Objava Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) da će korporacije sa sjedištem u SAD-u i dalje biti izuzete od ključnih elemenata globalnog minimalnog poreznog režima dogovorenog u okviru OECD-a predstavlja korak unatrag u globalnoj borbi protiv izbjegavanja poreza na dobit. 

Takozvana „sigurna luka“ koja je štitila američke tvrtke od oporezivanja prema određenim elementima okvira Drugog stupa dogovorenog u OECD-u trebala je isteći krajem 2025. godine. Odluka OECD-a produžava vremenski rok za  „sigurnu luku“ oslobađa američke tvrtke od globalnog minimalnog poreza.

OECD je 5. siječnja ove godine objavio da se gotovo 150 zemalja složilo s planom, izvorno izrađenim 2021. godine, kojim se sprječava velike globalne tvrtke da prebacuju profit u zemlje s niskim porezima, bez obzira gdje posluju u svijetu.

Izmijenjena verzija, donesena pod pritiskom Washingtona, isključuje velike multinacionalne korporacije sa sjedištem u SAD-u iz globalnog minimalnog poreza od 15% nakon pregovora između administracije predsjednika Donalda Trumpa i ostalih članica skupine sedam najbogatijih zemalja (G7).

„Ovaj sporazum riskira gotovo desetljeće globalnog napretka u oporezivanju poduzeća samo da bi omogućio najvećim i najprofitabilnijim američkim tvrtkama da zadrže profit u poreznim oazama. Trumpova administracija odlučila je dati prioritet održavanju najnižih poreza za velike korporacije na štetu običnih Amerikanaca i naših saveznika diljem svijeta“, rekla je direktorica politike FACT-a Zorka Milin.

Globalni minimalni porez na dobit poduzeća, također poznat kao Drugi stup, rezultat je višegodišnjih pregovora i kompromisa članica Inkluzivnog okvira OECD-a, a implementirao ga je znatan dio najvećih svjetskih gospodarstava. Cilj Drugog stupa je okončati višedesetljetnu globalnu „utrku prema dnu“ u porezima na dobit poduzeća koja je smanjivala javne prihode i poticala širenje poreznih oaza.

Unatoč ključnoj ulozi SAD-a u pokretanju i pregovaranju o okviru 2020. i 2021. godine, Trumpova administracija snažno se zalagala da se porez ne primjenjuje na američke tvrtke, tvrdeći da SAD već „robustno“ oporezuje inozemnu dobit svojih multinacionalnih kompanija. U stvarnosti, američke korporacije i dalje ostvaruju značajnu dobit u poreznim oazama - oko polovice njihove ukupne inozemne dobiti, prema novom istraživanju Poreznog opservatorija EU-a. Takav porezni zakon nagrađuje američke multinacionalne kompanije za premještanje dobiti i radnih mjesta u inozemstvo. Nedavni porezni zakon koji je predsjednik Donald Trump potpisao u srpnju zadržao je većinu tih poticaja i osigurao gotovo bilijun dolara novih i proširenih poreznih olakšica za najveće tvrtke u SAD.

„Velike američke multinacionalne korporacije oduvijek su bile među najkonkurentnijima, najinovativnijima i najuspješnijima na svijetu. Međutim, ono što nisu uvijek činile jest plaćanje svog pravednog dijela poreza. Iako je američka vlada snažno gurala ovaj sporazum kao pobjedu za 'porezni suverenitet', on zapravo ne čini ništa za američke javne prihode. Najbolji način zaštite američkih tvrtki od 'ekstrateritorijalnog oporezivanja' nije zahtijevati poseban tretman, već osigurati da te tvrtke plaćaju svoj pravedni dio kod kuće“, ustvrdila je Milin. 

Odvjetnik Vlaho Hrdalo problem vidi šire u činjenici da nema međunarodnog prava niti međunarodnih organizacija koje bi bile kakav-takav garant civiliziranih odnosa i mira, organizacije koje postoje odavno su zrele za reforme.

„Nikome u Europi ne bi palo napamet preispitivati koncept nadnacionalnih organizacija preko kojih SAD utječe na ostatak svijeta (a sam se pravila ne drži) da to paradoksalno sam SAD nije doveo u pitanje pa se sad iz tih organizacija čak i povlači“, kaže Hrdalo dodajući kako u Europi postoji i identitetska kriza koja se ogleda u činjenici što Europljani još uvijek ne doživljavaju Europu svojom domovinom.

OECD-ova odluka, kaže Hrdalo, izravno favorizira američke multinacionalke.

„Šef OECD-a je Europljanin, šef NATO-a je Europljanin, šef UN-a je Europljanin... ali od toga Europa nema posebne koristi“, ističe Hrdalo