„Razmatrali smo to i to možemo vrlo lako riješiti jednostavnim uvođenjem visoke carine na Ujedinjeno Kraljevstvo, stoga im je bolje da budu oprezni“, rekao je Trump, dodavši: „Ako ne ukinu porez, vjerojatno ćemo nametnuti visoke carine Velikoj Britaniji“, objavio je Euronews.

Britanski porez na digitalne usluge

Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je porez na digitalne usluge (DST) 1. travnja 2020. godine, kojim se uvodi stopa od 2 % na prihode od platformi društvenih medija, tražilica i online tržišta koja ostvaruju vrijednost od korisnika u toj zemlji.

Porez se odnosi na tvrtke čiji globalni prihodi od digitalnih aktivnosti prelaze 500 milijuna funti (576 milijuna eura), pri čemu više od 25 milijuna funti (28,75 milijuna eura) tih prihoda potječe od korisnika u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U razdoblju 2025.–2026. porez je prikupio 944 milijuna funti (1,1 milijardu eura), što je 17 % više u odnosu na godinu ranije, prema podacima britanske porezne uprave.

Porez na digitalne usluge izvorno je uveden kao privremena mjera, u iščekivanju međunarodnog sporazuma o reformi globalnog poreznog sustava — sporazuma koji još nije postignut.

Britanska vlada i dalje ga opisuje kao privremenu mjeru te se obvezala ukinuti ga kada se pronađe odgovarajuće globalno rješenje o preraspodjeli prava oporezivanja.

Stav britanskog Ministarstva financija jest da se porez primjenjuje na tvrtke, a ne na države, te da je neutralan u odnosu na sjedište kompanije.

Gdje su uvedeni porezi?

Nekoliko europskih zemalja također primjenjuje porez na digitalne usluge, među njima Francuska, Španjolska, Italija, Austrija, Danska, Mađarska, Poljska i Portugal. Izvan Europske unije takve poreze uvele su i Švicarska i Turska.

Dok se mnogi takvi porezi primjenjuju ponajprije na online oglašavanje, britanski DST usmjeren je na platforme društvenih medija, internetske tražilice i online tržišta.

Europska unija također je donijela Zakon o digitalnim tržištima, kojim regulira najveće tehnološke tvrtke kako bi se osigurala poštena konkurencija i spriječile antikonkurentske prakse na digitalnom tržištu.

Pregovori

Prema postojećim međunarodnim poreznim pravilima, multinacionalne kompanije uglavnom plaćaju porez na dobit ondje gdje se odvija proizvodnja, a ne tamo gdje se nalaze potrošači — odnosno, u slučaju digitalnih tvrtki, korisnici.

Međutim, kritičari ističu da digitalno gospodarstvo omogućuje poduzećima ostvarivanje prihoda od korisnika u inozemstvu bez fizičke prisutnosti, čime izbjegavaju oporezivanje u tim državama.

Kako bi se taj problem riješio, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) vodi pregovore s više od 140 zemalja o prilagodbi međunarodnog poreznog sustava. Prijedlog poznat kao Prvi stup predviđa da neke od najvećih svjetskih multinacionalnih tvrtki dio poreza plaćaju tamo gdje se nalaze njihovi korisnici.

Prvi stup zamijenio bi dio postojećih pravila oporezivanja multinacionalnih kompanija te bi bio u suprotnosti s nekim nacionalnim politikama uvedenima posljednjih godina, poput poreza na digitalne usluge, koji se primjenjuje na odabrane bruto prihode velikih digitalnih tvrtki.

Budući da je Prvi stup usmjeren na oporezivanje dobiti, očekivalo se postupno ukidanje poreza na digitalne usluge. Međutim, pregovori još nisu doveli do konačnog sporazuma.

U ožujku 2024. američko Ministarstvo financija održalo je javnu raspravu o izvješću Zajedničkog odbora za oporezivanje, prema kojem bi provedba Prvog stupa rezultirala smanjenjem američkih saveznih prihoda za oko 1,2 milijarde dolara.

Nedavno je predsjednik Trump ponovno aktualizirao trgovinske prijetnje usmjerene na strane digitalne poreze te ih uključio u svoj „Pravični i recipročni plan“ za trgovinske odnose SAD-a.