U mnogim zemljama eurozone gotovina je i dalje najčešći način plaćanja, kako po broju tako i po vrijednosti transakcija.

Prema istraživanju Europske središnje banke (ESB), medijan iznos gotovine koji ljudi drže u novčanicima u eurozoni iznosi 59 eura od 2024. godine. Taj se iznos znatno razlikuje od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i Cipru.

Među "velikom četvorkom" gospodarstava EU-a, Njemačka ima najveći medijan gotovine koji se dnevno nosi sa sobom i iznosi 69 eura, dok Francuska ima najniži i iznosi 50 eura. Italija je bliže donjoj granici, dok se Španjolska nalazi neposredno iznad medijana eurozone. 

„Zemlje južne Europe, koje žive u toplijoj klimi i imaju naviku češće razmjene i trgovanja licem u lice, prirodno su više orijentirane na gotovinu, dok su zemlje na sjeveru, poput Skandinavije, povijesno imale jaču tendenciju bržeg prelaska na elektroničko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja“, rekao je profesor sa Sveučilišta u Varšavi Jakub Górka.

Korištenje gotovine nastavlja opadati

Udio plaćanja gotovinom na prodajnim mjestima (POS) postupno se smanjuje u eurozoni. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova sa 79% u 2016. na 52% u 2024. godini.

U istom razdoblju, vrijednost gotovinskih plaćanja pala je za 15 bodova, s 54% na 39%.

Više od polovice svih transakcija u gotovini

Nešto više od polovice svih transakcija u eurozoni (52%) plaćeno je gotovinom u 2024. godini.

U 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je ostala najčešće korištena metoda plaćanja. U otprilike polovici njih činila je između 45% i 55% transakcija. Korištenje gotovine uvelike se kretalo od samo 22% u Nizozemskoj do 67% na Malti. Također je iznad 60% u Sloveniji, Austriji i Italiji.

„U zemljama s jakom povijesnom vezanošću za gotovinu - poput Njemačke i Austrije te Italije - gotovina ostaje duboko ukorijenjena u svakodnevnim transakcijama zbog dugogodišnjeg povjerenja u fizičku valutu, povijesnog iskustva bankarskih kriza, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju“, rekao je predsjednik CashEssentials Guillaume Lepecq.

Što se tiče vrijednosti, gotovina čini manji udio plaćanja. Predstavlja 39% svih transakcija u eurozoni. Nacionalni udjeli kreću se od 17% u Nizozemskoj do 59% u Litvi.

Kartice, u međuvremenu, čine 39% transakcija i 45% ukupne vrijednosti plaćanja u eurozoni. Korištenje telefona i pametnih satova za kupnju također je u porastu.

Zašto se korištenje gotovine uvelike razlikuje?

Profesorica poslovnih znanosti sa Sveučilišnog koledža Cork Olive McCarthy primijetila je da postoji niz objašnjenja za razlike u korištenju gotovine među zemljama, povezane sa društvenim, ekonomskim i kulturnim razlikama.

„Neki od razloga mogu uključivati ​​različite razine prihvaćanja gotovine, stopu digitalnog usvajanja i zabrinutost zbog privatnosti digitalnih plaćanja, među mnogim drugima“, rekla je McCarthy za Euronews Business.

U eurozoni, Nizozemska i Finska su dvije zemlje s najnižim udjelima plaćanja gotovinom i najmanjim srednjim iznosima gotovine koji se nose. Koristeći ih kao primjer, McCarthy je primijetio da Nizozemska ima stopu prihvata gotovine ispod prosjeka, sa samo 79% poduzeća koja prihvaćaju gotovinu. Također ima najnižu stopu prihvata gotovine među restoranima i kafićima, koja je pala s 98% u 2021. na 85% u 2024. godini.

Finska, s druge strane, ima najmanji udio malih i srednjih poduzeća koja preferiraju plaćanje gotovinom - samo 8%.

„I ne iznenađuje da obje zemlje imaju među najvišim stopama digitalnog usvajanja u svijetu“, dodala je McCarthy.