Dok se javne rasprave o umjetnoj inteligenciji i dalje vrte oko izbora modela, performansi i regulatornih okvira, najveće tehnološke kompanije tiho rješavaju problem koji bi mogao definirati cijelu industriju u sljedećem desetljeću — dostupnost električne energije.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je potrošnja električne energije podatkovnih centara u 2024. godini iznosila oko 415 teravat-sati (TWh), što čini približno 1,5% globalne potrošnje električne energije. Godišnji rast potrošnje električne energije podatkovnih centara je 12% u posljednjih pet godina. Projekcije IEA-e sugeriraju da bi do 2030. godine globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla doseći 945 TWh u osnovnom scenariju, što bi predstavljalo gotovo 3% ukupne globalne potrošnje električne energije . U scenariju ubrzanog rasta AI-ja (Lift-Off Case), ta bi brojka do 2035. godine mogla premašiti 1.700 TWh, čineći 4,4% globalne potražnje za električnom energijom. Goldman Sachs Research dodatno naglašava ovaj trend, predviđajući da će potražnja za električnom energijom podatkovnih centara porasti za 165% do 2030. u usporedbi s 2023. godinom, a nedavne revizije prognoza povećale su tu brojku na 220% zbog naglog porasta AI aktivnosti. Time bi infrastruktura za umjetnu inteligenciju postala jedan od najvećih pojedinačnih potrošača energije na svijetu.

Tehnološki divovi okreću se NE

U tom kontekstu, vodeći igrači poput Meta, Google, Amazon i Microsoft sve intenzivnije ulažu u dugoročne izvore energije. Iako su obnovljivi izvori i dalje važan dio strategije, sve je veći fokus na stabilnim, kontinuiranim izvorima poput nuklearne energije.

Microsoft je, primjerice, sklopio 20-godišnji ugovor o kupnji električne energije (PPA) s tvrtkom Constellation Energy, čime će se omogućiti ponovno pokretanje Jedinice 1 nuklearne elektrane Three Mile Island (kapaciteta 835 MW) do 2028. godine.

Google istražuje primjenu malih modularnih reaktora (SMR) i potpisao je sporazum s tvrtkom Kairos Power za implementaciju flote SMR-ova ukupnog kapaciteta 500 MW do 2030.-2035. godine.

Amazon kroz svoju cloud diviziju AWS osigurava energiju na globalnoj razini, a nedavno je objavljeno da je sklopio ugovor vrijedan 650 milijuna dolara s Talen Energyjem za izgradnju podatkovnog centra pored nuklearne elektrane Susquehanna (kapaciteta 960 MW).

Meta također sklapa dugoročne ugovore o opskrbi energijom kako bi podržala rast svojih AI operacija, aktivno istražujući nuklearnu energiju kao dio svojih projekata "AI na nuklearni pogon".

Energija kao novo usko grlo

Za razliku od prethodnih faza razvoja IT industrije — gdje su ključna ograničenja bila propusnost mreže, dostupnost cloud infrastrukture ili proizvodnja čipova — sada se sve jasnije profilira novo usko grlo: stabilna opskrba električnom energijom. Napredni AI sustavi zahtijevaju kontinuirani rad velikih GPU klastera, često bez prekida. Primjerice, NVIDIA-ina Blackwell arhitektura, iako energetski učinkovitija po TFLOPS-u, značajno povećava gustoću snage po stalku (do 120 kW po stalku), što zahtijeva napredne sustave hlađenja i iznimno stabilnu opskrbu energijom. U takvom okruženju, povremeni ili nestabilni izvori energije nisu dovoljni. Bez tzv. baseload kapaciteta, čak i najnapredniji modeli ostaju neiskorišteni. 

Geopolitička dimenzija AI

Razvoj AI infrastrukture sve više dobiva i geopolitičku dimenziju. Države poput Francuske, koje već imaju snažnu nuklearnu energetsku bazu, nalaze se u povoljnijoj poziciji. Predsjednik Emanuel Macron je u ožujku 2026. godine jasno izjavio da će Francuska iskoristiti svoju nuklearnu flotu kako bi privukla AI podatkovne centre, pozicionirajući zemlju kao europsko AI središte. Problem u Francuskoj sve više postaje pregrijavanje rijeka koje skuže za hlađenje velikog broja nuklearnih elektrana. Zbog toga mnoge elektrane rade smanjenim ili minimalnim kapacitetom.

Istovremeno, Saudijska Arabija ulaže značajna sredstva u razvoj vlastitih AI kapaciteta u sklopu svoje Vizije 2030, s očekivanim financijskim dobitkom od 3 do 5 milijardi dolara povezanih s AI-jem do 2025. godine. Indija se također profilira kao značajan igrač u AI-ju, s masivnim rastom podatkovnih centara, iako se suočava s izazovima energetske stabilnosti. No pitanje više nije samo tko može razviti napredne modele, već tko ih može dugoročno i pouzdano pokretati.

Strateško pitanje

Industrija je već prošla kroz nekoliko ključnih faza — od borbe za mrežnu propusnost početkom 2000-ih, preko dominacije cloud tehnologija 2010-ih, do aktualne utrke u proizvodnji čipova, u kojoj prednjači NVIDIA. Sada se fokus pomiče na energiju kao temeljni resurs. Drugim riječima, dok dio tržišta i dalje optimizira korištenje API-ja i modela, najveće tvrtke ulažu u infrastrukturu koja će omogućiti njihovo dugoročno korištenje.

Kako se umjetna inteligencija sve više integrira u ključne poslovne i društvene sustave, pitanje energije prelazi iz operativnog u strateško. Bez pouzdane i dugoročno održive opskrbe električnom energijom, razvoj umjetne inteligencije mogao bi naići na ograničenja koja nisu tehničke, već infrastrukturne prirode. U tom kontekstu, kontrola nad energijom postaje presudna.