Zahvaljujući napretku digitalnih tehnologija, poput robotike, umjetne inteligencije i računalima visokih performansi, automatizirana vozila odnosno vozila s značajnim udjelom automatizacije postati će europska stvarnost već iduće 2020. godine, navodi se u priopćenju iz Europskog parlamenta. Potpuno automatizirana vozila očekuju se od 2030. godine.

Autonomni automobili opremljeni su senzorima, fotoaparatima, računalima, GPS-om, satelitskim prijemnicima i radarima kratkog dometa te obavljaju sve ili dio zadataka u vožnji.

Vozila koja pomažu vozačima (prva i druga razina automatizacije) već se nalaze na europskom tržištu. Samoupravljajuća vozila (treća i četvrta razina) se sada testiraju i očekuju se na tržištu između 2020. i 2030., a potpuno automatizirana vozila (peta razina) očekuju se nakon 2030. Prema planu, sva nova vozila bi do 2022. trebala biti umrežena.

Ljudska pogreška uključena je u oko 95% nesreća na cestama EU-a. U najkraćem, kako se navodi u izvješću Europske komisije, automobili i kamioni bez vozača mogu smanjiti broj prometnih nesreća i smrti na cesti te poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Također, digitalne tehnologije mogu smanjiti prometne gužve, emisije stakleničkih plinova i zagađivača zraka te povećati mobilnost otvaranjem cestovnog prijevoza starijim osobama ili osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.

Nadalje, očekuje se da će tržište automatiziranih vozila rasti eksponencijalno, otvarajući nova radna mjesta i ostvarujući dobit od 620 milijuna eura za automobilsku industriju u EU-u te 180 milijardi eura za sektor elektronike.

Izazovi automatizirane vožnje

S obzirom da automatizirana vozila dijele cestu s vozilima kojima upravljaju vozači, pješacima i biciklistima, potrebne su sigurnosne mjere i usklađivanje prometnih pravila na razini EU-a. Jedan od izazova je i pitanje odgovornosti. Budući da vozilima ne upravljaju ljudi nego tehnologija, postojeći europski zakoni moraju se nadopuniti i razjasniti tko je odgovoran u slučaju nesreće: vozač odnosno vlasnik vozila ili proizvođač?

Pravila EU-a o zaštiti podataka primjenjuju se i na automatizirani sektor, ali još nisu poduzete određene mjere kako bi se zajamčila računalna sigurnost i zaštitila automatizirana vozila od cyber napada. Također, ovakva vozila trebaju poštivati ljudsko dostojanstvo i slobodu izbora. Smjernice EU-a za umjetnu inteligenciju su u izradi, ali mogu biti potrebni i određeni standardi. Neophodna su i značajna ulaganja u istraživanja i inovacije za razvoj tehnologija i uvođenje potrebne infrastrukture.

Dok tehnologije napreduju velikom brzinom, Europska unija radi na zajedničkim pravilima.

Slijedeći komunikaciju Na putu prema automatiziranoj mobilnosti: strategija EU-a za mobilnost budućnosti Europske komisije, zastupnik Wim van de Camp (EPP, Nizozemska) napisao je nacrt izvješća o autonomnoj vožnji.

U izvješću se navodi da bi zakoni EU-a o automatiziranom i povezanom prijevozu trebali obuhvaćati sve načine prijevoza, uključujući pomorski promet na kratke relacije, plovila unutarnje plovidbe, bespilotne letjelice za prijevoz robe i sustave lake željeznice. Također je potrebno dodatno koordinirati napore na normizaciji na međunarodnoj razini kako bi se osigurala sigurnost i interoperabilnost vozila preko granica.

Sustavi za snimanje podataka trebali bi biti obvezni u automatiziranim vozilima kako bi se poboljšale istrage u slučaju nesreće i riješilo pitanje odgovornosti. Potrebno je brzo razviti odgovarajuća pravila koja se odnose na zaštitu podataka i etiku u automatiziranom prometnom sektoru, kao i na povećanje povjerenja europskih građana prema vozilima bez vozača. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju automatiziranih vozila dostupnih osobama sa smanjenom pokretljivošću ili invaliditetom.

Europa globalni lider

Očekuje se da će osobni automobili i kamioni koji mogu samostalno svladavati određene situacije na autocesti (3. i 4. razina) biti dostupni do 2020. godine (osobito automobili i kamioni s autopilotom za autocestu13 te kamioni za sinkronizirane konvoje). Automobili i kamioni koji mogu svladavati određene situacije pri niskim brzinama mogli bi biti u gradovima do 2020. godine, naprimjer kamioni za odvoz smeća (pri čemu je rad uz pomoć radnika) ili uslužno parkiranje (automobili koji se samostalno parkiraju). Mogućnosti vozila nastavit će se razvijati jer će se tražiti rješenja za sve složenije situacije (npr. dulje vrijeme rada ili veća udaljenost bez sudjelovanja vozača).

Javni prijevoz i vozila sposobna za ograničeni broj situacija u vožnji pri niskim brzinama (4. razina) trebali bi biti dostupni do 2020. godine (osobito vozila za prijevoz putnika na zadanim relacijama, mala dostavna vozila ili vozila za osobe s invaliditetom). Ta će vozila najvjerojatnije još zahtijevati ljudski nadzor ili raditi na vrlo malim udaljenostima. Broj situacija koje će moći svladavati s vremenom će rasti (npr. dulje vrijeme rada ili veća udaljenost bez ljudskog nadzora, više brzine).

Strategije u SAD-u i Aziji

U dijelovima SAD-a ispitivanja automatiziranih vozila provode se godinama, a predvode ih poduzeća iz Silicijske doline. U određenim je saveznim državama, međutim, upotreba automatiziranih vozila na cestama već zabranjena. Zbog toga Kongres Sjedinjenig Američkih Država raspravlja o prijedlogu zakona o automatiziranim vozilima kojim će se uvesti načela slična onima iz okvira EU-a za homologaciju vozila kako bi se izbjeglo da pojedinačne države donose zakone proturječne saveznim pravilima o vozilima.

Ispitivanja se provode i u Kini, Japanu te Singapuru. Kina je već donijela plan za uspostavu preliminarnog sustava normi do 2020. godine u svrhu potpore uvođenju niskoautomatizirane vožnje. Japan je prepoznao autonomnu vožnju kao ključnu inovaciju koja će biti pokretač njegova gospodarskog rasta i namjerava predstaviti automobile bez vozača uoči Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine.

Podijeli:

Vezane objave