12 zemalja s najviše sporazuma o digitalnoj trgovini
Digitalna trgovina zauzima sve veći udio u globalnom gospodarstvu. Obuhvaća prekogranične tokove podataka, e-trgovinu, digitalne usluge i online plaćanja
Kako se digitalna trgovina širi, vlade sve brže poduzimaju mjere kako bi uspostavile pravila koja reguliraju njezino funkcioniranje.
Globalni lideri
Mala skupina zemalja sada predvodi napore u oblikovanju trgovinskih pravila. Singapur je na prvom mjestu s 26 sporazuma koji su ili dovršeni ili su još u pregovorima. UAE slijedi s 21 sporazumom, dok EU ima 20.
Južna Koreja na četvrtom je mjestu s 18 sporazuma, što odražava rastuću ulogu Azije u digitalnom upravljanju. Australija i Ujedinjena Kraljevina imaju po 16 sporazuma u tijeku. Čile predvodi Latinsku Ameriku s 15 sporazuma. Kina i SAD imaju po 14 sporazuma, što pokazuje da je digitalna trgovina postala važno područje ekonomske konkurencije.
Sporazumi brzo rastu
Zemlje su posljednjih godina znatno povećale aktivnost u području digitalne trgovine. Od 2001. godine vlade diljem svijeta potpisale su 165 sporazuma o digitalnoj trgovini. Više od polovice od 2587 svjetskih obveza u području digitalne trgovine preuzeto je samo u posljednje četiri godine.
Aktivnost je ostala relativno niska tijekom 2000-ih i početkom 2010-ih. Zamah se ubrzao nakon 2018. godine. U 2023., 2024. i 2025. godini zemlje su potpisale po 15 sporazuma diljem svijeta – najveći godišnji broj ikad zabilježen.
Oblikovanje digitalnog gospodarstva
Zemlje se sada natječu u oblikovanju pravila koja reguliraju podatke, tehnologiju i online trgovinu. Brzi rast ovih sporazuma pokazuje koliko je digitalna politika postala važna za globalno gospodarstvo.
Kako se ova vrsta trgovine širi, zemlje koje sada postavljaju ta pravila imat će glavnu ulogu u oblikovanju budućnosti globalne trgovine.
