Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta odobrio je dugo očekivani projekt digitalnog eura, dok Europska unija nastoji smanjiti svoju ovisnost o platnim sustavima pod kontrolom SAD-a.

Prema podacima Europske središnje banke (ECB), američki kartični divovi Visa i Mastercard sudjeluju u 61 posto svih kartičnih plaćanja u europodručju te obrađuju gotovo sve prekogranične kartične transakcije.

Rasprava o financijskom suverenitetu Europe dobila je na zamahu uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i zabrinutosti zbog ovisnosti Unije o inozemnoj platnoj infrastrukturi.

Digitalni euro jedna je od predloženih mjera za jačanje strateške autonomije Europe. Bio bi to digitalni oblik novca središnje banke koji bi izdavala i podupirala ECB, osmišljen kao nadopuna gotovini i postojećim bankarskim uslugama, a ne kao njihova zamjena.

Prema prijedlogu, građani bi mogli držati digitalne eure u namjenskom digitalnom novčaniku, uz ograničenje iznosa koje tek treba biti određeno.

Sustav bi podržavao online i offline plaćanja te bi korisnicima pružao visok stupanj privatnosti, pri čemu ECB ne bi mogla izravno identificirati korisnike na temelju njihovih podataka o plaćanju.

ECB bi osigurala temeljnu infrastrukturu, dok bi poslovne banke i pružatelji platnih usluga korisnicima nudili usluge povezane s digitalnim eurom. Očekuje se da će financijske institucije biti kompenzirane za svoje sudjelovanje u sustavu, dok će trgovci plaćati naknade koje će vjerojatno biti niže od onih povezanih s postojećim kartičnim transakcijama.

Prema trima izvorima upoznatima s raspravama, način strukturiranja tih naknada ostaje jedno od najspornijih pitanja uoči pregovora s državama članicama EU-a.

„Pozdravljamo što je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta postigao dogovor o paketu mjera za jedinstvenu valutu, koji će zaštititi euro kao zakonsko sredstvo plaćanja, a istodobno oblikovati digitalni euro“, navodi se u priopćenju ECB-a.

„Odobrenje uredbe o digitalnom euru velika je pobjeda za građane i mala poduzeća“, izjavio je talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Pasquale Tridico, koji je u ime Kluba zastupnika Ljevice vodio pregovore o tom zakonodavnom prijedlogu, nazvavši glasovanje „povijesnim“.

Europska unija nije jedina koja razvija javnu digitalnu valutu. Kina je već uvela digitalni juan, dok je Rusija najavila da će njezin digitalni rubalj postati operativan u rujnu 2026. godine.

Sjedinjene Američke Države zauzele su drugačiji pristup. Predsjednik Donald Trump odustao je od planova za digitalnu valutu središnje banke koju bi izdavala Federalna rezerva te je umjesto toga podržao razvoj stablecoina – privatno izdanih kriptoimovinskih instrumenata osmišljenih za održavanje stabilne vrijednosti.

Budući da je velika većina globalnih stablecoina denominirana u američkim dolarima, zagovornici smatraju da bi ta tehnologija mogla dodatno ojačati međunarodnu ulogu dolara i proširiti njegovu upotrebu u prekograničnim plaćanjima.

Ipak, dio kreatora politika i bivših dužnosnika vjeruje da bi se digitalna valuta američke središnje banke mogla ponovno naći na dnevnom redu.

Timothy Massad, bivši predsjednik Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC), izjavio je u svibnju za CoinDesk kako se rasprave u Washingtonu nastavljaju te je ustvrdio da bi se digitalni dolar dugoročno mogao pokazati neizbježnim.

Očekuje se da će Europski parlament tijekom plenarnog zasjedanja u Strasbourgu početkom srpnja potvrditi stajalište odbora.

Nakon toga započeli bi pregovori s 27 država članica EU-a, a zakonodavci bi konačni dogovor trebali postići prije kraja godine.