Iza poljskog uspona najsnažnije stoje američki tehnološki giganti, čije investicije daju glavni zamah cijelom sektoru.

Microsoft je pred nešto više od godinu dana najavio ulaganje od 2,8 milijardi zlota (oko 650 milijuna eura), najveći pojedinačni hiperskalerski projekt ikad objavljen u zemlji. Riječ je o proširenju cloud regije „Poland Central” kraj Varšave, u pogonu od travnja 2023., koja je izrasla iz prvotnog plana vrijednog oko 920 milijuna eura iz 2020. Uz podatkovne centre, paket uključuje i program kibernetičke sigurnosti razvijen s poljskim oružanim snagama te obvezu obuke milijun Poljaka za digitalne vještine. Potpredsjednik Microsofta Brad Smith već je ranije Poljsku opisao kao potencijalnu europsku „AI dolinu”.

Google je ranije potpisao memorandum o suradnji s državnim Poljskim razvojnim fondom (PFR) i Nacionalnim cloud operaterom (OChK). Izvršni direktor Sundar Pichai najavio je milijardske investicije i procijenio doprinos od osam posto rastu poljskog BDP-a, istaknuvši da tvrtka u Poljskoj već drži jedan od svojih najvećih europskih inženjerskih centara s preko dvije tisuće zaposlenih. 

Amazon je pak u ožujku ove godine objavio plan ulaganja od više od pet milijardi eura između 2026. i 2028., povrh preko deset milijardi eura potrošenih od 2012. Dio novca ide u novi robotizirani logistički centar u Dobromierzu u Donjoj Šleskoj, dvanaesti u zemlji, ali i u AWS infrastrukturu te tri razvojno-istraživačka huba.

Tržište koje se udvostručuje i mreža koja koči

Prema analitičkoj kući Arizton, poljsko je tržište 2024. vrijedilo oko 1,1 milijardu eura, a do 2030. projicira se na oko 2,6 milijardi eura, uz godišnju stopu rasta od gotovo 16 posto. Ukupna snaga poljskih podatkovnih centara trebala bi s otprilike 660 megavata u 2025. narasti na 930 do tisuću megavata do 2030., a najveći dio tog rasta, oko dvije trećine,  otpada na sam grad Varšavu, najveće podatkovno čvorište u zemlji.

Upravo je energetika najozbiljnija kočnica. Procijenjen je manjkom u mreži od 150 do 200 megavata, a priključci srednjeg napona znaju potrajati i do godinu i pol. Državni operater prijenosnog sustava PSE ulaže od oko 64 milijarde zlota (približno 15 milijardi eura) u nove visokonaponske vodove. Bez rješavanja tog uskog grla, svi najavljeni projekti ostaju na papiru.

Državna strategija

Krunski je projekt AI gigatvornica u sklopu europske inicijative InvestAI i EuroHPC-a. Vlada je izdvojila 92,56 milijuna eura, a postrojenje bi u startu raspolagalo s 25 tisuća AI akceleratora, uz mogućnost proširenja na najmanje 75 tisuća; pogon se očekuje od 2028., a ugovori s privatnim konzorcijima početkom 2027. Ukupna vrijednost projekta mogla bi premašiti vrijednost od 2,3 milijarde eura, a interes je iskazalo čak 275 tvrtki.

Šira, baltička varijanta, Baltic AI GigaFactory, procijenjena na oko tri milijarde eura, čini Poljsku predvodnicom konzorcija s Litvom, Latvijom i Estonijom. Poslovni partneri uključuju Allegro, Orange Polska i CloudFerro, a znanstveni NASK, IDEAS NCBR, Cyfronet te sveučilišta u Vilniusu i Latviji.

Tvornice koje već rade

Infrastruktura, međutim, nije samo projekt budućnosti. Kraków već ima GAIA AI Factory, superračunalo financirano preko EuroHPC-a, vrijedno 70 milijuna eura i opremljeno s više od tisuću grafičkih procesora dok Poznan drži PIAST AI Factory. Na kampusu tvrtke Beyond.pl u Poznanu pokrenuto je i suvereno superračunalo F.I.N. temeljeno na NVIDIA DGX SuperPOD arhitekturi s B200 procesorima. Nacionalna računalna mreža PLGrid povezuje šest centara: Kraków, Varšavu, Poznan, Wrocław, Gdańsk i Otwock.

Dvoznamenkasti potencijal

Poljska je 2025. prešla prag od bilijun dolara nominalnog BDP-a,  jedina među srednjoeuropskim zemljama i po Međunarodnom monetarnom fondu rangirana je oko 21. gospodarstva svijeta. Umjetna inteligencija sada se promatra kao pokretač koji bi mogao zatvoriti preostali jaz prema najbogatijim članicama EU-a.

Najautoritativniju projekciju donosi Svjetska banka. U izvještaju objavljenom 22. lipnja 2026. procjenjuje da bi AI mogao povećati poljski realni BDP između 1,3 i 12,1 posto do 2035., pri čemu bi se prvi učinci na produktivnost, dva do tri posto, mogli pojaviti već unutar tri godine. Poljska je istovremeno u žurbi: radna snaga zemlje smanjit će se za oko 1,5 milijuna ljudi do 2035., pa AI postaje alat za održavanje rasta usprkos demografskom padu. Državna banka BGK ide i dalje, procjenjujući mogući godišnji doprinos od oko 83 milijarde eura do 2030.

Inicijativa AI Lab Poland

Ako postoji jedan simbol poljskog uspona, to je ElevenLabs. Startup za sintetski govor osnovali su 2022. u Varšavi prijatelji iz djetinjstva Mati Staniszewski i Piotr Dąbkowski, frustrirani domaćom tradicijom monotonog filmskog naratora. Nakon runde Serije D koju je predvodio Sequoia Capital, tvrtka je u veljači 2026. dosegnula procjenu od oko 10 milijardi eura, a već u prva četiri mjeseca te godine premašila je oko 460 milijuna eura godišnjeg prihoda. Država se uključila izravno: Vinci, investicijski ogranak razvojne banke BGK, u lipnju 2026. preuzeo je manjinski udjel vrijedan oko 42 milijuna zlota (blizu 10 milijuna eura) i pokrenuo inicijativu AI Lab Poland, dok je Varšava postala najbrže rastući hub tvrtke.

ElevenLabs nije usamljen. Poljski korijeni stoje iza suosnivača Snowflakea (Marcin Żukowski), tvrtke Fireworks AI (Paweł Garbacki, procjena od oko 3,7 milijardi eura) i Klarne (Sebastian Siemiatkowski). Domaći rizični kapital prati trend: u prvom kvartalu 2025. fondovi su uložili 444 milijuna zlota u 35 tehnoloških tvrtki, jedanaest posto više nego godinu prije. Temelj svemu daje ljudski kapital: poljska sveučilišta godišnje izbacuju oko sto tisuća IT diplomanata.

Suvereni modeli: Bielik i PLLuM

Na polju tehnološke suverenosti ističu se domaći jezični modeli: Bielik, open-source model s 11 milijardi parametara koji je zaklada SpeakLeash razvila u suradnji sa Sveučilištem AGH i istrenirala isključivo na poljskim podacima, te PLLuM, koji razvija konzorcij od šest istraživačkih institucija predvođen Tehnološkim sveučilištem u Wrocławu, dizajniran za poljsku javnu upravu uz usklađenost s europskim AI aktom na razini same arhitekture.

Jaz između infrastrukture i primjene

Unatoč nedvojbenom rastu umjetne inteligencije, jaz između infrastrukture i primjene ostaje velik. Tek osam posto poljskih tvrtki danas koristi umjetnu inteligenciju, naspram 42 posto u Danskoj. U logistici, gdje bi dobici mogli biti najveći, AI je implementiralo manje od jednog posto tvrtki, a čak 55 posto malih i srednjih poduzeća investicije u AI smatra nevažnima za produktivnost. Tome treba pridodati da polovica odraslih Poljaka nema ni osnovne digitalne vještine.