Jaz između mogućnosti i primjene umjetne inteligencije u različitim poslovnim sektorima
Umjetna inteligencija (AI) već danas može obaviti značajan dio poslova koje obavljaju odvjetnici, tajnice i uredski službenici – procjenjuje se da može preuzeti čak 80 do 100 posto pojedinih zadataka
Unatoč tome, u praksi se koristi za tek 10 do 20 posto tih poslova. Ovaj raskorak jasno ukazuje na veliku razliku između tehnoloških mogućnosti i njihove stvarne primjene u poslovnom svijetu.
Najveća primjena u financijskom sektoru
Razina primjene umjetne inteligencije razlikuje se od sektora do sektora. Prema analizi tvrtke Anthropic, u financijskim poslovima automatizacija je prisutna u približno 40 do 50 posto zadataka. To je nešto manje nego u menadžmentu, ali znatno više nego u većini drugih administrativnih zanimanja.
Financijski stručnjaci već se svakodnevno oslanjaju na umjetnu inteligenciju za složene analize, izradu financijskih modela, pisanje izvješća i detaljna istraživanja tržišta. Upravo je poslovno-financijski sektor među prvima osjetio rast produktivnosti zahvaljujući novim alatima umjetne inteligencije. Ujedno je riječ o području u kojem se primjena tehnologije brzo približava granicama onoga što ona danas realno može automatizirati.
Unatoč tome, u mnogim uredskim zanimanjima potencijal automatizacije procjenjuje se na 80 do 100 posto pojedinih radnih zadataka, dok se umjetna inteligencija u praksi koristi tek u manjem dijelu tog opsega.
Razloga za to je nekoliko. Dio stručnjaka još nije svjestan koliko suvremeni modeli umjetne inteligencije mogu preuzeti njihove radne procese, dok drugima nedostaju potrebne digitalne vještine. U profesijama poput prava i analitike postoji i određena doza nepovjerenja: rezultati umjetne inteligencije ponekad mogu sadržavati suptilne pogreške ili takozvane „halucinacije“, što ograničava spremnost na njihovo oslanjanje.
Dodatnu prepreku predstavljaju regulacija i etička pitanja. U sektorima poput prava i financija zakon često zahtijeva ljudski nadzor nad ključnim odlukama, što usporava širu primjenu tehnologije.
Obrtnički poslovi ostaju izvan dosega automatizacije
Za razliku od uredskih zanimanja, fizički poslovi zasad su znatno manje podložni automatizaciji. U građevinarstvu, poljoprivredi, instalaterskim i drugim obrtničkim zanimanjima procjenjuje se da bi se moglo automatizirati tek 10 do 30 posto radnih zadataka.
Takvi poslovi zahtijevaju fizičku spretnost, kretanje u nepredvidivim okruženjima i rješavanje praktičnih problema na terenu – vještine koje umjetna inteligencija još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti.
Stvarna razina automatizacije u tim sektorima trenutno se procjenjuje na svega 5 do 15 posto, što pokazuje da je primjena umjetne inteligencije u obrtničkim zanimanjima i dalje minimalna.
Upravo zato stručnjaci smatraju da će umjetna inteligencija u skorijoj budućnosti najviše promijeniti uredske i analitičke poslove, dok će fizička zanimanja još dugo ostati izvan glavnog vala automatizacije.
