To potvrđuju i najnovije procjene Synergy Research Groupa, koje prikazuju sektor koji ne samo da snažno raste, već je i sve važniji za razvoj generativne umjetne inteligencije.

U drugom tromjesečju 2025. globalna potrošnja na usluge infrastrukture u cloudu dosegla je 99 milijardi dolara, što je povećanje od preko 20 milijardi dolara u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine (Q2 2024), što je ekvivalentno povećanju od 25% u odnosu na prethodnu godinu. Te brojke pokazuju da, unatoč već ogromnoj veličini tržišta, rast ostaje snažan te se čak i ubrzao u posljednjim tromjesečjima.

Tržišna konkurencija, međutim, ostaje vrlo koncentrirana. Globalno, Amazon Web Services (AWS) održava vodeću poziciju s 30% tržišnog udjela, zahvaljujući platformi koja ostaje najprofitabilniji stup grupe koju je osnovao Jeff Bezos.

Slijede Microsoft Azure s 20% i Google Cloud s 13%. Zajedno, tri američka diva kontroliraju preko 60% globalnog tržišta, ostavljajući manje konkurente - poput Alibaba Clouda, Oraclea, IBM-a i Tencenta - s malim postotcima, često ograničenim na niske jednoznamenkaste brojke.

GenAI glavni pokretač

Ako je oblak nova kritična infrastruktura digitalnog gospodarstva, generativna umjetna inteligencija postaje glavni pokretač njegovog rasta. Prema Synergyju, očekuje se da će usluge u cloudu posebno povezane s GenAI-jem doživjeti stope rasta između 140% i 180% u drugom tromjesečju 2025 godine.

Problem suvereniteta

Amazon, Microsoft i Google – drže preko 60% globalnog tržišta clouda, s puno većim udjelima u Europi i mnogim zemljama gdje lokalni operateri imaju ograničene kapacitete.

Unatoč brzom rastu europskog  tržišta clouda, koje je doseglo  61 milijardu eura u 2024. godini, udio kontinentalnih pružatelja usluga i dalje predstavlja skromnih  15%.

Dominacija hiperskalera iz SAD u Europi predstavlja barem tri vrste problema:

• Digitalna autonomija – Ako se podaci vlada, strateških tvrtki i građana nalaze na poslužiteljima kojima upravljaju američke tvrtke, postavlja se pitanje autonomije i primjene nacionalnih i europskih propisa. Američki Zakon o cloudu, na primjer, omogućuje američkim vlastima pristup podacima koje pohranjuju američki pružatelji usluga čak i ako se čuvaju u inozemstvu.
• Ograničena konkurencija – S AWS-om na 30%, Azureom na 20% i Google Cloudom na 13%, prostor za nacionalne ili europske operatere drastično je smanjen. Srećom, postoje lokalni igrači (poput OVHclouda u Francuskoj, Arube i Engineeringa u Italiji ili Deutsche Telekoma u Njemačkoj) koji, unatoč gubitku zbog te situacije, nude valjanu alternativu. Konkretan primjer je Sovereign European Cloud Application Programming Interface (SECA API) od Arube, IONOS-a i Dynama.
• Cijene i inovacije – Takva visoka koncentracija ostavlja malo konkurentskog pritiska: tri velike tvrtke imaju moć nametati ugovorne uvjete, cijene i tehnološke standarde, oblikujući tržište prema vlastitim interesima

Neuspjeh Gaia-X

Upravo kako bi se riješila ova situacija, Europska unija je promovirala - no bezuspješno - inicijative poput Gaia-X, projekta usmjerenog na razvoj federiranog i interoperabilnog ekosustava u cloudu koji jamči zajedničke standarde transparentnosti, prenosivosti i suvereniteta podataka.
Gaia-X, koji uključuje brojne talijanske pružatelje usluga, međutim, napreduje presporo, a u međuvremenu se europske tvrtke i dalje uvelike oslanjaju na hiperskalere kako bi nastavile svoje poslovanje i ostale konkurentne, zbog pouzdanosti, skalabilnosti i troškova.