositi kroz krosfunkcionalne timove (mali, agilni timovi stručnjaka iz raznih područja) čije formiranje kompanija ozbiljno potiče.

Agilan način razmišljanja, kako objašnjavaju u Hrvatskom Telekomu, podrazumijeva kulturu suradnje komplementarnih znanja i vještina, te pojedinačnu, ali i zajedničku odgovornost kod donošenja odluka.  U krosfunkcionalnim timovima nema krivnje negdje drugdje. Nema odluke negdje drugdje. I dobro i loše – sve je u timu, naglašavaju.

O agilnom načinu razmišljanja i promjenama organizacijskih modela konzultantska tvrtka Vetturelli organizira konferenciju Comeleon kojoj je partner Hrvatski Telekom i koja će se 24. i 25. listopada održati u Tuhelju. Ta je tvrtka provela online anketno istraživanje i osam dubinskih intervjua.

U njemu je je 40 posto kompanija istaknulo je kako je digitalna transformacija iznimno bitna za opstanak u njihovoj branši. Prouče li se njihovi odgovori na pitanja u vezi organizacijske agilnosti uočavamo kako se velika važnost daje kreativnosti (4,82), transparentnoj komunikaciji (4,82) te prihvaćanju pogrešaka i iterativnog pristupa (4,64), dok se temama s područja organizacijskog dizajna poput pliće hijerarhije (3,82) i multidisciplinarnih autonomnih timova (3,73) ne pridaje takva pažnja.

Viktor Vetturelli, jedan od autora istraživanja ističe: “Stav o hijerarhijskom sustavu duboko je ukorijenjen u hrvatskim kompanijama te da spremnost za potpunom organizacijskom agilnošću još nije prisutna. Kompanije testiraju, eksperimentiraju, pojedine smanjuju i broj hijerarhijskih razina, no povjerenje u interne snage i njihovu sposobnost da iznjedre potrebna rješenja za opstanak u kompleksnosti digitalnog doba ne dopušta veće iskorake.”

Konferencija Comeleon s karakterom kampa omogućit će sudionicima da u izravnom kontaktu i radionicama razmijene stavove i izazove. Neke od tema koje će se obrađivati su: kako osigurati rast prihoda, poticati inovativnost, privući talente, decentralizirati procese donošenja odluka, graditi pliću hijerarhiju, koristiti snagu kolektivnog znanja, graditi organizacijsku agilnost… To je ono što u Hrvatskom Telekomu već primjenjuju.

Damir Juhas
Dijana Sušac
Iva Maršanić

„Otkad radim agilno, manje vremena gubim na birokraciju, razne procese, tko što treba učiniti da bi se nešto dogodilo. Tu radimo momentalno i završavamo zadatke odmah“, kaže Iva Maršanić iz područja  poslovanja specijalizirana za upravljanje iskustvom korisničkim proizvodima. Stručnjakinja za upravljanje iskustvom korisničkim proizvodima Dijana Sušac smatra da u današnjem suvremenom poslovnom svijetu agilni način rada nema alternativu. „Svi timovi su mali, a u njima su sve kompetencije zastupljene.  Sami brzo donose odluke i rade proizvod koji korisnik zaista treba i zaista želi.“ Sa Sušec se slaže i Damir Juhas, stručnjak za upravljanje pritužbama korisnika. „Proces je sada puno jednostavniji zato što je tim na jednom mjestu. U trenutku u kojem trebamo nešto riješiti, svatko iznosi svoj dio znanja i odrada posla se događa u real timeu.“

Nikola Glasnović

Nikola Glasnović također je stručnjak za upravljanje pritužbama korisnika i zadovoljan je agilnim načinom rada, pogotovo kad je riječ o korisničkim iskustvu. „Korisnicima Hrvatskog Telekoma donio je brzinu rješavanja njihovih upita, poteškoća, prigovora i poziva“, naglašava. Glasnović kaže da im je za ispravak nekog buga, zbog sporih procesa i drugih problema, ponekad doslovno trebalo mjesec dana.  „Sad kad smo bliže poslovnom segmentu, riješili smo ga u pola dana s rekonfiguracijom.“ Smatra da je to rezultat činjenice da je IT sektor zahvaljujući agilnom načinu rada puno bliže poslovnom segmentu kompanije, „koji je zapravo taj koji propagira korisnika u Hrvatskom Telekomu“.

Marin Barišić

Agilnim načinom rada krosfunkcionalnih timova, i već vidljivim promjenama koje donose, zadovoljni su i najmlađi zaposlenici. Tako Marin Barišić, developer specijaliziran za razvoj korisničkog iskustva, kao posebno važnu naglašava činjenicu da mlađi zaposlenici sada imaju priliku izravno dobiti svu širinu znanja i vještina koje posjeduju starije kolege, koje su već dugo u kompaniji.

Podijeli:

Vezane objave