U Banci za međunarodna poravnanja (BIS) procjenjuju kako će pet najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki uložiti više od bilijun američkih dolara u umjetnu inteligenciju između 2025. i 2026. godine, dok industrijske prognoze sugeriraju kako bi globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju mogla porasti sa sadašnjih oko 500 milijardi USD na četiri bilijuna USD do 2030.

Za središnje banke, umjetna inteligencija ne mijenja mandate monetarne politike, ali otežava "čitanje" gospodarstava istovremeno utječući na potražnju, ponudu i financijska tržišta.

Šef BIS-a Pablo Hernandez de Cos smatra kako je obećanje umjetne inteligencije stvarno. Upozorio je kako će njezin dugoročni utjecaj ovisiti o političkim izborima, ulaganjima u vještine i infrastrukturu te o tome koliko se široko dijele koristi od nje.

Također je ukazao na to kako se procvat umjetne inteligencije sve više financira dugom i privatnim kreditima, ne korporativnom zaradom. Kako je rekao, to zaslužuje pomnu provjeru jer je velik dio financiranja ostao netransparentan i međusobno povezan.

Umjetna inteligencija također mijenja globalne trgovinske tokove. Gospodarstva usko povezana s lancem opskrbe tehnologijom, uključujući Južnu Koreju, Singapur, Maleziju i Tajvan, imala su koristi od jačih izvoznih cijena čipova i opreme umjetne inteligencije.

Hernandez de Cos istaknuo je dokaze kako generativna umjetna inteligencija može značajno povećati produktivnost. Studije su otkrile dobitke između 10 i 65 posto u specifičnim zadacima, posebno u kodiranju, savjetovanju i profesionalnom pisanju.

Pitanje je koliko se tih poboljšanja prevodi u rast produktivnosti cijelog gospodarstva. Trenutne procjene sugeriraju kako bi umjetna inteligencija mogla povećati rast ukupne faktorske produktivnosti za oko pola postotnog boda godišnje, ovisno o tempu usvajanja i koliko se učinkovito preraspodjeljuju radna snaga i kapital. 

Očekuje se kako će napredna gospodarstva prva imati koristi zbog svojih većih uslužnih sektora i veće spremnosti za primjenu umjetne inteligencije. Zemlje u razvoju suočavaju se s raznolikijim izgledima. Indija ima priliku smanjiti jaz uz pomoć svoje digitalne javne infrastrukture.

Osim povećanja produktivnosti, AI također može zamijeniti rutinske kognitivne zadatke. Gubitak radnih mjesta je zasad ograničen, ali prisutan je u korisničkoj službi, programiranju i administrativnim ulogama, što prekvalificiranje čini sve važnijim.

Visoke procjene, koncentracija tržišta i neprozirne strukture financiranja mogle stvoriti ranjivosti ako korporativni profiti ne ispune očekivanja. To nije neizbježan ishod, ali opseg i brzina trenutnog investicijskog procvata i težina očekivanih komercijalnih prinosa zahtijevaju određeni oprez, upozorio je Hernandez de Cos.